Premijer Andrej Plenković rekao je da će glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek na toj funkciji ostati do kraja mandata te ocijenio da su “budalaštine” napisi u medijima da Vlada želi Ivana Turudića što prije na čelu DORH-a i da bi se to moglo dogoditi i prije isteka njezina mandata.
“Čuo sam se sa Šipek neposredno nakon što su povjerenstvo i Vlada odlučili da će predložiti Turudića, obavijestio sam je o tome jer mislim da je to pristojno. Nakon što ta procedura završi, oni će imati tranzicijsko razdoblje u kojem će surađivati, ona je rekla – naravno”, rekao je Plenković nakon konferencije HNB-a “Godinu dana s eurom u Hrvatskoj”.
Dodao je da ona na toj funkciji ostaje dokle zakonski traje njen mandat.
“Nije mi jasno odakle je ta informacija. Toliko je laži, neistina, dezinformacija, povjerljivih izvora, neimenovanih izvora, pisanja potpunih gluposti. Ugledni vaši kolege pišu potpune budalaštine, nikakvog utemeljenja ili veze”, rekao je premijer novinarima, prenosi HRT.
Dodao je i da ne zna “čemu toliki šušur ljudi” koji ne znaju što on radi i misli.
Ponovio je da “dilema nema” i da je proces izbora novog glavnog državnog odvjetnika bio transparentan.
Upitan je li za nekoga tko treba postati glavni državni odvjetnik neugodna situacija u kojoj se njegovo ime spominje uz Dragana Kovačevića u slučaju kupovine odijela, Plenković je poručio da to nema veze s Turudićevim budućim poslom i da Uskok ne odlučuje o nečijem imenovanju.
Napise Nacionala da je premijer instruirao DORH da pritisne Dragana Kovačevića kako bi lažno optužio predsjednika Republike Zorana Milanovića da je koristio mito za financiranje svoje predsjedničke kampanje, Plenković je ocijenio smiješnima.
“Naravno da nema to nikakve veze, niti bilo tko od nas može utjecati na rad pravosudnih tijela, a neka se DORH i Uskok očituju o tome. Nemam tu što demantirati jer s tim nemam nikakve veze, prema tome, to je potpuno smiješno”, rekao je premijer.
Komentirajući štrajk sudaca, ponovio je da je, kao i prošlo proljeće, štrajk potpuno neprimjeren i neosnovan jer je Vlada povećavala plaće.
“To povećanje plaće prouzročilo je sedam tjedana štrajka službenika, sudovi su promijenili sudsku praksu i rekli da je taj štrajk zakonit. Ono što je ministar govorio s njima prije tog štrajka i tih odluka više ne vrijedi. Mogu sad štrajkati koliko god hoće, indeksacije u ovom mandatu Vlade i Sabora biti neće”, poručio je.
Ponovio je da indeksacija može doći na dnevni red, ali ne sada.
“Poštovanje sudaca kao profesije – da, povećanje plaća – da, ucjene – ne, neće proći nikome”, rekao je.
Plenković je dodao kako bi volio da mu netko zdravorazumski objasni koji su razlozi za štrajk ako ljudi dobivaju plaće nekoliko stotina eura više nego prije.
“Logiku štrajka u tim okolnostima ne mogu razumjeti, osim ako nije politički motivirana, isprovocirana i orkestrirana od nekoga sa strane”, ocijenio je.
Za štrajk se spremaju i liječnici, a Plenković je izrazio sumnju u političku motivaciju.
” Ako netko pokazuje respekt prema profesijama – sucima, liječnicima, medicinskim sestrama, socijalnim radnicima, učiteljima, profesorima, visokom obrazovanu, ljudima koji su službenici i namještenici s najnižim, recimo to tako, stupnjem obrazovanja – pa i tu neće biti nekoga tko neće za nekoliko stotina eura dobiti veću plaću. Ja logiku štrajka u tim okolnostima ne mogu razumjeti, osim ako nije politički motivirana, isprovocirana i orkestrirana od nekoga sa strane. Nitko od tih ljudi nije izoliran i ne živi baš u nekom vakuumu”, rekao je Plenković.
Na novinarsko pitanje “Od koga?” odgovorio je: “Pa sigurno nije od vladajuće koalicije”.
”Nabrojite samo ovih četiri, pet ljudi koji se bave zdravstvom – do jedan je povezan s nekom političkom strankom”, rekao je premijer.
Za srijedu je najavljen prosvjed protiv Kaznenog zakona, a premijer je ponovio kako je motiv izmjena da se postrože kazne kako bi odvraćajuće djelovale “na divljake koji su u stanju ubiti ženu”, te da se izmjenama štite ljudska prava ljudi koji su u postupku, osnažuje presumpcija nevinosti i omogućuje svakome da ostvari svoje probitke u nekom postupku.
Pojasnio je kako se može dogoditi da ljudi u postupku privilegirane informacije koriste ne da bi dobro pripremili svoje optužnice, nego da bi u medijima ocrnili drugoga kako bi ga javnost unaprijed osudila.