Udžbenik “Zašto je povijest važna”, namijenjen učenicima četvrtih razreda gimnazije, autora Miljenka Hajdarovića, Vedrana Ristića i Nikice Torbice i izdavača Profil Klett, povučen je iz kataloga odobrenih udžbenika.
Ministarstvo je zatražilo 18. listopada 2023. godine od Agencije za odgoj i obrazovanje stručno mišljenje sadrži li Udžbenik netočne i zastarjele podatke koji bitno utječu na vjerodostojnost sadržaja i koji upućuju učenike na pogrešne zaključke ili otežavaju stjecanje znanja. Agencija je negativno ocijenila udžbenik te je Ministarstvo znanosti i obrazovanja 5. prosinca 2023. godine donijelo rješenje o brisanju Udžbenika iz Kataloga odobrenih udžbenika.
Izostanak recenzije
Ovakve pogreške ukazuju na izostanak potpune recenzije, kao i na mogućnost da u udžbeniku ima i drugih pogrešaka. Recenziranje se provodi na dvije razine – kod izdavača i kod Ministarstva. Prema Zakonu o udžbenicima i drugim obrazovnim materijalima za osnovnu i srednju školu dužnosnici i službenici ministarstva nadležnog za obrazovanje te službenici ustanove za vanjsko vrednovanje obrazovanja i ustanova nadležnih za sustav odgoja i obrazovanja ne mogu biti autori, urednici niti recenzenti udžbenika.
Postupak utvrđivanja usklađenosti udžbenika s predmetnim kurikulumom i međupredmetnim temama te pravilnikom provode stručna povjerenstva koja imenuje ministar, a imena su tajna. Podsjetimo, iskrivljavanje povijesnih činjenica iz Drugog svjetskog rata i Domovinskog rata, pogrešni datumi, ali i gramatičke greške prisutne su u udžbeniku za četvrti razred gimnazija “Zašto je povijest važna?”.
Sporni su Stepinac, balvan revolucija, Oluja…
Ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata profesor Ante Nazor izdvojio je neke od njih. Primjerice, hrvatskog blaženika Alojzija Stepinca proglašava se zločincem. “Čak i oni povjesničari koji mu nisu nimalo skloni (H. Klasić i I. Goldstein) te tvrde da on nije svetac i procjenjuju da je mogao učiniti više za zaštitu ugroženih skupina u NDH, znaju da Stepinac nije zločinac“, istaknuo je Nazor.
Sporni su dijelovi koji govore o balvan revoluciji i operaciji Oluja. “Ne spominje se da je ‘pobuna dijela građana srpske nacionalnosti tijekom kolovoza 1990. protiv legalne hrvatske vlasti’ koja se naziva ‘balvan revolucija’ (str. 153) bila oružana”, upozorio je Nazor. “U dijelu udžbenika u kojem se spominje oslobodilačka operacija Oluja (str. 175) nije posebno istaknut 5. kolovoza 1995. kao datum oslobađanja Knina, niti je objašnjen značaj toga događaja, koji ima posebnu simboliku, a uz to je i državni blagdan”, poručio je, piše Narod.hr.