Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević podnijela je pred Odborom za obitelj, mlade i sport Izvješće o radu za 2019. godinu…
U skladu s obvezom koju propisuje Zakon o pravobranitelju za djecu, pravobraniteljica Helenca Pirnat Dragičević predala je 31. ožujka svoje Izvješće o radu za 2019. godinu.
“Ured pravobraniteljice u 2019. je primio gotovo 10 posto više pritužbi nego u prethodnoj godini. Ukupno se postupalo prema 1.741 novoj prijavi, a radilo se i na 933 predmeta prenesenih iz prethodnih godina. Preneseni predmeti, koji zahtijevaju kontinuirano praćenje kroz dulje vrijeme, uglavnom se odnose na područje obiteljskih odnosa i obrazovna prava. U zaključku pravobraniteljica ističe pojedine uočene probleme i slabosti koji zahtijevaju hitne i učinkovitije mjere, osobito u zaštiti djece od nasilja u obitelji. Poziva na odlučniju reakciju sustava u zaštiti djece u situaciji konfliktnih obiteljskih odnosa i razvoda roditelja, na brže i učinkovitije postupanje pravosudnih tijela u zaštiti djece, na ostvarivanje odgojno-obrazovne inkluzije, na ostvarivanje prava djece na najvišu moguću razinu zdravlja, na zaštitu od svake diskriminacije te na suzbijanje dječjeg siromaštva te apelira na sve resore da ulože veće napore u povezivanje i suradnju kako bi se svakom djetetu pružile jednake šanse za razvoj, uz uvažavanje njegovih potreba i ranjivosti.”, izvijestila je na početku izlaganja te navela potrebu osnivanja posebnih sudova za posebno konfliktne razvodne.
Odboru je prisustvovao i državni tajnik Žarko Katić i Juro Martinović te državne tajnice Margareta Mađerić i Ivana Franić, kao i predsjednica Odbora Karolina Vidović Krišto i članovi: Bedeković, Borić, Budalić, Deur, Jeckov, Marić, Milanović Litre, Murganić, Nikolić, Šimunić.
Mađerić je u ime Vlade pohvalila izvješće i aktivnosti pravobraniteljice i istaknula kako se Vlada zalaže za zaštitu prava i interesa djece.
Vidović Krišto: Niste poduzeli mjere i zaštitili djecu od zlostavljanja
Andreja Marić (SDP) ukazala je na sporost i neujednačeno postupanje. Pravobraniteljica je potvrdila navedene probleme i sama potvrdila kako postoji nejednakost djece.
”Jedini alat koji imamo su preporuke i savjeti. Prihvaćenost naših preporuka je nedovoljna. Podignuli smo svijest o pravima djece. ”, istaknula je Pirnat Dragičević kao uspjeh.
Karolina Vidović Krišto, predsjednica Odbora uputila je pravobraniteljici dva pitanja. Jedno o izostanku reakcije na konkretan slučaj zlostavljanja, a drugo se tiče njenog zalaganja za uklanjanje vjerskih sadržaja u školama.
”Navedeno je da ste u slučajevima koji se odnose na zlostavljanje djece i ugrozu djece, ovlašteni podnijeti prijavu odvjetništvu i nadležnom centru. U konkretnom slučaju o psihološkom, fizičkom i seksualnom zlostavljanju dvije djevojčice, to niste napravili. Zašto niste poduzeli mjere i zaštitili djecu mjerama za koje ste ovlašteni i što ćete poduzeti o slučaju koji je još aktualan. ‘, upitala je Vidović Krišto i dodala:
”Kritizirali ste vjerske sadržaje u školama, referirajući se na Dane kruha. Mislite li isto i o obilježavanju svetog Nikole i Božiću?”
Pravobraniteljica se o dotičnom oglasila kako će utvrditi eventualne propuste o slučaju zlostavljanja te se potom izjasnila protiv ”molitve i vjerskih obreda u školama”.
”Svako dijete ima pravo na svoju vjeru i kulturu. Moramo paziti na manjine čija se prava krše. Zalažem se da satovi vjeronauka budu na početku ili kraju nastave, a ostalima omogućen alternativan predmet. Roditeljima se ne smije nametati vjerski odgoj, a takvim obredima nije mjesto na školskim priredbama.”, smatra pravobraniteljica.
Ante Deur (HDZ) istaknuo je kako je “obitelj temelj društva i nositelj odgoja, a vjeronauk, iako izborni predmet, dio naše tradicije, što moramo osvijestiti”.
Dragana Jeckov (SDSS) podržala je izvješće i dodala da bi se trebalo više brinuti i o obrazovanju djece srpske manjine, smatrajući da to pitanje nije dovoljno zastupljeno.
Nada Murganić (HDZ) podržala je izvješće, a potom iskoristila izlaganje o temi interesa djece kako bi prigovorila Vidović Krišto zbog maske, tvrdeći kako ugrožava prisutne u dvorani.
I Radi Borić je zasmetala molitva u školama tijekom proslave prigoda poput Dana kruha.
“Dani kruha su odgojno-obrazovna prilika i molitvi tamo nije mjesto.”