Ruski tabloid Moskovski Komsomolets objavio je da bi kip bivšem srbijanskom predsjedniku i haaškom optuženiku Slobodanu Miloševiću mogao biti postavljen na moskovskom Europskom trgu u blizini središta grada sredinom lipnja. Riječ je o brončanoj statui koja u ruci drži neobičnu masku, a Srbija je nije željela na svom teritoriju.
Marat Bashirov , profesor na Visokoj školi ekonomije pri Nacionalnom istraživačkom institutu Sveučilišta u Moskvi, rekao je za list Moskovski Komsomolets da bi spomenik mogao biti postavljen u ruskoj prijestolnici već sredinom sljedećeg mjeseca. “Sve što se 1999. godine dogodilo SR Jugoslaviji bio je povratak rata na prostore Europe”, rekao je politolog koji kaže – a to je službena državna linija – da su događaji od prije 24 godine izravno, kao “iskonski američki grijeh”, utjecali na aktualni rat u Ukrajini.
“Iako je Jevgenij Primakov okrenuo svoj avion iznad Atlantika na početku NATO bombardiranja i iako su naši padobranci zauzeli prištinsku zračnu luku prije dolaska NATO-a, tada nismo u potpunosti razumjeli što će te stvari donijeti u geopolitičkom kontekstu. Sada imamo”, rekao je, dodavši da su “SAD koristile Jugoslaviju kao poligon za uspostavljanje modela za razgradnju multinacionalne države, poput Rusije” . Baširov , kao i većina provladinih ruskih lidera javnog mnijenja, vidi Slobodana Miloševića kao “borca protiv svjetske dominacije Sjedinjenih Država”.
Baširov kaže da je to i razlog postavljanja spomenika od dva metra, koji je inače rad beogradskog akademskog kipara Dragana Radenovića . U Srbiji njegov proizvod iz raznih razloga nije naišao na oduševljenje, pa je Radenovićevu brončanu skulpturu “posvojio” čelnik ruskog nacionalističkog moto kluba Noćni vukovi, Aleksandar Zaldostanov – ‘Kirurg’. Ruski predsjednik Vladimir Putin također je član kluba koji aktivno podržava vladinu politiku i invaziju na Ukrajinu .
Baširov ističe da su u ovom trenutku Srbija i Mađarska jedini pravi saveznici Rusije. Prvi zbog povijesnih veza, drugi zbog gospodarskih. Politolog dodaje da Rusija osjeća povijesnu krivnju jer nije zaštitila Srbiju prije 24 godine, pa smatra da je podizanje neobičnog spomenika dobar potez. Sve u svemu, priznaje da sliku o Miloševiću dijeli i javnost u Rusiji, gdje ga jedni smatraju domoljubom, a drugi, njih manje, ratnim zločincem.
Za sada se još ne zna gdje bi spomenik trebao stajati, ali se među mogućim postavama spominju Trg Europe i lokacija nasuprot američkog veleposlanstva.
Statua predstavlja Slobodana Miloševića koji u ruci drži neobičnu masku. Prema pisanju hrvatskog Jutarnjeg lista, ovaj podsjeća na lik poznate slike Vrisak norveškog slikara Edvarda Muncha ili čak poznatog istoimenog horora za mlade. Kipar Radenović kaže da se “Srbija treba stidjeti” jer njegovo djelo neće biti izloženo u Srbiji.
Kako javlja Jutarnji list, spomenik je već predan Moskvi, a tamo su ga ispratili Noćni vukovi. Njihov vođa Zaldostanovci tvrde da su pripreme i radovi prije postavljanja spomenika u završnoj fazi te da je Milošević “proročanski znao što će se dogoditi” .
U Srbiji se prije nekoliko godina u političkom vrhu moglo čuti inicijativa da se podigne spomenik bivšem predsjedniku. Za to je, između ostalih, prije nekoliko godina bio i aktualni ministar vanjskih poslova Ivica Dačić, no kasnije je ta ideja zamrla. U Požarevcu, njegovom rodnom gradu, nalazi se Miloševićeva bista.
Slobodan Milošević preminuo je 2006. godine u svojoj zatvorskoj ćeliji u Scheveningenu, gdje je čekao presudu Međunarodnog suda za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji. Optužnica ga je teretila za genocid, ratne zločine i kršenja ljudskih prava. Iako nije doživio kaznu, nakon njegove smrti sud je utvrdio da je bio dio zločinačkog pothvata uklanjanja Hrvata i Bošnjaka s nekoliko područja Hrvatske i BiH. Što se tiče njegove umiješanosti u genocid u BiH, ICJ je zasebno zaključio da nema dokaza koji bi ga povezivali s radnjama koje su počinile snage bosanskih Srba tijekom rata u BiH, ali da je u isto vrijeme prekršio Konvencija o genocidu, naime do kada ga nije spriječio.
Milošević se također smatra jednim od glavnih aktera raspada bivše SFRJ, koji je ubrzao nacionalističkom i ratnom retorikom. Osim toga, njegova je autoritarna vladavina snažno obilježila srbijansko društvo kasnih osamdesetih i devedesetih godina prošlog stoljeća. U tom razdoblju počinjeno je nekoliko nerazjašnjenih političkih i mafijaških ubojstava, a veliki dio državne imovine nestao je zbog korupcije i krađe novca. Svrgnut je s vlasti masovnim prosvjedima 5. listopada 2000. godine.