Saborski Odbor za ratne veterane u srijedu je predložio amandman na Vladin prijedlog zakona o blagdanima, po kojemu bi se Dan Hrvatskog sabora, 8. listopada, umjesto kao spomendan slavio kao blagdan, a praznik Dan antifašističke, 22. lipnja ‘postao’ bi spomendan, a 18. studenoga bio bi Dan sjećanja na žrtve velikosrpske agresije u Domovinskom ratu, što je jedina ispravna definicija ovog Dana, a sve ostalo bi bile povijesne laži i manipulacije…
…Potvrdio je to nakon sjednice Odbora njegov predsjednik Josip Đakić (HDZ), priznavši da o tome nije razgovarao s Vladom, odnosno premijerom, pa slijedom toga ne zna hoće li Vladi to biti prihvatljivo.
“O tome nismo razgovarali, nisam znao što će se na Odboru predložiti, samo sam vodio sjednicu”, rekao je Đakić.
Taj su amandman, kako se doznaje, inicirali vanjski članovi Odbora, a kod glasovanja za njega je bilo devet članova, jedan suzdržan – Zdravko Ronko.
Odbor je predložio i da se promijeni redoslijed navođenja režima u nazivu spomendana Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma. Stav je Odbora da prvi na tom popisu treba biti komunizam.
Činjenica da je Odbor predložio spomenuti amandman ne znači da će on automatski biti i prihvaćen. O njemu će prvo svoje mišljenje reći Vlada koja je zakon predložila, a u konačnici i Hrvatski sabor koji će glasovati o svim amandmanima koji će se podnijeti.
Đakić: Ukidanje Dana antifašističke borbe kao praznika je razuman prijedlog
Predsjednik HVIDR-e i saborski zastupnik HDZ-a Josip Đakić osvrnuo se na amandman kojim se našim vojnicima koji su u mirovnim misijama u inozemstvu želi dati ista prava kao i braniteljima te izmjenama Zakona o praznicima i državnim blagdanima kojima bi Dan antifašističke borbe umjesto praznika postao spomendan.
Prvo se osvrnuo na prijedlog Vlade o tome da se našim vojnicima u mirovinim misijama u inozemstvu koji nastradaju želi dati ista prava kao hrvatskim braniteljima.
“U prijedlogu Zakona o službi u oružanim snagama predloženo je u prvom čitanju kako bi se to primijenilo na stradanja naših vojnika u mirovnim misijama i mirovnim operacijama koje se događaju ili operacijama bilo kojeg karaktera u kojima su stradali da se na njih primjenjuje način vrednovanja po Zakonu o pravima hrvatskih branitelja. To znači da ne stječu status hrvatskih branitelja ni status hrvatskog ratnog vojnog invalida nego se samo po takvim pravilima pa i komisijama koje rade pri Ministarstvu hrvatskih branitelja u procjenama njihovih vrijednosti bi se stjecali njihovi statusi”, rekao je Đakić.
“To je dobro jer je tamo sve uređeno zakonski pa samo bi se te zakonske odrednice primjenjivale i na hrvatske vojnike koji stradaju u misijama”, dodaje.
Još jednom je naglasio kako ti vojnici ne bi stjecali status hrvatskih branitelja. “Na njih se samo upotrebljava norma zakonska po kojoj se ocjenjuje njihova invalidnost ili se njihovim obiteljima isplaćuje ono što pripada i poginulim hrvatskim braniteljima”, objašnjava Đakić.
Potom se osvrnuo na amandmane koji su predloženi na saborskom Odboru za veterane, a kojima bi, između ostalog, Dan antifašističke borbe umjesto praznika postao spomendan.
“Razgovarali smo o državnim blaganima. Tu smo uputili samo da se izmijeni redoslijed riječi komunizam, nacizam i fašizam. U daljnjem slijedu rasprave došle se do toga kako bi i 8. listopada trebao biti državni blagdan kao što je do sada, a da se Dan antifašističke borbe stavi kao spomendan, mislim da su prijedlozi zapravo razumni jednako kao i treći amandman koji su bili da je u Dan sjećanja na žrtve Vukovara da se tu stavi da se u Domovinskom ratu, a povod da bude velikosrpska agresija u Domovinskom ratu. To je ona definicija koju članovi odbora zahtijevaju da bude u ovom novom Zakonu o blagdanima i spomendanima”, rekao je Đakić.
Upitan ne misli li da će ukidanje Dana antifašističke borbe kao državnog praznika izazvati polemike, Đakić je kazao: “Praznik je i ovako i onako, zvao se spomendan ili bio neradni dan. Mislim, neradni dan je onda kada se ljudi okupljaju na manifestacijama, kada to obilježavaju, kada se izvjesi hrvatski državni stijeg na institucije, na privatne kuće, kada se obilježava diljem Hrvatske, svi građani zajedno. Pa uostalom, sada kada vraćamo i 30. svibnja, onda imamo i gospodina Škrabala koiji je bio predlagač izmjena i dopuna tog Zakona. On je sam priznao da je pogriješio u tome pa mislim da ovaj puta i mi ne griješimo nego predlažemo konkretno ono što bi bilo zadovoljavajuće za najveći dio hrvatskog naroda, kako bi to bilo ustaljeno, kako bi se to obilježavalo, kako bi se to slavilo i kako bi se sjećanje na te ponosne datume u stvaranju, obrani i oslobođenju domovine Hrvatske”donosi Hina i N1.
Isti je Odbor predložio i amandman čijim bi usvajanjem 18. studenoga bio Dan sjećanja na žrtve velikosrpske agresije u Domovinskom ratu… Stevo Culej je predložio ovaj amandman i svi su ga jednoglasno prihvatili.
Tim odborom predsjedava HDZ-ov Josip Đakić, a među članovima su i Milijan Brkić, Stevo Culej, Ivica Kirin i Željko Glasnović.
Vlada je na sjednici 10. listopada usvojila i u saborsku proceduru uputila prijedlog Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima, prema kojima bi raspored blagdana i spomendana ubuduće izgledao ovako, donosi dnevnik.hr:
Blagdani
1. siječnja – Nova godina
6. siječnja – Bogojavljenje ili Sveta tri kralja
– Uskrs i Uskrsni ponedjeljak
– Tijelovo
1. svibnja – Praznik rada
30. svibnja – Dan državnosti
22. lipnja – Dan antifašističke borbe
5. kolovoza – Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja
15. kolovoza – Velika Gospa
1. studenog – Svi sveti
18. studenog – Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje…Novi prijedlog (Odbor je predložio i amandman čijim bi usvajanjem 18. studenoga bio Dan sjećanja na žrtve velikosrpske agresije u Domovinskom ratu-što bi jedino bilo povijesno ispravno i točno, a sve ostalo bi bila laž i manipulacija!)
25. prosinca – Božić
26. prosinca – Sveti Stjepan
Spomendani:
15. siječnja – Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i Dan mirne reintegracije Hrvatskog Podunavlja
9. svibnja – Dan Europe i Dan pobjede nad fašizmom
25. lipnja – Dan neovisnosti
23. kolovoza – Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizuma
8. listopada – Dan Hrvatskog sabora