Kada gledamo posljednje trendove, nešto se pokrenulo: od povezivanja proizvođača s potrošačem do toga da se više govori o prepoznavanju lokalnih proizvoda kroz sustav javne nabave. I naš potrošači sve više prepoznaju domaći proizvod koji ima sljedivost i podrijetlo, rekao je doc.dr.sc Krunoslav Dugalić…
U povodu Svjetskog dana hrane, na osječkom Fakultetu agrobiotehničkih znanosti održan je prigodni panel pod nazivom: “Od polja do stola – kako ojačati prehrambeni sustav i učiniti ga otpornim na izazove današnjice”.
Okrugli stol organizirala je Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede i Hrvatske gospodarske komore. Događaj je zamišljen kao interaktivna rasprava predstavnika javnog i privatnog sektora uz moderiranje novinara Mislava Togonala. Zanimljive teme te mjerodavni i rječiti sudionici pokazali su da je, iako upriličen posebnim povodom, ovakav panel itekako potreban i posve primjeren mjestu održavanja – Osijeku, središtu Slavonije i Baranje.
Hrvatskom potrošaču najvažnija je sigurnost hrane
Sudionici su bili doc.dr.sc. Krunoslav Dugalić, ravnatelj HAPIH-a, prof.dr.sc. Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam, Mato Brlošić, potpredsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, poduzetnik Marko Pipunić, predsjednik Uprave tvrtke Žito d.o.o. i Branimir Markota, predsjednik Hrvatske voćarske zajednice.
Kako je pojasnio prvi čovjek HAPIH-a, upriličili su otvoreni panel s dionicima iz različitih sfera kako bi govorili o svim izazovima s kojima se susrećemo i s kojima ćemo se susretati, kako bismo poljoprivredu i proizvodnju hrane što bolje pozicionirali na hrvatskom tržištu, a ujedno hrvatskim građanima domaći proizvod učinili što dostupnijim.
“Uslijed pandemije suočeni smo s novim izazovima – samodostatnost hrane i lanci opskrbe izuzetno su bitni. Ne možemo biti zadovoljni u kojem je to obliku prisutno u Hrvatskoj, no kada gledamo posljednje trendove, nešto se pokrenulo: od povezivanja proizvođača s potrošačem do toga da se više govori o prepoznavanju lokalnih proizvoda kroz sustav javne nabave. I naš potrošači sve više prepoznaju domaći proizvod koji ima sljedivost i podrijetlo”, rekao je Krunoslav Dugalić i dodao da je prema analizama, hrvatskom potrošaču na prvom mjestu sigurnost hrane, dok je europskom potrošaču najbitnije podrijetlo.
Naglasio je kako je pozitivan pomak da oba parametra postaju dominantna u odnosu na cijenu proizvoda.
Produktivnost nam je na 30 posto europskog prosjeka
Prema produktivnosti u proizvodnji hrane, Hrvatska je na europskom začelju, kako je istaknuo Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam, potkrepljujući svoju tvrdnju podatkom da nam je produktivnost na razini 30 posto prosjeka Europske unije.
“Moramo povećavati i fizički obujam poljoprivredne proizvodnje. Hrvatska ga je, otkad je članica Europske unije, smanjila za 15 posto. Posebno je zabrinjavajuće što su te brojke u perjanici hrvatske poljoprivrede – stočarstvu manje za čak 23 posto”, naveo je Kovačević i dodao da valja raditi i na povećanju proizvodnje visokodohodovnih kultura te proizvoda s dodanom vrijednošću u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji.
“Treba jačati i prehrambenu industriju i finalizaciju proizvodnje. Nužno je uvoditi nove tehnologije, inovacije te informacijsko-komunikacijske tehnologije u poljoprivredu”, naglasio je.
Rast proizvodnje mlijeka
Zdravko Barać, pomoćnik ministrice poljoprivrede rekao je da se u Ministarstvu primarno fokusiraju na projekte kojima će se podići dostatnost proizvodnje u svim sektorima.
Moramo povećavati fizički obujam poljoprivredne proizvodnje. Hrvatska ga je, otkad je članica Europske unije, smanjila za 15 posto, naveo je Dragan Kovačević.
“Ima određenih proizvodnih pokazatelja koji su nagovještaj porasta, mada još nisu trend, ali ove godine kroz sustav je zaklano gotovo dva posto više svinja u klaonicama i proizvodnja mlijeka nam raste četiri mjeseca zaredom, na mjesečnoj razini. U odnosu na prošlu godinu, nakon poraznih brojki koje smo imali u dva mjeseca totalnog lockdowna, izvozna komponenta mesnog dijela govedarstva prema tržištu Italije i Libanona u posljednja tri mjeseca raste”, otkrio je Barać.
Kako je dodao, kod novih mladih proizvođača koji su konkurentni proizvodnjom vidi se okrupnjavanje, posebice u mljekarstvu. “S jedne strane imamo pad onih koji isporučuju mlijeko, ali se znatno povećala isporuka mlijeka po pojedinoj farmi. U govedarskoj proizvodnji imali smo niz mjera i treću godinu zaredom državnu potporu od 65 milijuna kuna isključivo za mliječni sektor i 20 milijuna kuna za nabavku junica te 45 milijuna kuna za uzgoj junica”, kazao je.
Dragocjeni savjeti “tajkuna”
Zanimljivo je bilo čuti i iskustva poduzetnika Marka Pipunića, koji je na pomalo provokativno pitanja voditelja panela Mislava Togonala – odgovorio da jest tajkun prema kriterijima javnosti, ali da je prema svom mišljenju običan čovjek, gospodarstvenik i menadžer koji 30 godina uspješno vodi svoju kompaniju. Rekao je da se treba prilagođavati tržištu te slikovito opisao kako u lošim godinama ostati na nuli.
Preuzimanjem pogona (Megglea) ne bih spasio radnike jer bi proizvodili gubitke. Spasio bih možda nekoliko političara kako bi mogli davati izjave, ali njih se ne isplati spašavati, rekao je Marko Pipunić.
“Postoje razdoblja kad se zarađuje puno, ali i ona druga kada se to mijenja. Primjerice, dok je kupovna cijena svinjetine bila 12 kuna po kilogramu žive vage, a vi ste proizvodili po osam kuna, dobro ste zarađivali. Međutim, kada kupovna cijena padne na osam kuna – bit ćete na nuli. Tada je bitno gdje ste stavili novac iz godina kada ste zarađivali. Kapitalom treba dobro upravljati i u dobrim i u lošim godinama”, istaknuo je Pipunić.
Na pitanje je li sada vrijeme za akvizicije i bi li bilo pametno, primjerice, kupiti proizvodni pogon tvrtke od koje je strani investitor odustao, kojim je voditelj očigledno aludirao na Meggle, odgovorio je da je za onoga tko ima viška novca sada vrijeme za akvizicije, no da nije logično niti profitabilno preuzeti pogon.
“Preuzimanjem pogona ne bih spasio radnike jer bi proizvodili gubitke. Spasio bih možda nekoliko političara kako bi mogli davati izjave, ali njih se ne isplati spašavati”, rekao je Pipunić i dobio pljesak nazočnih.
