Bili ste jedan ste od najaktivnijih zastupnika u prošlom sazivu Sabora, a poznato je da svoju plaću zarađujete kao profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu? Što mislite o prijedlozima da se smanje troškovi za saborske zastupnike?…
-Često se pojavljuju zahtjevi za smanjenjem troškova rada Sabora jer su oni uistinu veliki. Moj stav je da broj zastupnika treba smanjiti sa 151 na 101 i tu bi se već ostvarila ogromna ušteda. Drugi problem je što negativnom selekcijom u Sabor dolaze ljudi koji trebaju dizati ruke a ne misliti svojom glavom i izražavati stavove građana i svoje osobne. U Sabor ne bi smio doći nitko tko shvaća politiku kao mogućnost za dobru plaću i bogaćenje. Dobar dio zastupnika svoju plaću nije zaslužio.
Kako gledate na proteklih dvadeset godina u hrvatskoj politici i ekonomiji?
- Nažalost mogu reći da su to dva izgubljena desetljeća. U politici se za to vrijeme potpuno izokrenuo politički sustav pa je Sabor postao sluškinja izvršne vlasti, bolje rečeno predsjednika stranke koja je bila na vlasti. Došlo je do učvršćivanja veze između vladajućih političara i odabranih poduzetnika što je otrov za tržišno poslovanje i demokraciju. U tom razdoblju prodane su banke, INA, telekom, Pliva i mnoge druge firme koje su bile perspektivne i donosile profit. Državi su ostavljene one koje povremeno ili stalno treba sanirati. Rezultate svega toga vidimo: naši ljudi moraju trbuhom za kruhom a stanci izvlače profit iz Hrvatske.U tom razdoblju stvorena je vojska blokiranih i ovršenih kao posljedica lihvarskog poslovanja banaka, korištenja valutne klauzule, izostanka zaštite HNB-a, korumpiranog pravosuđa i hranidbenog lanca koji je na svemu tom stvoren počevši od Fine, javnih bilježnika i odvjetnika. Ovaj sustav moramo promijeniti i znamo kako jer nas vodi ravno do dna, a vrlo smo blizu. Dakle, nužna je temeljita rekonstitucija hrvatskog gospodarstva, političkog sustava, države i društva. Umjesto sadašnje trgovačke moramo razvijati stvaralačku ekonomiju a promjene u političkom sustavu moraju započeti promjenom izbornog zakona i nastaviti se žestoko u pravosuđu jer se gušimo u korupciji i vezama.
Veliki ste kritičar rada HNB-e i guvernera Vujčića. Podnijeli ste i kaznenu prijavu protiv HNB-a. Možete li nam reći koje su vaše primjedbe na rad HNB-a, i zašto ste podnijeli spomenutu prijavu?
- HNB je morao djelovati kao središnja banka u smjeru poticanja razvoja gospodarstva i blagostanja građana. Ni jedno ni drugo nije činio. Čak što više, djelovao je suprotno što se vidi kroz kronični problem nelikvidnosti, ogroman broj blokiranih, propadanju mnogih firmi, nerealnom tečaju kune koji kontinuirano slabi konkurentnost izvoznika. Nadalje HNB je čitavo vrijeme forsirao euro i tzv. Euroizaciju a kunu je gurnuo u kut kao našu valutu. Sada svatko vidi da su to radili jer su banke i uvozni lobiji stalno pritiskali i požurivali da se uvede euro jer oni ne bi tada imali valutni rizik. Zbog toga je forsirana valutna klauzula koja je kukavičje jaje u gnijezdu monetarne neovisnosti Hrvatske. Zato se HNB mora izgraditi kao središnja banka a on to do sada nije bio. To je država u državi i nitko ne zna kako tamo stvari stoje pa ćemo prvom priliko dovesti državu reviziju da saznamo istinu. HNB je otuđeni centar moći a ljudi moraju znati da je to ključna institucija sustava koja mora biti pod demokratskom kontrolom.
Protiv HNB-a sam podnio kaznenu prijavu jer nije djelovala u mjeru zaštite građana u slučaju Franak, a morao je.
Vaš plan poljoprivredne reforme mnoge je iznenadio.Ustvrdili ste da Hrvatska ne samo da može proizvoditi dovoljno hrane za svoje potrebe, nego može i izvoziti?
–Apsurdno je da je u bivšem sustavu Hrvatska daleko više proizvodila hrane i izvozila u odnosu na sadašnje stanje. Naš uvoz poljoprivrednih proizvoda je za 1,2 milijarde eura (oko 9 mlrd kuna), veći od izvoza a to je grozno. Zato je poljoprivreda u žiži našeg interesa da tih 9 milijardi kuna se proizvede u Slavoniji, Baranji i drugdje u Hrvatskoj te da tisuće ljudi ostanu na svome ognjištu. Na sceni je potpuno pogrešan koncept poljoprivrede gdje se pogoduje samo velikima a mali su stalno propadali. Zato ćemo razviti koncept modernog zadrugarstva po uzoru na Italiju i Irsku gdje će mali biti povezani i njihovi proizvodi završavati u velikim lancima. Pored toga, zajamčit ćemo otkup proizvoda sa sela i aktivirati politiku državnih rezervi kako bi eliminirali švercere koji također razaraju male proizvođače. Ovo područje smo temeljito razradili jer imamo vrhunske stručnjake.
Najavili ste borbu za kunu svim sredstvima, uključujući i raspisivanje narodnoga referenduma. Zbog čega se zalažete za kunu, odnosno protivite uvođenju eura?
- Kuna je u isto vrijeme snažan znak naše državnosti s jedne strane a s druge strane treba biti snažan poticaj razvoju gospodarstva što nije nikada bila. Zašto? Zato što je HNB čitavo vrijeme forsirao euro, franak i valutnu klauzulu. Tečajna politika je ista od 1993. pa sve do danas, najprije prema njemačkoj marci a zatim euru. To naprosto ubija jer je neizdrživo za izvoznike čiji su troškovi proizvodnje u tom razdoblju drastično porasli kao i inflacija u Hrvatskoj u odnosu na konkurente, a tečaj je doslovno ostao isti 27 godina. Tu su temeljni uzroci našeg propadanja. Kuna je presudno važna danas u vrijeme teške krize koja će se još više razmahati narednih mjeseci. Zemlje koje pogodi kriza a nemaju svoju valutu, poput Grčke, nemaju se čime boriti da bi stabilizirale svoju ekonomiju jer je upravljanje tečajem i kamatama u drugim rukama, u ovom slučaju Europske središnje banke. Zato Grčkoj nažalost nema spasa. Takav stav zastupa niz nobelovaca i uglednih svjetskih ekonomista a kod nas nažalost još uvijek uz podršku medija dominira krug uvezanih „stručnjaka“ koji preko dva desetljeća žare i pale i jedino njima ne ogovara kuna. U krajnjem slučaju pokrenut ću inicijativu za narodni referendum jer je riječ o suštinskom pitanju.
Tvrdite da je pravosuđe glavni uzrok većine problema u hrvatskome društvu. Najavili ste veliku reformu pravosuđa?
- To je naša najveća rak rana. Pravosuđe je sistematski slabljeno kao glavna institucija u zaštiti zakona i pravnog poretka u zemlji da bi određene strukture mogle raditi što rade. Zato građani sve više govore o krivosuđu a ne pravosuđu. U tom sustavu ima vrijednih i poštenih sudaca koje svakako trebamo cijeniti. Ukinut ćemo funkciju predsjednika suda i zamjenike jer oni ne moraju ništa raditi što je nedopustivo i košta. Oslobodit ćemo sudove sporova male vrijednosti, a posebno Vrhovni i Ustavni sud. Izbor sudaca će biti drugačiji a ne po političkoj liniji. Vidjeli smo svi kako je izabrana nedavno glavna državna odvjetnica. Vladajući su imenovali jednu osobu i svojom većinom i potvrdili i Saboru tako da mi zastupnici a niti građani nismo imali mogućnost niti vidjeti a kamoli propitati ostale kandidate. Zakon mora biti isti za svakoga, a ne da imamo praksu da pojedinci nikada ne mogu izgubiti spor. Zato ćemo u pravosuđu provesti generalku.
Prvi ste, još prije dvije godine u javnosti iznjeli činjenicu da se hrvatska nafta prerađuje u Mađarskoj. Što se od onda promijenilo u INI?
- INA je tvrtka koja zorno pokazuje kako se pod firmom domoljublja na najgrublji način razvija korupcija, izdaje domovina i slabi gospodarstvo. Prerada nafte u Sisku je bila i jest isplativa jer sam to istraživao. Međutim, Mađari su najednom počeli izvađenu domaću naftu fakturirati rafineriji Sisak ne po proizvodnoj cijeni koja je upola niža, već po svjetskoj cijeni kako bi pokazali da je prerada u Hrvatskoj preskupa. Od tada do danas INA je umjesto ugledne svjetske firme postala trgovina i skladište. Cilj MOL-a je vrlo jasan: sirovu naftu izvoziti iz Hrvatske na preradu u Mađarsku da bi tamo ostala dodana vrijednost u proizvodnji. Vrijednost bilo koje naftne firme mjeri se procijenjenim otkrivenim zalihama nafte i plina a to je danas jako malo u odnosu na prije dvadeset-trideset godina. Gdje god se okrenemo vidimo da je korupcija i klijentelizam pustošio Hrvatsku i zato je to ključna točka borbe za naš opstanak i preporod koji je moguć.
Najavili ste borbu za potpunu hrvatsku energetsku neovisnost. Na koji način mislite vratiti energetsku samodostatnost? Kako gledate na korištenje „zelene energije“ i one iz drugih izvora?
- U nas nisu iskrištene mogućnosti rijeka i nužno je izgraditi nekoliko manjih i srednjih hidroelektrana. Pored toga demokratizirati proizvodnju električne energije i jeftino financirati domaćinstva a posebno poljoprivrednike da budu proizvođači i hrane i energije. Također povećati proizvodnji plina kojega imamo. To je put većoj energetskoj neovisnosti.
Jedini ste ponudili riješenje za 230 000 ovršenih građana u Hrvatskoj, koji žive u teškim uvjetima. Zašto već jedanaest godina taj problem nije riješen?
- Problem blokiranih i ovršenih nije riješen jer na njemu počiva čitav hranidbeni lanac koji sam prethodno spomenuo. Moje rješenje je slijedeće: od agencija za utjerivanje dugova koje su od banaka u ogroman diskont otkupile 38 milijardi kuna potraživanja, država će otkupiti dugove u iznosu 10 milijardi kuna izdajući obveznicu na 10 ili 15 godina. Obveznicu će moći svatko kupiti a najviše HNB. Administriranje dugovima građana može preuzeti državna banka HPB ili Croatia. Rezultat za građane je taj da će na kraju dana svoj dug koji npr. Iznosi 100 tisuća kuna moći otplatiti s najviše 40 tisuća kuna. Dale, po cijeni po kojoj su agencije od banaka otupile njihove dugove. To ćemo provesti u roku tri mjeseca i to je jedini realni i spasonosni model da ljude oslobodimo dužničkog ropstva i ukinemo agencije.
Najavili ste stavljanje u funkciju Imunološkog zavoda? Koji su razlozi da razne vlade to već godinama nisu učinile?
- Odgovor je uvijek isti: uništiti domaće da bi određene skupine mogle uvoziti po većoj cijeni i na tome zarađivati uz pomoć politike. To je ta politička korupcija kja je najopasnija. Vidite koliko koštaju uvozna cjepiva, nekoliko puta više od onih koja je proizvodio Imunološki. Strah od cijepljenja je porastao najviše zbog toga što se ljudi plaše slabo kontroliranog uvoza i loše kvalitete što ćemo pokretanjem Imunološkog zavoda drastično smanjiti kao opasnost.
Tek sada zbog korone svi vidimo koliko je Imunološki zavod važan u zaštiti zdravlja građana i zato je apsolutni prioritet a ne tema za lažna obećanja što se obilato radilo.
Često u svojim obraćanjima govorite o teškom položaju umirovljenika. Spominjete činjenicu da mirovine iznose svega 39% prosječne plaće. Kakvo rješenje imate za problem umirovljenika?
- Standard umirovljenika se srozao i točno je da je 1990.g. prosječna mirovina iznosila 75% prosječne plaće dok je danas svega 39%. Umirovljenici su najveće žrtve od uspostave države.
Kako to promijeniti? Naravno, ključno je pokrenuti snažan rast ekonomije što mi znamo. Pored toga, nužno je transformirati drugi mirovinski stup koji je štetan i ne vodi rastu budućih mirovina. To su pokazali i izračuni prije dvije godine koji su šokirali javnost jer se pokazalo da oni koji su u oba stupa dobivaju manje mirovine u odnosno na one koji su samo u prvom stupu. Sada u drugom stupu zarađuju samo društva za upravljanje tim fondovima koja su sva u vlasništvu stranih banaka. Od 2002 do sada oni su zaradili oko 10 milijardi kuna. S druge strane, novac članova fondova je korišten za financiranje mnogih propalih poslova a samo na Agrokoru je izgubljeno 801 milijun kuna. Vidite sada, kriza i pad cijena na financijskim tržištima smanjio je imovinu u II mirovinskom stupu za oko 10 milijardi kuna. Zato građanima moramo ponuditi slobodu da svoj novac ili prebace u prvi stup ili u tzv. Dobrovoljni i na taj način umjesto sadašnja tri stupa imamo samo dva. To će stabilizirati javne financije i mirovinski sustav te otvoriti prostor za konačan rast mirovina.
Nedavno ste izašli u javnost sa šokantnim činjenicama vezanim za rad Porezne uprave. Možete li pobliže reći o čemu se radi?
- Točno, Porezna uprava ima 28 milijardi kuna nenaplaćenog poreza što je nedopustivo. Pored toga svake godine zbog zastare otpisuju 1,5 do 2 milijarde kuna po kriterijima koje proglašavaju „poreznom tajnom“. Sve nam je jasno. Mali čovjek mora platiti porezni dug od 100 kuna a drugi ne moraju milijune ili desetke milijuna. Jasno je što moramo napraviti.
Što biste poručili biračima posebno onima neodlučnima, koji se još dvoume oko izlaska na predstojeće parlamentarne izbore?
- Moja poruka je jednostavna: ako ljudi misle da im je dobro onda nemam što poručiti. Ako tako ne misle, a znamo da dolazi još veća kriza pozivam sve građane da masovno izađu na izbore. Posebno one koji uporno apstiniraju i misle da je njihov glas nevažan ili misle da se tako inate ili osvećuju vlastodršcima. Svatko tko ne izađe on u stvari dva puta glasa u korist vlastodržaca. Pojedinac je na dan izbora car, a pojedinci čine rijeku promjena koju žedni čekamo već predugo, kaže Lovrinović.