Žene općenito žive pet do deset godina duže od muškaraca jer imaju genetske predispozicije kao što su, na primjer, duže telomere (komponente na kraju kromosoma koje djeluju kao indeks starosti stanice) zbog kojih stanice koje izgrađuju imunosni sustav mogu djelovati duže i zdravije, zaštitna uloga estrogena, manja osjetljivost na bolest…
Muškarci imaju veći rizik da umru od ozljeda, samoubojstva, respiratornog raka, ciroze jetre… Skloniji su rizičnijim životnim stilovima, rizičnijim zanimanjima i slabijim društvenim vezama. Ipak, neke se bolesti različito manifestiraju ili imaju drugačije ishode kod žena i muškaraca, a neke imaju i različite faktore rizika koji ovise o spolu.
Srčani udar
Jak i neugodan pritisak u prsima kao pouzdani znak srčanog udara nije zajednički simptom ovog teškog stanja u žena i muškaraca. Mnoge žene srčani udar osjete kao pritisak u gornjem dijelu leđa, bolove u čeljusti i nemogućnost disanja (plitko disanje). Nerijetko je srčani udar kod žena praćen mučninom i ošamućenošću. Rezultati istraživanja sa Sveučilišta u Arkansasu na 515 žena koje su doživjele srčani udar pokazali su da među najčešće prijavljivanim simptomima nije bilo boli u prsima. Umjesto toga, žene su se žalile na neuobičajen umor, nesanicu i anksioznost. Gotovo 80 posto imalo je barem jedan simptom dulje od mjesec dana prije udara.
Bolesti srca vodeći su uzrok smrtnosti u gotovo svim zapadnim zemljama, ali za žene je srčani udar češće fatalan.
Razlog su “netipični” simptomi kod žena, odnosno tihi simptomi koji duže traju, poput nesanice ili žgaravice, pa ih žene često ignoriraju. Ako se srčani udar javi u žena mlađe dobi, imaju lošiju prognozu nego mlađi muškarci pogođeni srčanim udarom.
Multipla skleroza
Bolesti koje pogađaju imunosni sustav često su teže u muškaraca. Primjerice, multipla skleroza u prosjeku tri puta češće pogađa žene, ali muškarci češće imaju progresivan oblik bolesti koji se zove primarno progresivna multipla skleroza (PPMS). Teže se dijagnosticira i zahtjevnije liječi od relapsno-remitirajućeg oblika multiple skleroze (RRMS), koji je najčešći i ima ga oko 80 posto oboljelih.
Spolno prenosive bolesti
Simptomi spolno prenosivih bolesti poput klamidije i gonoreje rjeđe se javljaju u žena te ih je stoga i teže prepoznati i početi liječenje. To je skupina bolesti koje dovode do neplodnosti kada prerastu u kronično upalno stanje. Prema podacima Europskog centra za prevenciju i kontrolu zaraznih bolesti (ECDC), od pet spolno prenosivih infekcija koje se epidemiološki prate na razini EU/ EEA, među dostavljenim podacima zemalja članica za 2014. godinu, klamidijaza je bila najčešće zabilježena bakterijska spolno prenosiva infekcija, najčešće među mladima između 15 i 24 godine te među ženama. Procjenjuje se da će, na primjer, klamidijska infekcija u 10-40 posto slučajeva dovesti do zdjelične upalne bolesti u žena čija je česta posljedica neprohodnost jajovoda i neplodnost. I HPV (humani papiloma virus) znatno povećava rizik za razvoj raka cerviksa. Iako HPV može dovesti do raka i u muškaraca, opći rizik je manji.
Ćelavost
Muškarci su znatno skloniji gubitku kose u starosti nego žene. Računa se da će oko 40 posto žena s godinama imati tanju kosu i manje vlasi, dok će 85 posto muškaraca u 50-ima biti više ili manje ćelavo. Muškarci ćelave na jednak način. S godinama se povlači linija rasta kose, a mnogi imaju i ćelu na tjemenu, dok se ženama kosa stanji i prorijedi posvuda podjednako ili pak imaju više nasumičnih ćelavih otoka na glavi.
Prema rezultatima studije Sveučilišta u Edinburghu objavljene u časopisu PLOS Genetic, četrdesetak genetskih varijacija povezanih s muškom ćelavosti nasljeđuje se preko kromosoma X, koji muškarci nasljeđuju od svojih majki.
Jedan od gena na X kromosomu, točnije onaj za androgeni receptor koji se veže za testosteron, usko se povezuje s jakim ispadanjem kose.
Akne
Za nastanak akni, najčešće kožne bolesti u zapadnom svijetu, krivac su uglavnom hormoni. Obično počnu u pubertetu, a zbog hormonskih promjena mogu potrajati i u odrasloj dobi, što se češće uočava kod žena. Razlog su hormonske promjene koje žena doživljava ovisno o dijelu ciklusa, trudnoći ili menopauzi. Osim što su češće kod žena, različiti su i terapijski pristupi. Ženama se uglavnom propisuju lijekovi koji utječu na hormone, dok muškarci češće koriste losione i kreme koje nanose na kožu.
Upala mokraćnih puteva
Iako su žene podložnije infekciji urinarnog trakta, kod muškaraca je češće kompliciranija. I uzroci su drugačiji. Žene se bakterijom najčešće zaraze tijekom spolnog odnosa ili preko toaletne školjke jer je ženska uretra (cjevčica kroz koju se prazni mjehur) kraća pa bakterije imaju kraći put do mjehura. U muškaraca je upala mokraćnih puteva često uzrokovana povećanom prostatom ili bubrežnim kamencima.
Stres
Žene će više od muškaraca reći da su pod stresom. U oba spola stres dovodi do osjećaja ljutnje, razdražljivosti i napetosti u mišićima u stresnim razdobljima, ali žene se češće žale da na glavobolju, nervozu želuca, tugu i potrebu za plakanjem.
Muškarci također manje osjete psihičke simptome stresa nego žene, pokazalo je istraživanje Američkog psihološkog udruženja.
Otkriveno je i da su žene srednje dobi najviše pogođene stresom te da kod njih dugotrajna izloženost stresu gotovo udvostručuje rizik od dijabetesa tipa 2 kasnije u životu.
Kronična bol
Bol koja traje dulje od šest mjeseci tijekom kojih se čini da ništa od terapije ne pomaže naziva se kronična bol i češća je kod žena. U usporedbi s muškarcima, kod žena traje duže i jačeg je intenziteta. Još se istražuje zašto je tako, a znanstvenici vjeruju da će dokazati kako su tome uzrok hormonalne razlike među spolovima.
Do kronične boli mogu dovesti brojne bolesti i poremećaji kao što su:
- upale,
- ozljede,
- dijabetes,
- migrena,
- herpes i
- maligne bolesti.
Budući da se većina bolesnika teško nosi s neprestanim bolovima, često se pojavljuju i psihički poremećaji poput depresije i anksioznosti, i to više u žena nego u muškaraca.
Osteoporoza
Gubitak mineralnog dijela kosti koji dovodi do osteoporoze češće pogađa žene pa ona kod muškaraca nerijetko ostaje neprepoznata. Ali istraživanja pokazuju da muškarci s osteoporozom imaju dvostruko veći rizik za smrt nakon prijeloma kostiju nego žene. Pretpostavlja se da su svaka treća žena i svaki osmi muškarac tijekom života izloženi riziku od osteoporoze.
Povlačenje zubnog mesa (parodontitis) često je prvi znak osteoporoze, prema znanstvenicima iz National Institutes of Health.
Kod žena je lomljivost noktiju obično prvi znak osteoporoze. Manjak vitamina D u muškaraca povećava šanse za razvoj osteoporoze. Znanstvenici s International Osteoporosis Foundation stoga preporučuju redovito mjerenje razina vitamina D u krvi i u muškaraca s 50 i više godina.
Rak dojke
Od raka dojke obolijevaju i muškarci, iako znatno rjeđe nego žene. Kod oba spola rak dojke manifestira se kvržicom, iscjetkom ili promjenom izgleda dojke. No muškarci imaju određene rizične faktore za rak dojke među koje, osim genetske predispozicije (mutacije BRCA1 i BRCA2 gena), spadaju i oni do kojih dolazi do promjene hormona, primjerice to su oni muškarci koji su na hormonskoj terapiji zbog raka prostate, na zračenju prsnog koša, koji su pretili i koji imaju Klinefelterov sindrom, odnosno stanje u kojem kod muškaraca postoji 47 kromosoma s dva ženska spolna kromosoma. Vjerojatnost za rak dojke kod njih je uvećana za 20-50 puta.
H.H.