Subota, 23. studenoga 2024.

Ne pitaj što Domovina može učiniti za tebe, nego što ti možeš učiniti za Domovinu

Šest mladih obitelji izabralo je život u Ravnom – Ivana i Darijan govore nam zašto

Foto:Bljesak.info

 

U stambenu zgradu sa šest stanova, napravljenu prije nekoliko godina, u sklopu velikog plana o povratku i ostanku mladih, nakon onih iz Čapljine, Imotskog, Mostara, Slavonije…stiže im šesta obitelj.

Trend odlaska u posljednjih nekoliko godina u općini Ravno je stao iz jednog jednostavnog razloga jer, izgleda, više nitko nije imao otići. To nam potvrđuje i naša domaćica Stana, možda i jedna od nekoliko glavnih ‘krivaca’ što su brojke u ovom mjestu počele dobivati pozitivne predznake. Zatičemo je, a gdje drugo, nego u zgradi Općine, među papirima, u projektima i planovima. U stambenu zgradu sa šest stanova, napravljenu prije nekoliko godina, u sklopu velikog plana o povratku i ostanku mladih, nakon onih iz Čapljine, Imotskog, Mostara, Slavonije…stiže im šesta obitelj, piše Bljesak.info.

Stiže nova obitelj

”Dobit ćemo mlade ljude, obitelj iz Ljubuškog, ali s njima i struku koja nam je potrebna – tetu u vrtiću i jednog mlađeg policijskog inspektora”, govori nam i do u detalje objašnjava kako funkcionira njihov plan o širenju demografske slike ovog prelijepog mjesta.

Mladim ljudima, s naglaskom da pod ‘mladim’ nije isključivo dobna granica do 35. godina, općina ponudi smještaj, posao i brojne subvencije. Između sebe, govore, sve riješe. ”I kod nas postoje problemi kao i svuda. No, ovdje se mnogo brže i direktnije riješe. To je fantastično, brzo djelovanje. Detektira se problem brzo, znamo što nam treba, kako i gdje to nabaviti. U nekim velikim mjestima prođe dosta vremena dok se stavi ne definiraju. Kod nas je jednostavno. Pitanje je samo hoćemo li ili ne. A mi hoćemo”, objašnjava nam pomoćnica načelnika Općine. Nemaju kaže vremena za velike uvode. Rade konkretno, u što se uvjeravamo i sami.

U Ravnom danas živi 200-injak ljudi, od čega ih je oko 50 zaposlenih u mjestu. Obzirom da su pogranična općina, velik broj ljudi jeste tu, ali zapravo nije. Posao u Dubrovniku je prevelik financijski magnet, ne samo za ljude iz BiH, nego i one iz Hrvatske, zato im velik broj, kao što je slučaj i sa susjednim mjestima poput Trebinja, odlazi upravo tamo.

Ivana i Darijan

U zgradi općine upoznajemo i Ivanu i Darijana. Ured do ureda. Bračni par nakon Čapljine, odakle oboje vuku porijeklo, život je odveo u Njemačku u kojoj su nakon, pet godina rada i troje djece ipak izabrali povratak. Presudila je obitelj, stoga je povratak bio logičan izbor, obzirom da su vani, kako govore, vrijednosti ipak okrenute nešto drugačije. S diplomama u rukama, jedno vrijeme živjeli su i radili u Dubrovniku, Darijan kao turistički vodič i nastavnik, a Ivana kao ekonomistica, nakon čega su, kao i mnogi drugi iz ovih krajeva, odlučili sreću potražiti negdje vani. Njemačka se pokazala kao dobra opcija. Posao s visokim primanjima, malo tipično njemačko mjesto, život nije bio loš. No, uvijek je falilo ono nešto.

”U jeku korona krize Ivana je bila trudna i tada je bilo vrijeme za donijeti odluku. Djeca i obitelj se gore percipiraju drugačije. Jedno dijete je ok, kao ispunio si neku ‘check listu’. Drugo dijete je već oprez, dok se treće gleda s upitnikom kao ‘razmišljate li vi svojom glavom uopće?’. U tom trenutku imali smo opciju ili kupiti kuću, kada su zbog korone cijene nekretnina skočile gotovo dvostruko, ili vratiti se nazad. Opcija kredita je bila u igri, imali smo osnovu, no to bi značilo ostanak u Njemačkoj do kraja života”, priča nam Darijan njihovu priču.

S bebom od dva mjeseca stižu u Ravno

Istovremeno, pojavljuje se opcija za posao u Hrvatskoj, ali i jedna nova prilika, koja će im život okrenuti u potpuno novom smjeru.

S bebom od dva mjeseca stižu u Ravno o kojem nisu mnogo znali. Ivana je doduše imala korijene od tud, što su otkrili kasnije, ali nisu bili upoznati niti s njihovom politikom o mladima, niti mnogobrojnim ljepotama koje ovo mjesto ima.

”Presudio je njihov pogled na obitelj, sigurnost ali i prilike koje su nam ponudili. Ovdje je percepcija drugačija, obitelj je jedinica društva, na prvom je mjestu. Ako želiš nešto zdravo, nešto s temeljem, što raste, to je onda to. Oni u Ravnom su to prepoznali, i tako su i nas uvjerili da tu dođemo”, govori Ivana i dodaje kako je i duhovna dimenzija ovog mjesta nešto što je za njih predragocjeno. Njezin suprug, izvrstan vodič, prepun entuzijazma i planova, provodi nas kroz mjesto. U njihovoj zgradi smješten je i vrtić. Besplatan. Trenutno broji oko desetero djece, od toga njihovih dvoje. Treće dijete, kćerka im Mija, ide u školu ni minutu udaljenu od zgrade.

Vrijeme je, kaže, pogotovo nakon burnog života ranije, ovdje ogromna ušteda. Sve je u pet minuta. Faktor sigurnosti djece, uz zdravu sredinu u kojoj odrastaju, koja ga asocira upravo na djetinjstvo koje je i sam imao, je neprocjenjiv.

Koji su benefiti?

Spomenimo samo da, uz besplatni vrtić, djeca koja pohađaju devetogodišnju školu u Ravnom, njih oko desetak, imaju mjesečno subvencije oko 300 KM. Također, imaju stipendije i za srednjoškolce, koje na taj način planiraju vratiti u mjesto. Nema uvjeta da netko ovdje mora živjeti tri godine, uvjet je da si tu. Doseliš se jučer, danas si uključen u sve ove benefite. U mnogočemu ovo mjesto može poslužiti za primjer, kako ranije tako i danas. Treba istaknuti kako su među prvima, ako ne i prvi, u škole uveli programe i na srpskom i na bošnjačkom nastavnom planu.

Iako ne ispunjava uvjete grada, postoji mnogo argumenata zašto Ravno to jeste. Spominjali smo u prethodnom tekstu četiri crkve i umrežene skalinade, a sada nailazimo na zgradu čitaonice koja se trenutno koristi za druženje, kao neki kulturni dom, ali i pokazuje koliko je ovo mjesto bilo napredno, koliko je u njemu utkan taj urbani karakter kao dokaz da se o svemu promišljalo.

Kakvi su uvjeti gradnje?

Takav je slučaj i danas. Kad se krećete prema Ravnom, rijetko da ćete vidjeti ruinirani prostor. Uvjeti gradnje su takvi da svatko, tko je htio, nije mogao kupiti ispod 1.800 – 1.900 kvadrata. Kaže Stana: ”Da nitko nikome ne viri u tanjur”. Uvjeti gradnje postoje, višekatnice nisu dozvoljene, a što ćeš raditi u dvorištu to je tvoja stvar.

Imaju tri kamenoloma koja su dozvoljena, a sve ostalo, kad netko nešto gradi, stimuliraju ljude da sačuvaju kamen. Nitko nije dobio urbanističku dozvolu ako je izašao iz svojih okvira, i nikome, kažu, nisu izašli u susret s građevinskom dozvolom ‘na lijepe oči’. Prostor je dobro uređen, a postoje i poticaji za samu gradnju. Ako mladi bračni par ne želi u zgradu, a u planu je i izgradnja još jedne, onda vas općina stimulira kupovinom građevinskog materijala za kuću.

Nova cesta, nove mogućnosti

Trenutno je u planu cesta Ravno – Hutovo – Svitava, koja će biti produžetak ceste Slano – Zavala, kao jedna od investicija susjedne Hrvatske. Time se Ravno otvara i nadaju se novom povratku ljudi, koji su tu u blizini. Ta će im cesta, kažu, otvoriti nove mogućnosti razvoja, a u planu je i urbanizacija još jednog dijela uz cestu. ‘

‘Mi smo razmislili što dobivamo ovdje, zašto i kako. Plusevi koje Ravno nosi, neki možda to sada i ne vide. No, zapravo kad se stvari racionalno poslože, oni su ogromni. Vrijeme nam donosi samo još bolju sliku. Bez novih obitelji nema uopće budućnosti. Ravno to vidi i u to investira”, govori Darijan, a mi mu vjerujemo. Neupitno je da će ovaj kraj napredovati. Novi ljudi i novi putovi dovode nas i do sljedeće priče o zvijezdama i čovjeku koji ih, kao i neki prije njega upravo iznad Ravnog, vidi jasnije od drugih.

Najnovije

Za biskupa zaređen mons. Mladen Vukšić, OFM

Biskupsko ređenje novoimenovanog kotorskog biskupa mons. Mladena Vukšića, OFM, upriličeno je u subotu u kotorskoj katedrali Sv. Tripuna.   Glavni zareditelj bio je zagrebački nadbiskup mons....

Australski sud: Pozdrav ‘za dom spremni’ nije nacistički, a dizanje ruke u zrak ovisi o kontekstu

Australski sud utvrdio je da pozdrav “za dom spremni” nema nikakve veze s nacizmom, dok dizanje ruke u zrak također nije nacistički simbol u...

Tomislava Jonjića za Predsjednika RH. Da!

Predsjednički izbori u RH zakazani su za dan 29.12.2024.godine, što je opet izazvalo oštre polemike među kandidatima ali i u hrvatskoj javnosti duboko podijeljenoj...

OBLJETNICA PROBOJA IZ LASLOVA 152 dana obrane, četiri u okruženju, krenuli su kroz kukuruze, onda je u mjesto ušao srpski zločinac Arkan

Obrana Laslova trajala je čak 152 dana i bila je prva linija južne obrane Osijeka, udaljenog samo 19 kilometara. Nakon 18. studenoga i pada...

Biblijska poruka 23. 11. 2024. i tumačenje fra Tomislava Pervana: Pitanje spram uskrsnuća mrtvih

Lk 20, 27-40   Pristupe Isusu neki od saduceja, koji niječu uskrsnuće. Upitaše ga: »Učitelju! Mojsije nam napisa: Umre li bez djece čiji brat koji imaše...