Na Općinskom sudu u Splitu potvrđeno je da je Mesić lagao o australskim čekovima, da nije predao čekove Zakladi za djecu Hrvatske ni bolnici u Gospiću, piše Hrvatski tjednik, donosi maxportal.hr…
Stoji to u presudi u kojoj je bivši predsjednik Stipe Mesić tužio novinara Slobodne Dalmacije Josipa Jovića zbog tekstova o Mesićevim o čekovima iz Australije.
Naime, kako je potvrđeno na ovom Sudu, Mesić nije predao čuvene čekove iz Australije ni bolnici u Gospiću pa ni Zakladi za djecu Hrvatske kao što je to ranijih godina tvrdio, a da priča bude do kraja nevjerojatna Mesiću su problem u ovom procesu stvorili čak i njegovi svjedoci.
Jović je u tekstu objavljenom u srpnju davne 2013. godine napisao:
“Pritisnut dokazima australske organizacije HDZ-a o čekovima vrijednim pedeset tisuća dolara sakupljenih donacijama iseljenika za obranu domovine, koje je Mesić devedesetih stavio u džep, i s druge strane nepostojanjem potvrde tamo gdje ih je trebao položiti, najprije je tvrdio kako ih je predao Dunji Zlojić, tajnici Gojka Šuška.
Ona je na te tvrdnje uzvratila tužbom pa se on onda sjetio kako je čekove uručio predsjedniku Sabora Žarku Domljanu, koji se opet toga ne sjeća, da bi na kraju u najnovijoj verziji, prozvan od Ive Banca, jednostavno ustvrdio kako je čekove izgubio.”
”Na večeri u Hrvatskom klubu u Sydneyju 1992. godine, predsjednik tog društva Nikola Grubišić dao je ček na 50 tisuća australskih dolara Stjepanu Mesiću. To je bio novac prikupljen u korist Hrvatskoga nacionalnog fonda koji je imao račun u Villachu u Austriji, na koji se slao sav novac prikupljen iz dijaspore. No, taj novac tamo nikad nije došao”, svjedočila je svojedobno Ina Vukić na suđenju Joviću zbog teksta o australskim uplatama bivšem predsjedniku.
”Ček uručen Mesiću nikad nije položen na račun. Svih me ovih godina mučilo pitanje kako je bilo moguće unovčiti ček na 50 tisuća australskih dolara za obnovu Banskih dvora ako je bio namijenjen za račun Hrvatskoga nacionalnog fonda”, svjedočila je Vukić koja je 1992. godine bila politička tajnica HDZ-a Sydney.
Radi li se u ovom slučaju o ratnom profiterstvu te hoće li na reagirati državne institucije sada kada je priča dobila i sudski epilog ostaje za vidjeti, a važno je podsjetiti da po hrvatskom zakonu (NN 57/11) kaznena djela ratnog profiterstva i djela iz procesa pretvorbe i privatizacije, ne zastarijevaju.
Autor- M. Marković/Foto:Hrvatski tjednik