Splitsko-makarski Nadbiskupski ordinarijat reagirao je u srijedu na stajališta koja se protive gradnji crkve u četvrti Splitu 3, u blizini raskrižja Ulice Brune Bušića i Poljičke ceste, priopćivši kako će se crkva graditi na tome mjestu koje pripada župi Blatine – Škrape nakon što se dobiju svi zakonom propisani dokumenti i dozvole.
Crkva će se u župi Blatine – Škrape graditi nakon ishođenja dozvola i “pravomoćnosti svih zakonom propisanih alegata za gradnju”, a bit će na površini od 400 četvornih metara uz trg javne namjene. Predviđene su i prostorije za dva svećenika te dvorane za vjeronauk i druge susrete, ističu iz Nadbiskupskog ordinarijata.
Ocjenjuju kako je “apsolutna neistina” da će zvonik crkve biti udaljen manje od pet metara od stambenih zgrada, kao što su to istaknuli neki dužnosnici u javnoj raspravi o gradnji te crkve.
U vezi s lokacijom nove crkve u župi Blatine – Škrape sva navedena traženja, kao što su tržnica, parkiralište, trg i slično, već su implementirana u prijedlog Detaljnog plana uređenja (DPU) koji je izrađen u skladu sa zakonskim propisima, pa tako i Zakonom o prostornom uređenju, poručuju.
Nadbiskupija je sama tražila smanjene gabarita crkve i pastoralnog centra
Naglašavaju i kako je, vodeći računa o toj lokaciji i potrebama građana, baš Nadbiskupija zatražila izmjene DPU-a u smislu smanjivanja gabarita crkve i pastoralnog centra, a u korist povećanja društvenih sadržaja. Kao poseban kuriozitet kad je riječ o vlasničkim odnosima navode i podatak da se obitelj Treursić odrekla prava na povrat čestice oduzete za vrijeme komunističke vladavine pod uvjetom da se na njoj gradi crkva.
“Žalosti što su tzv. primjedbe, prijedlozi i inicijative nekih sudionika javne rasprave izneseni izvan zakonskog konteksta. Nisu utemeljeni na činjenicama, protivni su interesima grada i građana te predstavljaju neprimjeren oblik pritiska na sudionike u realizaciji projekta, za što smo se nadali da su dolaskom demokracije postali stvar prošlosti. K tome, posebno zabrinjava nepoznavanje zakonskih propisa nekih predstavnika Društva arhitekata Splita (DAS) izraženo u sklopu javne rasprave. Još više zabrinjava nepoznavanje zakonskih propisa predstavnika političkih stranaka koji na nacionalnoj i vjerskoj osnovi pokušavaju diskriminirati i dovesti u zabludu većinu naših sugrađana i stanovnika ovoga dijela grada”, navodi u priopćenju Nadbiskupski ordinarijat.
Ordinarijat također izražava neslaganje s inzistiranjem pojedinih sudionika javne rasprave na socijalnoj (ne)osjetljivosti Crkve te ističe kako je lako provjeriti koliko je dječjih vrtića na području te nadbiskupije smješteno u crkvenim objektima (u gradu Splitu su četiri takva vrtića) i kolika je želja roditelja da se njihova djeca primarno u njih upisuju.
Kao najnoviji primjer ističu da Splitsko-makarska nadbiskupija u Trogiru gradi moderni vrtić, zajedno s crkvom i pastoralnim centrom, te dodaju da tako žele i nastaviti, ne samo u Splitu, nego i na području cijele Splitsko-makarske nadbiskupije.
Potaknuti nebrojenim upitima roditelja i građana, iz Splitsko-makarske nadbiskupije poručuju kako im je želja što prije otvoriti još jedan vrtić koji bi radio u dvije smjene i osnovati katoličku osnovnu školu s cjelodnevnim boravkom učenika i sa sportskim sadržajima.
“Podsjećamo da su na području Nadbiskupije i dvije ‘crkvene’ srednje škole – Nadbiskupijska klasična gimnazija u Splitu i Franjevačka gimnazija u Sinju”, navode u priopćenju.
SDP gradskog kotara Splita 3 priopćio je u utorak kako se protivi gradnji crkve u toj gradskoj četvrti, a stranka Pametno najavila je za srijedu u 18 sati u toj četvrti zbor građana.
U priopćenju Nadbiskupski ordinarijat podsjeća “one koji su možda (ne)namjerno zaboravili” da je do 1991. bilo nezamislivo i nedopustivo u planove gradnje staviti crkvu i pastoralni centar.
Podsjetili bismo sve one koji su možda (ne)namjerno zaboravili da je do 1991. godine bilo nezamislivo i nedopustivo u planove gradnje staviti gradnju crkve i pastoralnog centra. Opće je poznato i nepotrebno dokazivati da tadašnja komunistička vlast i tadašnja država Jugoslavija nisu poštivale vjerske slobode i prava Crkve, osobito na izgradnju novih objekata, dok je poduži popis oduzetih crkvenih objekata od te vlasti. Redom su crkve bile u privatnim kućama koje je Nadbiskupija krišom kupovala i pretvarala u male kvartovske kapelice. Tek uspostavom slobodne i neovisne Republike Hrvatske, Crkva dobiva pravo predložiti lokacije za gradnju crkava. Zato je jasno zašto u čitavom gradu Splitu do 1991. nije postojala ni u jednom planu ijedna lokacija za crkvu (osim Konkatedrale sv. Petra za koju se više puta osobno založio Papa Pavao VI. kod komunističkih vlasti).
U svezi lokacije nove crkve u župi Blatine-Škrape, sva navedena traženja kao što su tržnica, parking, trg i sl. su već implementirana u prijedlog predmetnog DPU-a koji je izrađen sukladno važećim zakonskim propisima, posebno Zakona o prostornom uređenju. Vodeći računa o ovoj lokaciji i potrebama građana, baš je Nadbiskupija zatražila izmjene DPU-a u smislu smanjivanja gabarita crkve i pastoralnog centra, a u korist povećanja društvenih sadržaja!!!
Poseban kuriozitet vlasničkim odnosima na ovoj lokaciji daje podatak da se obitelj Treursić odrekla prava na povrat čestice oduzete za vrijeme komunističke vladavine pod uvjetom da se na istoj gradi crkva.
Žalosti što su tzv. primjedbe, prijedlozi, inicijative nekih sudionika javne rasprave iznesene van zakonskog konteksta, nisu utemeljene na činjenicama, protivne su interesima grada i građana te predstavljaju neprimjeren oblik pritiska na sudionike u realizaciji projekta, a za što smo se nadali da su dolaskom demokracije postale stvar prošlosti. K tome, posebno zabrinjava nepoznavanje Zakonskih propisa od strane nekih predstavnika DAS-a izraženo u sklopu javne rasprave. Još više zabrinjava nepoznavanje zakonskih propisa od strane predstavnika političkih stranaka koji na nacionalnoj i vjerskoj osnovi pokušavaju diskriminirati i dovesti u zabludu većinu naših sugrađana i stanovnika ovoga dijela grada,stoji u priopćenju.