Sveti Otac se u razgovoru s novinarima između ostaloga dotaknuo teme starih i novih kolonijalizama, svojeg umirovljenja, Sinodalnog puta, doktrinarnog razvoja i važnosti žena u prenošenju vjere.

Na početku konferencije za novinare zahvalio je novinarima na letu. „Dobra večer i hvala vam za vašu pratnju, za vaš rad ovdje. Znam da ste naporno radili i hvala vam za društvo.“

Kolonijalistički mentalitet i genocid

Na pitanje kanadske novinarke o odbacivanju „doktrine otkrića“, Papa je odgovorio da cjelokupni problem svakog oblika kolonijalizma jest stav da je, ako se ne ide njegovim putem, inferioran. Dok su neki glasovi u prošlosti osudili tu dramu, bili su u manjini. Papa je objasnio da je svijest o nejednakosti dolazila polako, navodeći da i danas postoji pomalo kolonijalistički mentalitet svođenja tuđe kulture na vlastitu.

To je nešto što nam dolazi iz razvijenog načina života, zbog čega ponekad gubimo vrijednosti koje oni imaju – istaknuo je Papa. Primjerice, autohtoni narodi imaju veliku vrijednost, a to je vrijednost sklada sa svime stvorenim. „Dobro živjeti“, kako neki nazivaju tu vrijednost, ne znači živjeti „slatkim životom“, već njegovati slogu – što je istaknuo kao veliku vrijednost domorodačkih naroda. Doktrina kolonizacije loša je i nepravedna, no i danas se koristi „u svilenim rukavicama“ – kazao je Sveti Otac.

Osvrnuvši se na kolonizaciju Amerike, kazao je da je uvijek postajala ozbiljna opasnost mentaliteta superiornosti i svođenja domorodačkih naroda na stvar.

Zbog toga je potrebno vratiti se i liječiti ono što je krivo učinjeno, u spoznaji da i danas postoji isti kolonijalizam – rekao je navodeći primjer slučaja Rohindža, u Mjanmaru, koji nemaju pravo na državljanstvo, za koje se smatra da su „na nižoj razini“.

Nadalje, na pitanje zašto nije koristio pojam genocida u opisu sustava rezidencijalnih škola, papa Franjo je kazao da nije koristio tu riječ jer mu nije došla na um, no da je taj genocid opisao i tražio za njega oproštenje. „Istina, da, bio je to genocid“, rekao je te dodao: „Možete reći da sam rekao da je to bio genocid.“

Papino zdravlje i mogućnost ostavke

Posjet Kanadi bio je svojevrstan test za Papino zdravlje, koji već neko vrijeme pati zbog problema s koljenom. Govoreći o svojim budućim putovanjima, Papa jer rekao da smatra da neće moći nastaviti istim tempom kao s prijašnjim putovanjima.

Kazao je da za njega operacija koljena nije opcija, no da će pokušati nastaviti ići na putovanja jer smatra da je blizina način služenja.

„Mislim da s mojim godinama i s ovim ograničenjem moram štedjeti snage da bih mogao služiti Crkvi, ili naprotiv, misliti o mogućnosti odstupanja. Ovo kažem sasvim iskreno: nije katastrofa, moguće je mijenjati i Papu, moguće je mijenjati, nije problem! No mislim da je potrebno da se malo ograničim u ovim naporima.“

No, dok su vrata otvorena za mogućnost odstupanja – normalna je to opcija – rekao je Papa. Dodao je da do danas nije pokucao na ta vrata i nije morao razmišljati o toj mogućnosti. Gospodin će reći – ustvrdio je.

Pojavilo se i pitanje njegova odlaska u Kazahstan – naime, Papa je u travnju izrazio želju da ondje sudjeluje na Svjetskom kongresu religija. Kako je rekao, i dalje bi volio sudjelovati. Mirnije je to putovanje – dodao je. Za sada sve ostaje. Moram ići i u Južni Sudan i u Kongo – nastavio je. Bit će to iduće godine, jer je sada kišna sezona. Imam dobru volju, no vidimo što će reći noga – kazao je. Isto tako, izrazio je želju za posjet Ukrajini – vidjet ćemo kada se vratim kući – rekao je Papa.

Njemački Sinodalni put

Prije nekoliko dana pojavila se izjava Svete Stolice o njemačkom Sinodalnom putu, bez potpisa, primijetila je jedna novinarka. „Mislite li da takav način komunikacije doprinosi ili je prepreka dijalogu?“, upitala je.

To je priopćenje Državnoga tajništva, rekao je Sveti Otac, ako tako nije bilo potpisano onda je to pogreška – ali pogreška ureda, a ne zbog loše volje. Dodao je da je o Sinodalnom putu pisao u pismu prije dvije godine. „Rekao sam sve što imam za reći o Sinodalnom putu, više od toga neću reći, to je papinsko učiteljstvo o Sinodalnom putu, to pismo koje sam napisao prije dvije godine.“

Crkvena doktrina

Upitan o svome stavu glede razvoja crkvene doktrine u pogledu kontracepcije, Papa je rekao kako je dogma, moralnost, uvijek put razvoja, no razvoja u istome smjeru. „Za teološki razvoj moralnog ili dogmatskog pitanja, postoji pravilo koje je vrlo jasno i prosvjetljujuće. To je manje-više učinio Vinko Lerinški u 10. stoljeću. On kaže da prava doktrina, da bi išla naprijed, da bi se razvijala, ne smije biti tiha, ona se razvija ut annis consolidetur, dilatetur tempore, sublimetur aetate. Odnosno, s vremenom se konsolidira, širi i konsolidira te postaje sve mirnija, ali uvijek napredujući. Zato je dužnost teologa istraživanje, teološko promišljanje, ne možete raditi teologiju s ne ispred. Potom će biti na Učiteljstvu da kaže: Ne, otišao si previše daleko, vrati se, ali teološki razvoj mora biti otvoren, teolozi su ovdje za to. A Učiteljstvo mora pomoći da se razumiju granice.“

Uloga žena u prenošenju vjere

Prije završetka konferencije s novinarima, Papa je naglasio da je njegovo putovanje u Kanadu uvelike bilo povezano s likom svete Ane. Tijekom pokorničkoga hodočašća naglasio je da vjeru treba prenositi dijalektom – majčinskim dijalektom, dijalektom baka.

„Vjeru smo primili u tom ženskom dijalektalnom obliku, a to je vrlo važno: uloga žene u prenošenju vjere i razvoju vjere. Mama ili baka je ta koja uči kako se moli, majka ili baka je ta koja objašnjava prve stvari koje dijete ne razumije o vjeri. I mogu reći da je to dijalektalno prenošenje vjere ženskog roda.“

Papino teološko objašnjenje jest da „ona koja prenosi vjeru jest Crkva, a Crkva je ženska, Crkva je zaručnica“. „Moramo ući u ovu misao o ženskoj Crkvi, Majci Crkvi, koja je važnija od svake maskulinističke ministrantske fantazije ili bilo koje maskulinističke moći. Majka Crkva, majčinstvo Crkve“, poručio je Sveti Otac, prenosi IKA…

Na posljednjem susretu na apostolskom putovanju u Kanadu, u petak 29. srpnja u Iqaluitu, nakon što je poslušao svjedočanstva bivših učenika rezidencijalnih škola, papa Franjo je ponovno molio oproštenje za politiku kulturne asimilacije koju su provodili brojni katolici koja je raskinula veze između roditelja i djece te sablažnjavala mališane, objavio je Vatican News.

L.K.