Dva su slučaja u kojima se manastiri i hramovi Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Crnoj Gori dovode u vezu s oružjem i “sigurnosno zanimljivim osobama”.
Jedan je objava transkripata razgovora iz aplikacije SKY dvojice navodnih pripadnika škaljarskog kriminalnog klana, u kojima se SPC spominje kao navodni financijer “100 kalašnjikova” pred parlamentarne izbore 2020. godine.
Drugi je boravak naoružanih civila u Cetinjskom manastiru prilikom ustoličenja mitropolita Joanikija u rujnu 2021.
Prvi je procesuiran u Specijalnom tužiteljstvu, dok je drugi slučaj razmatran na parlamentarnom Odboru za sigurnost.
Prvi se odnosio na razdoblje prije parlamentarnih izbora 2020., na kojima je trodecenijsku vladavinu Demokratske partije socijalista (DPS) zamijenio većinski prosrpski Demokratski front.
Nakon tih izbora formirana je Vlada premijera Zdravka Krivokapića, koja je bila pod snažnim utjecajem Srpske pravoslavne crkve.
Prema izjavama samih učesnika, formiran je u manastiru Ostrog uz posredovanje tadašnjeg mitropolita Amfilohija.
Ustoličenje mitropolita Joanikija je uslijedilo godinu kasnije.
Tema potencijalnog skladištenja oružja u objektima SPC postala je aktualna nakon što je u porti manastira Banjska na Kosovu pronađen arsenal naoružanja i vojne opreme.
Eparhija raško-prizrenska, pod čijom je nadležnošću manastir, priopćila je da ga je “narod napustio prilikom izlaska iz manastira” zbog pronađenog oružja i vojne opreme.
Samostan je koristila naoružana skupina koja se 24. rujna sukobila s kosovskom policijom, kada je ubijen policajac Afrim Bunjaku, a nekoliko ih je ozlijeđeno.
Nemiri na Cetinju izbili su 5. rujna 2021. godine kada su građani organiziranim protestom blokirali prilaze gradu u pokušaju da spriječe ustoličenje mitropolita SPC Joanikija Mićovića u Cetinjskom manastiru.
Tražili su da ustoličenje ne bude na Cetinju, koje je simbol crnogorskog državnog suvereniteta, ali i sjedište SPC u Crnoj Gori.
Prosvjednici su istakli da je ustoličenje Cetinja pokušaj srpske “okupacije” i klerikalizacije. Policija je prekinula prosvjede, a Joanikije i patrijarh Porfirije dovedeni su u manastir vojnim helikopterom u pratnji antiterorističke jedinice policije.
Prije ustoličenja, ali i tijekom obreda, u samostanu je viđeno nekoliko naoružanih civila, pa je građanski aktivist Aleksandar Zeković podnio prijavu Ravnateljstvu policije i Vrhovnom državnom tužiteljstvu.
Zatražio je da se provjeri nalaze li se u njemu nepoznate osobe “koje posjeduju vatreno oružje i druga sredstva pogodna za počinjenje teških kaznenih djela protiv života i tijela”.
Iz policije i tužiteljstva nikada nije odgovoreno jesu li su provjereni ovi navodi.
Na fotografijama sa samog događaja, uz do zuba naoružane policajce i svećenike SPC, bili su i naoružani civili.
Tadašnji državni tajnik u MUP-u Zoran Miljanić tada je priopćio kako “nema saznanja da su u Cetinjskom manastiru bile naoružane osobe, osim zaštitara štićenih osoba i bilo tko izvan sustava crnogorskih sigurnosnih službi”. .
O ovoj temi raspravljao je i Odbor za sigurnost i obranu Skupštine Crne Gore na zatvorenoj sjednici 27. rujna 2021. godine.
Kako je za Radio Slobodna Europa (RSE) potvrdio Predrag Bošković, tadašnji član oporbenog DPS-a, Odbor je raspravljao o izvješću Agencije za nacionalnu sigurnost i Ravnateljstva policije o ovom slučaju:
“Inače, ni Agencija ni Ravnateljstvo policije nisu nas morali obavještavati o tome, jer smo na slikama vidjeli ljude s dugim cijevima koji nisu imali policijske uniforme.
On nas je uputio da detalje potražimo u Agenciji za nacionalnu bezbjednost i policiju, dodajući da su se tvrdnje DPS-a uoči i nakon ustoličenja pokazale kao “dobra prognoza”.
DPS je, naime, tih dana tražio od Vlade da se očituje o navodima o umiješanosti pripadnika stranih službi u pitanja unutarnje sigurnosti u Crnoj Gori.
“Zabrinjavajuća je informacija da su u Crnu Goru uoči ustoličenja stigli specijalni vojni timovi i obavještajci iz Srbije. Riječ je o subjektima koji nemaju, niti smiju imati bilo kakvu nadležnost na teritoriji naše zemlje”, navodi se u priopćenju. do priopćenja DPS-a krajem kolovoza 2021.
Kako je tada objavila podgorička Pobjeda, imena sigurnosno zanimljivih osoba koje su bile u samostanu zacrnjena su u Izvješću koje je razmatrao saborski Odbor.
Sjednica je prekinuta jer su članovi Odbora iz oporbe tražili od Dejana Vukšića, tadašnjeg direktora Agencije, a danas savjetnika predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, da im priopći ta imena.
Agencija i Uprava policije nisu odgovorili na upit RSE o detaljima Izvještaja koji se odnosi na identifikaciju naoružanih osoba u civilu u Cetinjskom manastiru 2021. godine.
RSE je pitanja o boravku tih lica poslao i Mitropoliji SPC u Crnoj Gori, ali odgovor nije stigao.
Nabavku oružja financira SPC?
Crnogorsko tužiteljstvo provjerava navode SKY komunikacije objavljene u medijima o mogućoj nabavi oružja i pripremi otpora uoči izbora 2020. godine.
“Predmet koji je formiran u Višem tužiteljstvu povodom objavljenih transkripata u vezi s nabavkom oružja i pripremanjem oružanog otpora uoči parlamentarnih izbora, nakon ocjene sadržaja dostavljen je u nadležnost Tužilaštvu BiH. Specijalno tužiteljstvo u listopadu 2022. godine”, kazali su za RSE iz Višeg tužiteljstva.
M-portal objavio je presretnutu i dešifriranu korespondenciju putem aplikacije SKY dvojice pripadnika škaljarskog kriminalnog klana, čiji je identitet objavio, a u kojoj se SPC spominje kao financijer nabave oružja.
Razgovor je vođen dva mjeseca prije izbora u kolovozu 2020. U njemu jedan član kriminalne skupine obavještava drugog da namjerava kupiti 100 kalašnjikova i “da će to Crkva platiti”.
Iz Mitropolije SPC tada su priopćili da od nadležnih organa očekuju “dostojnu i pravednu ocjenu” objavljenih navoda.
Na upit RSE dokle se stiglo sa istragom, iz Specijalnog tužilaštva je najavljen odgovor narednih dana.
Temeljni ugovor štiti Crkvu
Mogućnost da policija i sigurnosne službe provjere eventualne dojave da se u nekom od vjerskih objekata Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori nalazi oružje dodatno je otežana nakon potpisivanja Temeljnog ugovora u kolovozu prošle godine.
Tim sporazumom uređuju se odnosi između države Crne Gore i SPC.
U Sporazumu koji su potpisali premijer Dritan Abazović i patrijarh SPC Porfirije navodi se “da državni organi ne mogu poduzimati mjere sigurnosti bez prethodnog odobrenja nadležnih crkvenih organa”.
Bez prethodnog odobrenja crkvenih vlasti sigurnosne službe mogu intervenirati samo u “slučajevima kada to zahtijevaju razlozi hitnosti radi zaštite života i zdravlja ljudi”.
Nevladin sektor i dio javnosti posebno su kritizirali dio ugovora kojim je Vlada dala eksteritorijalni status vjerskim objektima Srpske pravoslavne crkve.
Počelo je s Arkanom u Cetinjskom manastiru
Prvi poznati slučaj unošenja oružja u crkve SPC u Crnoj Gori dogodio se na Božić, 6. siječnja 1992. godine, kada je tadašnji mitropolit Amfilohije u Cetinjskom manastiru blagoslovio pripadnike srpske paravojne formacije “Srpska dobrovoljačka garda” koju je predvodio Željko Ražnatović Arkan .
Arkan je kasnije optužen za ratne zločine pred Međunarodnim sudom u Hagu, ali do suđenja nije došlo jer je u međuvremenu ubijen u Beogradu.
Skupu ispred samostana prisustvovale su pristalice tadašnjih prosrpskih stranaka, a na fotografijama iz tog vremena vide se Arkanovi “čuvari”, naoružani dugim cijevima.
Tadašnja vlast, Demokratska partija socijalista, tim povodom nije reagirala.