Jesen je i spomenici su opet jednom aktualni. Davorinu Karačiću sve je jasno sa spomenikom Smoji iako ga izrijekom ne spominje: “Pišaj po narodu i državi i dobit ćeš spomenik. Pišaj po tom spomeniku i dobit ćeš 15 dana zatvora. Stvaraj državu, spomenik će ti biti oštećen, a nitko od nadležnih neće se potruditi pronaći počinitelja”. Odmah su našli i kaznili tipa koji je popišao Smojin spomenik. Međutim, ne može se nikako pronaći one koji su oštetili spomenik HOS-u, piše u svojoj kolumni za Direktno.hr Zvonimir Hodak.
Čudnovato, rekli bi u Lici. Martin Pauk čudom se čudi svakodnevnom devastiranju spomenika “našem” Smoji: “Taj za života nije mrava zgazio, nije nikada nikoga grubo uvrijedio i prozivao…” osim Hrvata, Vlaja, Bodula, Splićana, taksista, konobara, navijača, trgovaca, vjernika katolika i pravoslavaca i muslimana, Bosanaca, Slovenaca, zaposlenih i nezaposlenih žena, nogometaša, osobito Ante Žanetića… Sprovod mu je bio veličanstven. Split ga je tako silno obožavao da je došlo šest ljudi, od čega su trojica bili zaposlenici gradskog groblja…. I onda su “milicijskom drukeru” podigli spomenik. Sada je stvarno dosta priče o tom našem “pravedniku”. Ono što je bitno jest da Miljenko Smoje nije bio farizej. Bio je ljubimac Partije, otvoreno je iskazivao mržnju prema Hrvatskoj i sasvim je sigurno znao da će za to jednog lijepog dana dobiti spomenik. Orjuna ne zaboravlja svoje navijače tako lako…
Dok cajke pune Arenu, a državu stranci, za hrvatske navijače zatvor su i lanci.
Orjunaš Smoje mogao bi dobiti ozbiljnog konkurenta što se tiče budućih spomenika na elitnim lokacijama u Splitu. Naime, Bora Dežulović se oglasio u Pupovčevim Novostima kao očevidac pada Vukovara. Valjda sa srpskog tenka. Da je živ, Smoje bi “puka” od zavisti. Vrijedi ga citirati: “Više se slova napisalo o nevinim žrtvama oko Pojasa Gaze, više se zbog njih suza prolilo i kletvi bacilo, više se u Hrvatskoj za ova tri tjedna bogova opsovalo i prijateljstava razvrglo zbog zločina Hamasa i izraelske vojske nego zbog stravično jednakih zločina Hrvatske vojske u svih dvadeset osam godina od Oluje do danas”. Dobro ste pročitali. Znači, po Dežuloviću Hrvatska vojska je od 5. kolovoza 1995. g. do danas lovila taoce po Srbiji, ubijala ih u podzemnim tunelima, granatirala Smederevo, Banja Luku itd. Svu ovu stravu koju svakodnevno gledamo i o kojoj čitamo, HV-a nam priređuje već 28 godina. Smojin spomenik u herojskom Splitu bio bi sigurno i opet zapišan da ga sada 24 sata ne čuva policija. Bora je jednom, u času inspiracije, a vođen svojim raskošnim antitalentom, objavio svoj stav u člančiću pod naslovom: “Je*o vas Vukovar”. Ako i njemu jednog dana podignu u Splitu spomenik, zanima me hoće li i taj spomenik ljudi zapišavati ili će ga, potaknuti njegovim stavom o Vukovaru, možda drugačije obilježiti.
Cijelu kolumnu Zvonimira Hodaka pročitajte na direktno.hr