Ponedjeljak, 23. prosinca 2024.

Ne pitaj što Domovina može učiniti za tebe, nego što ti možeš učiniti za Domovinu

Prešućena velika obljetnica Ivana Aralice

Jedan od najvećih živućih hrvatskih književnika, akademik Ivan Aralica obilježava 90-tu obljetnicu života. Rođen je  10. rujna 1930. u selu Puljani na planini Promini. Učiteljsku školu u Kninu završio je  1953., a Filozofski fakultet u Zadru 1961. Radio kao učitelj u selima  Dalmatinske zagore te kao ravnatelj Učiteljske škole, odnosno Pedagoške gimnazije u Zadru. Politički se angažirao i u Hrvatskom proljeću, 1969.-72. Nakon sloma te politike  smijenjen je s položaja ravnatelja (nastavlja raditi kao profesor), prestaje biti glavnim urednikom  Zadarske revije te se povlači iz političkog  javnog života i posvećuje književnom radu. S političkim promjenama  1990. vraća se u politiku, na izborima 1993. postaje saborskim zastupnikom i potpredsjednikom Županijskog doma Sabora. S političke se dužnosti povukao 2000. Redoviti je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) od 1992. Dobitnik je brojnih državnih odličja i priznanja, ali i Nagrade Vladimir Nazor za životno djelo…

U književnosti se javlja relativno kasno, krajem šezdesetih godina, pretežno sa socijalno angažiranom prozom. Dosad je objavio brojna iznimno vrijedna i cijenjena književna djela, poglavito o hrvatskoj povijesti. Piše i filmske scenarije.

Zbog njegovih prije svega rodoljubnih romana, neki ga s pravom nazivaju i  nacionalnim domoljubnim bardom.

Malo je ako kažemo da je jedan i jedinstven.

Da je živio i radio u nekoj drugoj državi vjerojatno bi ga  predložili i za Nobelovu nagradu za književnost.

Takvog pisca Hrvatska dugo nije imala.

Međutim, što je tu sporno? Pa, prije svega što je njegova 90-ta obljetnica života prošla gotovo nezapaženo, na margini. (Zabilježili su je tek jedan ili dva portala). Piše se i slavi gotovo svaki rođendan bivšeg Udbaša Josipa Manolića, a ljudi poput Aralice se namjerno potiskuju.

Sjećam se da sam potkraj osamdesetih godina prošlog stoljeća s ovim velikim piscem napravio intervju. Ni jedan hrvatski list i časopis ga nije želio objaviti, iako je bio autoriziran. Objavila ga je beogradska Duga, koja je inače tiskala gotovo sve što Zagreb nije želio, pa su se tu mogli naći i razgovori s Vlatkom Pavletićem, Zlatkom Tomičićem i brojnim drugim tada nepodobnim piscima u Hrvatskoj.

U Društvu hrvatskih književnika i HAZU danas nema značajnijeg autora. Ali i oni se ponašaju kao da ga nema, kao da će živjeti i raditi još stotinu godina, pa će mu tek onda čestitati neki jubilej.

Od svih njegovih knjiga ne mogu mu oprostiti one poput „Četveroreda“, „Ambre“, „Puža“, „Što sam rekao o Bosni“, „Fukara“ i slične. Te su ih „dotukle“.

Danas u medijima jedva da i ima rubrika kulture. Na HRT-u gotovo svaki dan ovoj temi posvećuju „pet minuta“. Ako se koga i uzvisuje, onda su to pretežno oni koji su bili i ostali „daroviti“

Jednom sam ga uz ostalo pitao: pribojava li se sutrašnjice?. Odgovorio je:

  • „Zbog sebe ne! Moj je život potrošen, ovaj ostatak, više-manje je nevažan. Ali me brine sutrašnjica moje djece i svih onih koje volim. Uostalom, zar se iz mojih priča ta briga ne vidi? Zar bih ja uopće pričao da me to ne brine?

Autor / Mladen Pavković

Najnovije

Zašto je u Hrvatskoj prešućena Izjava da veliki dio Europe 1945. nije oslobođen nego porobljen

Predsjednički kandidat Tomislav Jonjić javno postavlja pitanje zašto je u Hrvatskoj prešućena Izjava država Europe i SAD-a iz  2020., kojom se konstatira da veliki...

Trump najavio svoj prvi potez kad uđe u Bijelu kuću: Bit će samo muško i žensko, objavio što čeka transrodne osobe

Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump obećao je u nedjelju da će prvog dana predsjedničkog mandata “zaustaviti transrodno ludilo”, dok republikanci, koji će u novom...

23. prosinca 1991. Zločini srpske vojske – formiranje ‘srpske Bosne i Hercegovine’

Formiranje „srpske Bosne i Hercegovine“ je de facto početak oružanih sukoba u toj Republi­ci i stvaranja Velike Srbije bez Hrvata i muslimana. Srbima je...

Biblijska poruka 23. 12. 2024. i tumačenje fra Tomislava Pervana: Bog se smilovao svomu narodu

Lk 1, 57-66   Elizabeti se navršilo vrijeme da rodi. I porodi sina. Kad su njezini susjedi i rođaci čuli da joj Gospodin obilno iskaza dobrotu,...

Nije Božić fritula ni sarma!  

Piše: Josip Milić     Bismo li se odazvali na proslavu rođendana nekom koga jedva poznajemo? Teško. Treba kupiti dar, izdvojiti financijska sredstva, izdvojiti vrijeme, odvojiti se...