„Iako je Hrvatska prelijepa zemlja za život, zemlja vrijednih ljudi, bogate kulture i tradicije, mi je još nismo učinili zemljom prosperiteta, nego se i zadnjih godina ponovilo da ljudi odlaze vani trbuhom za kruhom. Mislim da okretanje ove apatične situacije polazi od postavljanja poštenih i stručnih ljudi na ključna mjesta i stvaranje uvjeta da se radom, trudom i kompetencijama stvara vlastiti pa onda i društveni prosperitet. Bez potrebe da ovdje ili ondje imate neku političku zaštitu i bez opasnosti da se neučlanjivanjem u glavne stranke zamjerite strukturama koje na raznim područjima kreiraju sudbinu naroda. To je put kako bismo osigurali samodostatnu, suverenu i održivu Hrvatsku. U tim uvjetima naši će se ljudi vraćati iz svijeta i pridonijeti u preokretanju katastrofalnih demografskih kretanja što je najveća i najbolnija posljedica lošeg stanja hrvatskog društva u zadnjih dvadeset godina.“
Razgovarao: Anto PRANJKIĆ
Među hrvatskim političarima postoje je i oni koji su hrvatskoj politici u posljednje vrijeme dali jedan novi moderni štih. Riječ je o ljudima koji su konkretnim riječima i postupcima u običnom puku budili nadu u bolje i ljepše sutra. Njihovi nastupi i djela koja su činili govorili su o temelju njihova političkoga djelovanja. Taj temelj nastao je u obitelji a građen je kroz godine rada i iskustva u drugim sferama javnoga života. To iskustvo rađalo je moderne političare koji su se istakli u svojim obiteljima, okruženju, radnim mjestima, pa su prepoznati kao ljudi koji i u politici mogu dati određeni doprinos. Jedan od njih svakako je izvanredni profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Slaven Dobrović. Iskoristili smo prigodu te razgovarali o trenutnoj političkoj situaciji u Republici Hrvatskoj sa željom da dobijemo informaciju i steknemo uvid iz iskustva i pogleda obiteljskog čovjeka, znanstvenika i domoljuba.
Profesore Dobroviću, prije nekoliko dana završio je sa radom 9. saziv Sabora Republike Hrvatske. Kako ocjenjujete svoj rad u istom i jeste li zadovoljni radom najvišeg zakonodavnog tijela u Republici Hrvatskoj?
-Prvih šest mjeseci mandata proveo sam kao ministar tijekom čega sam između ostalih aktivnosti vezanih za zaštitu okoliša i energetiku izgurao i donošenje Plana gospodarenja otpadom koji je omogućio da se 475 milijuna eura iz europskih fondova mogu koristiti za projekte iz gospodarenja otpadom. Kao saborski zastupnik, nakon izlaska iz Vlade, moj mandat protekao je u oporbi. Često se oporbi pripisuje uloga kritičara pa se i rad oporbenih političara promatra samo kroz prizmu što glasnije prisutnosti u sabornici. Međutim, rad saborskog zastupnika uključuje većim dijelom i rad izvan sabornice na pripremi amandmana, zakonskih prijedloga, zastupničkih pitanja, komunikacije sa zainteresiranom javnošću, pripreme kvalitetnih rasprava, te sudjelovanje u radu saborskih odbora. Moram reći da sam prije ulaska u politiku kao sveučilišni profesor, u javnosti kritizirao loša rješenja i politike u zaštiti okoliša, posebno kad sam vidio da se unatoč najboljim argumentima, dobra rješenja ne prihvaćaju. U svom radu sam davao konstruktivne kritike i prijedloge, koje na žalost vladajući nisu prihvaćali, kao što se većina oporbenih prijedloga ne prihvaća iz jednog jedinog razloga – dolaze iz oporbe. To znači da najviše zakonodavno tijelo ne ispunjava svrhu konstruktivnom i argumentiranom raspravom doći do najboljih zakonskih prijedloga nego se inzistira na potvrđivanju serviranih zakonskih prijedloga iz Vlade. Pored toga, ovaj saziv je obilježila intenzivna politička trgovina u kojoj su mnogi zastupnici potpuno promijenili političku stranu, pa imajući sve u vidu ne bih dao dobru ocjenu radu 9. saziva Sabora RH.
Nije tajna da ste otac sedmero djece, sveučilišni profesor, znanstvenik, ali i bivši branitelj. Imajući to u vidu vrijednosti koje baštinite su uzvišene. Mogu li se vrijednosti ljudskog, kršćanskog i nacionalnog artikulirati u hrvatskom državnom saboru?
-Naravno da se ljudske, kršćanske i nacionalne vrijednosti mogu i trebaju artikulirati u hrvatskom saboru. Smatram da treba inzistirati na temeljnim etičkim zahtjevima za opće dobro koji su ukorijenjeni u svakom čovjeku, u službi dostojanstva osobe i istinskog ljudskog napretka. Iako se takav pristup posve uklapa u kršćanski svjetonazor, on se na njega ne ograničava.
Svakog saborskog zastupnika bi trebale resiti ljudske vrijednosti poput poštenja, nesebičnosti, kao i moralne vrijednosti te domoljublje. Iako svi političari žele stvoriti takvu sliku o sebi u javnosti, njihova djela i riječi najviše govore o njima samima, a siguran sam da licemjerje građani birači sve lakše prepoznaju.
Nalazimo se u svibnju posebno osjetljivom razdoblju za hrvatski narod u jednoj kalendarskoj godini. Žrtve koje su Hrvati pretrpjeli kroz svoju povijest pokušavaju se dovesti u pitanje. Kako gledate na to?
-Žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima – fašizma i komunizma zaslužuju jednaki pijetet. Poznato je da su i dvije europske rezolucije osudile totalitarne sustave fašizma i komunizma kao dva jednaka zla. Zbog dugogodišnjeg skrivanja tragične sudbine velikog broja ljudi te straha od iznošenja istine, u Hrvatskoj se još uvijek nisu sveobuhvatno istražile masovne grobnice i dokumentirale žrtve poslijeratnih stradanja. Jedino otkrivanje pune istine, odnosno utvrđivanje činjenica o stradanjima može stvoriti temelj za konačno uklanjanje ovoga spornog pitanja hrvatske povijesti te neopterećeno okretanje budućnosti.
Svake godine vas viđamo na obilježavanju stradanja naših ljudi u Gvozdanskom. Kakve osjećaje bude takvi događaji?
-Obilježavanje junačkog otpora i žrtvovanje do smrti za domovinu tristotinjak branitelja pred deset tisuća turskih osvajača u 16. stoljeću u Gvozdanskom budi poseban osjećaj divljenja i poštovanja. Takvi junački primjeri kroz povijest, a zadnji u domovinskom ratu vrijedni su podsjećanja kolika je cijena plaćena i za našu slobodu. U tom kontekstu ne možemo zaboraviti na naše branitelje i status koji im pripada u društvu.
Potres je donio nesagledive posljedice glavnom gradu naše države. Što je razlog pa se nije donio Zakon o obnovi grada Zagreba?
-Ne donošenje Zakona u obnovi grada Zagreba sramotna je posljedica političkih odnosa Vlade i Grada Zagreba. Iako se radi o zakonu velike hitnosti, prijevremeno raspuštanje Sabora onemogućilo je donošenje zakona koji tek treba proći javnu raspravu. To pokazuje prioritete vladajućih koji na krilima korone žure u nove izbore.
Vi niste uspjeli „premostiti“ probleme i neslaganja s čelnicima Mosta. Što je glavni razlog Vašeg napuštanja stranke?
-Glavni razlog mog odlaska iz Mosta je izostanak dijaloga i zajedničkog planiranja te isključivanje tijela stranke u donošenju odluka. Izostanak dijaloga vrlo brzo dovodi do gubitka zajedništva i povjerenja, bez čega nije moguće ozbiljno politički raditi.
Vidimo kako imate potporu bivših stranačkih kolega, koji su učinili iste i slične poteze. Jesu li motivi njihovog izlaska iz stranke identični Vašima?
-Svaki moj bivši stranački kolega izrekao je svoje osobne razloge odlaska, ali zajedničko je svima nezadovoljstvo organizacijom rada unutar stranke.
Pretpostavljamo da nastavljate svoj politički put, jer iskreno, bila bi velika šteta da političari vašega profila i vrijednosti napuštaju politiku?
-Izaći iz stranke ne znači izaći iz politike. Politika treba biti časno djelovanje za javno dobro te smatram važnim nastaviti raditi u tom smjeru. Hrvatska treba stručne, poštene i vrijedne ljude koji vole svoju domovinu pa bih potaknuo i druge da se aktivno uključe i pomognu u borbi protiv klijentelizma i korupcije koja je premrežila mnoge sektore hrvatskog društva.
Imate sedmero djece. Vjerujem da razmišljate o njihovoj budućnosti. Ima li budućnosti za Vašu i djecu cijele Hrvatske u Hrvatskoj. Može li se ova apatija konačno promijeniti i kako?
-Iako je Hrvatska prelijepa zemlja za život, zemlja vrijednih ljudi, bogate kulture i tradicije, mi je još nismo učinili zemljom prosperiteta, nego se i zadnjih godina ponovilo da ljudi odlaze vani trbuhom za kruhom. Mislim da okretanje ove apatične situacije polazi od postavljanja poštenih i stručnih ljudi na ključna mjesta i stvaranje uvjeta da se radom, trudom i kompetencijama stvara vlastiti pa onda i društveni prosperitet. Bez potrebe da ovdje ili ondje imate neku političku zaštitu i bez opasnosti da se neučlanjivanjem u glavne stranke zamjerite strukturama koje na raznim područjima kreiraju sudbinu naroda. To je put kako bismo osigurali samodostatnu, suverenu i održivu Hrvatsku. U tim uvjetima naši će se ljudi vraćati iz svijeta i pridonijeti u preokretanju katastrofalnih demografskih kretanja što je najveća i najbolnija posljedica lošeg stanja hrvatskog društva u zadnjih dvadeset godina.