Poduzetnik iz Frankfurta predstavio je projekt poticaja za privlačenje ulaganja dijaspore.
– Dijasporu u Hrvatsku neće vratiti političar ni ministar, dijasporu će vratiti čovjek iz dijaspore – stav je Zdenka Štrige, savjetnika za dijasporu u Ministarstvu demografije i useljeništva te začetnika projekta “Marshallov plan za Hrvatsku”. Taj poduzetnik iz Frankfurta izložio je premijeru Plenkoviću smjernice za povratak poslovne dijaspore s fokusom na ekološku poljoprivredu i zelenu energiju, u koje bi dijaspora ulagala prema konceptu “dolar za dolar”, piše Večernji list.
Zadruga na Banovini
U svjetlu demografskih i gospodarskih izazova s kojima se suočava Hrvatska, povratak poslovne dijaspore, smatra, ključan je za dugoročan oporavak i jačanje ekonomije te nužan za stabilizaciju radne snage i poticanje stvaranja novih radnih mjesta, razvoj strateških sektora u kojima Hrvatska ima potencijal… Kako bi Hrvatska privukla investicije i poslovne ljude iz dijaspore, mora ponuditi konkretne poticaje i projekte koji omogućuju dugoročne koristi za obje strane, drži Štriga. Model za koji se zalaže, tvrdi, način je da se stvori partnerski odnos između dijaspore i matične zemlje u kojem obje strane dijele odgovornost za dugoročan razvoj zemlje.
Na pitanje da konkretno pojasni koncept “dolar za dolar”, Štriga uzvraća: – Cilj je da Hrvatska ponudi povratnicima iz poslovne dijaspore 50 posto financijske potpore u obliku proporcionalnih kapitalnih ulaganja. Dodatnih 50 posto potpore može se osigurati poreznim olakšicama i drugim poticajima, usklađenim s prioritetima gospodarskog razvoja. Primjerice, ako je neki projekt težak 200 tisuća eura, 100 tisuća eura uložit će obitelj iz dijaspore, a 100 tisuća eura Vlada, i to tako da ta obitelj 50 tisuća eura dobije u “kešu”, a preostalih 50 posto putem poreznih i drugih olakšica. Ne bi se taj koncept “dolar za dolar” odnosio samo na ekološku poljoprivredu i zelenu energiju nego i na sva druga inovativna ulaganja poput IT sektora. Plan je jedan centar za dijasporu otvoriti u Zagrebu, a drugi u Frankfurtu, i ti bi centri odradili kompletnu dokumentaciju i ne bi puštali investitore iz dijaspore da se izgube u neredu jer neće netko uložiti pola milijuna eura i dopustiti da ga ovdje ubije birokracija i igre ispod stola… Fokus je na ljudima iz dijaspore koji mogu ulaganjima potaknuti razvoj malog i srednjeg poduzetništva, koje je kičma svake države – drži Štriga. Uvjet za potporu države poslovnoj dijaspori je, navodi, usmjerenje sredstava prema nacionalnim strateškim prioritetima.
Štriga 53 godine živi u Frankfurtu, no otkako je savjetnik ministra, kaže, u Hrvatskoj boravi šest-sedam mjeseci. Kako se kao poduzetnik u Njemačkoj puno druži sa Židovima, drži da imaju najzreliji model povratka dijaspore, koji uključuje povratak i poslovne i radne dijaspore, što je i njegov cilj. Vodio je u Frankfurtu Hrvatski poslovno-promidžbeni centar, a bio je i stručni savjetnik za ulaganje stranog kapitala u zemlje jugoistočne Europe. Ima, dodaje, i svoju tvrtku za konzalting za jugoistočnu Europu po pitanju ulaganja stranog kapitala. Uvjeren je da može vratiti 200 tisuća ljudi iz poslovne dijaspore u Hrvatsku, i to njih 70 posto iz Europe te ostatak iz Amerike i Australije. Oko koncepta ekološke poljoprivrede okupio je tim stručnjaka, šest profesora, koji će, kaže, uskoro premijeru detaljnije izložiti tu ideju. Na pitanje da pojasni kako bi i gdje sve dijaspora ulagala u ekološku poljoprivredu te ima li zainteresiranih povratnika iz dijaspore za rad u poljoprivredi, odgovara:
– Konkretno, krenulo bi se s pilot-projektom na Banovini, iz koje su otišli svi osim staraca. Tamo treba osnovati veliku zadrugu, razvojni centar za ekološku poljoprivredu koji bi pružao svekoliku agroekonomsku potporu poljoprivrednicima te sagraditi hotel. Banovina ima tradiciju poljoprivredne proizvodnje i brendiranja na globalnom tržištu (Gavrilović) te značajan potencijal za ekološku poljoprivredu, a blizu je većih potrošačkih tržišta. Ima toliko mladih ljudi iz dijaspore koji bi se vratili na selo, stvarali OPG-ove, nisu fokusirani na Zagreb i velike gradove. No da bi se mladi vratili, potrebna su ulaganja u nužnu institucionalnu infrastrukturu koja doprinosi kvaliteti života u ruralnim područjima. Ekološki centar bi istraživao tržište i plasirao poljoprivredne proizvode s tih OPG-ova na tržište. I kada bi to uspjelo na Banovini, taj koncept razvoja ekološke poljoprivrede primijenio bi se na Slavoniju, Baranju, Međimurje, Zagorje… – pojašnjava Štriga prijedloge iza kojih, kaže, stoji tim stručnjaka, dodajući da se takva praksa primjenjuje i u Njemačkoj i u Nizozemskoj. Ulaganjem obitelji iz dijaspore u OPG-ove otvarala bi se i radna mjesta u ruralnim područjima. Jačanje ekološke poljoprivrede tako bi, navodi, moglo privući mlade ljude koji traže održiv i perspektivan posao u vlastitoj zemlji.
Još nema izračuna
Drugi sektor u kojem Štriga vidi priliku za ulaganje poslovne dijaspore je zeleni sektor, posebice obnovljivi izvori energije. Hrvatska s bogatstvom prirodnih resursa – od vjetra, Sunčeve energije, vode i biomase – ima značajan potencijal za razvoj i proizvodnju čiste energije. U kontekstu globalne energetske tranzicije prema održivosti, Hrvatska se, drži, može pozicionirati kao lider u tom području.
– U zelenu energiju investirali bi jači poslovni ljudi jer tu se radi o investicijama do pola milijuna eura. Morate im ponuditi raspored za solarne elektrane ovisno o broju sunčanih dan u Hrvatskoj, a najviše ih je na jugu. Ulaganjem u zelenu energiju dobili bismo zatvoreni sustav otoka: napravite četiri-pet solarnih elektrana na otoku, jednu do dvije vjetrenjače, i zatvorili ste sustav da otok oživi i počne se razvijati jer će imati jeftinu struju, neovisnu o obali – tumači Štriga. No nije nam otkrio imaju li izračun koliko bi državu koštalo to ulaganje dijaspore u zelenu energiju. Predlaže i inicijativu “Otkrij svoju Hrvatsku” koja bi mladima od 18 do 26 godina iz dijaspore pružila priliku da se desetodnevnim obilaskom dublje povežu s domovinom te upoznaju kulturne, povijesne i prirodne znamenitosti.
Foto: Laudato/Arhiva