Nedjelja, 24. studenoga 2024.

Ne pitaj što Domovina može učiniti za tebe, nego što ti možeš učiniti za Domovinu

Sestre i braćo branitelji – Bog nas blagoslovio: ljubavlju, razumom i slobodom!

Piše: glavni urednik Vlado Kolak

Kao jedan od prvih branitelja Sesveta i grada Zagreba te sadašnji glavni urednik Braniteljskoga portala osjećam dužnost i obvezu poslati osobno promišljanje, ali i preporuku braniteljskoj populaciji za predstojeće izbore.

Što je 90-tih bila puška, danas je olovka!

Nikada do sada vjerojatno izbori neće biti ne izvjesniji. Doslovce će se na terenu voditi bitka za svaki glas, ali i za svaki mandat. Kao što vidimo, na žalost, kampanja nikada nije bila prljavija. Vulgarizmi, uvrjede i blaćenje konkurenata su postale svakodnevnica. Pitam vas, dragi branitelji, je li jezik mržnje primjeren u kampanji? Što se takvim jezikom dobiva? Trebaju li politički/stranački suparnici biti i neprijatelji? Je li uistinu došlo dotle: „Mi ili oni“? Spomenuo bih da su 1990. poslije tv sučeljavanja na poziv tv voditelja na zajedničku večeru otišli Tuđman, Račan, Budiša i Tripalo. Danas je takvo što nezamislivo, a nametanjem jezika blaćenja, ideje i programi su stavljeni u sasvim drugi plan. Unatoč tomu, braniteljske svetinje su bile i ostale Bog i Domovina.

Ne nasjedajte na govor mržnje

Stoga je preporuka braniteljskoga portala da branitelji za izbore podrže branitelje na listama, s posebnom pažnjom, zahvalnošću i vrjednovanjem hrvatskih Dragovoljaca koji su obranili Domovinu, a za XI. izbornu jedinicu da podrže Braniteljsku listu. Stranke/partije nam nisu bitne. Na koncu, u svakoj stranci/partiji ima i dobrih i loših kandidata. Na nama je da ih prepoznamo kao i da im damo preferencijalne glasove kako bi oni mogli doći do izražaja u svojim strankama. Preferencijalno glasovanje treba još više razvijati kako bi prepoznali kvalitetne pojedince i dali im mogućnost isticanja.

Da ne bismo nasjeli na govor mržnje i da nam blaćenje protivnika ne bi bio glavni kriterij pri odabiru kandidata zacrtali smo 8 kriterija prema kojima treba vrjednovati kandidate na stranačkim listama:

  1. Zastupa li kandidat kršćanske vrijednosti? Na zasadama zajedništva i demokršćanstva HDZ je stvorio Hrvatsku. Mi ne smijemo ni u jednom trenutku odustati od kršćanskih vrjednota jer su one kamen zaglavni kako našega nastanka, tako i našega opstanka. Božjim čudom i žrtvom branitelja stvorena je Domovina. Da nije bilo naših mladih branitelja ne bi bilo ni Hrvatske. Zato Hrvati nikada ne smiju odustati od zaštite života. Trebamo se boriti za zabranu pobačaja i rodne ideologije te promovirati kršćanske vrijednosti. Kao što smo branili našu Domovinu u ratu tako smo dužni danas štititi život od začeća do prirodne smrti, protiv eutanazije. Svaki branitelj mora znati da je brak zajednica žene i muškarca kako stoji u Hrvatskom ustavu te da djecu mogu posvajati jedino bračni parovi, odnosno muškarci i žene. Kandidati koji to promoviraju su naši kandidati.
  2. Zastupa li stranka/kandidat državni suverenizam? Živimo u vremenu globalizma kada su ugrožene temeljne ljudske vrijednosti: obitelj, dom i nacija. Globalne sile nam žele na sve načini uništiti identitet. Cilj je da naši mladi ne znaju ni jesu li muško ili žensko, a kamoli jesu li Hrvati? To im ne smijemo dopustiti. Naš narod moramo zaštiti od globalnih financijskih institucija koji podmićivanjem i kupovanjem ostvaruju svoje ciljeve. I izmjena stanovništva je u tom cilju, financirana od svjetskih oligarha. Država se mora tomu usprotiviti i zaštiti svoj narod! Hrvatsku je napustilo 400 000 radno-sposobnoga stanovništva, a uvezeno je 220 000 stranaca. Sve to je u cilju globalizacije i rastočavanja identiteta. Trebamo novi zakon o migrantima  s obvezom učenja hrvatskoga jezika. Treba dati veća prava i financijska sredstva poduzetnicima za educiranje  migrantske radne snage.

Ljubav prema hrvatskoj himni i zastavi

 Mi branitelji moramo njegovati ljubav prema našoj zastavi i himni kao temeljnim nacionalnim odrednicama, ali i prepoznati one kandidate koji to preferiraju.

Nikada se više ne smije dogoditi da nam se na dočeku naših vatrenih isključuju mikrofoni ili da se doček propusti organizirati. Izbori su, dragi branitelji i čitatelji portala, prava prilika da ih u tome spriječimo. Borba za suverenizam zato je poslije kršćanskih vrjednota najvažnija. Zašto ne razmišljati i o uvođenju obveznoga glasovanja kao što je u nekim europskim državama?

  1. Kadrovska politika je temelj svih politika. Moramo tražiti da se što više branitelja uključi u kadrovsku politiku. Našom pasivnošću smo došli u poziciju da su djeca branitelja danas u lošijem položaju od druge djece. To je zato što se Domovinski rat već odavno kriminalizira pa se stvara atmosfera da su oni koji su branili Domovinu obični kriminalci i da su išli u rat iz pljačkaških pobuda. Te se stvari moraju stubokom mijenjati i branitelji moraju dobiti status koji im pripada. Svaki učenik mora znati da su branitelji bili spremni položiti život na oltar Domovine kako bi idući naraštaji uživali slobodu. Zato treba raditi na udžbenicima povijesti dok su još svjedoci ratnih zbivanja živi i na temelju njihovih iskaza pisati povijest za buduće naraštaje.
  2. Elektroničko glasovanje i povratak iseljenika

Kada je Domovina tek oslobođena iseljeništvo je imalo birališta u svim hrvatskim klubovima po cijelom iseljeništvu. Na žalost, nakon smrti Predsjednika Tuđmana, spregom Jadranke Kosor i Stjepana Mesića, iseljenici su kao nepoželjni u procesu odlučivanja izbačeni iz igre. Treba ukinuti tu diskriminaciju i iseljeništvu uvesti elektroničko glasovanje. Iseljenici bi tako dobili priliku glasovati i ostvariti svoje pravo. U tom smislu potrebna je i izmjena Ustava kako bi se vratila prava dijaspori koja je nekad imala.

Povratak  iseljenika treba sprovesti po jednostavnom modelu. Budući da imamo praznu Slavoniju za sve povratnike našega podrijetla država treba osigurati minimum 10 hektara zemljišta i startni kapital za revitalizaciju  napuštenih sela. Tako bismo vratili nazad naše iseljenike iz siromašnih zemalja Juže Amerike i napučili prazne prostore. Naravno, treba raditi i na povratu i onih bogatih koji bi svojim financijama i znanjem unaprijedili razvoj Domovine. Znamo da je u iseljeništvu isto onoliko Hrvata koliko i u Domovini. Njihov povratak može riješiti sve probleme trenutnoga nedostatka radne snage i Hrvatsku učiniti najjačim faktorom na ovom dijelu Europe.

  1. Demokratizacija stranaka – sloboda govora.

Na žalost svjedoci smo da su stranke postale strojevi za provođenje ideja šefova ili vrha stranke. Baza se slabo ili nikako čuje. Referendumi u samim strankama su misaona imenica. Ideje koje vrhuška zamisli se sprovode zavrtanjem ruku. To sve rađa poslušnike koji ne misle svojom glavom nego slijepo provode odluke vrha. U komunizmu smo imali jednostranačko jednoumlje, a na žalost, danas imamo višestranačko jednoumlje. Rat je prošao kada su se naredbe morale izvršavati. Demokracija zahtijeva sučeljavanje mišljenja zasnovano na racionalnoj argumentaciji. Za to se treba nastaviti zalagati svaki branitelj i prepoznavati kandidate koji njeguju takve vrijednosti. Baza, kao najzdraviji dio društva, treba biti ta iz koje dolaze ideje, a ne partijska vrhuška. Narod o mnogim stvarima ima najzdravije mišljenje pa ne treba prezati ni od referenduma. U tom cilju potrebna je promjena zakona o referendumu kojim bi se referendum u mnogome pojednostavio. Treba postaviti i pitanje koliko je u redu da Ustavni (politički) sud može proglasiti  referendumsko pitanje ne Ustavnim!

  1. Antikorupcijska politika

Svakako da je ovo vrlo važno pitanje i da treba raditi na neovisnosti zakonodavne, sudbene i izvršne vlasti kako se jedni drugima ne bi miješali u posao i kako ne bismo imali političke presude ili politička pomilovanja osoba. Pred zakonom svi moramo biti jednaki i svatko tko je kršio zakon mora znati da će biti za to sankcioniran.

  1. Povratak medija  u domaće vlasništvo

Teško da igdje u svijetu imamo sličan slučaj kao u Hrvatskoj da trideset godina nakon rata imamo medije u rukama onih s kojima smo do jučer ratovali. Mediji su sredstvo mirnodopskoga ratovanja. Ono što nisu uspjeli čizmom i puškom neprijatelji sada rade kulturnim, glazbenim i svakim drugim osvajanjem. Zbog toga jedan od prioriteta mora biti povratak medija u domaće vlasništvo, ali i postavljanje domoljubnih kadrova na državnim medijima.

  1. Novo brendiranje Hrvatske

Hrvatskoj je potrebno novo brendiranje s hrvatskim čovjekom i njegovim izvornim vrjednotama. Tu prije svega mislim na Božju zapovijed: „Ljubi bližnjega svoga“ te „Poštuj Oca i majku da dugo živiš i da ti dobro bude na zemlji“, a ne „poštuj Roditelja 1 i Roditelja 2“ kako nam nameće svjetska oligarhija. Naše temeljne vrijednosti moraju ostati Bog i Domovina!

Zato dragi branitelji, dragi čitatelji portala razmislite! Imate vremena do izbora dobro analizirati i zdravorazumski raščlaniti što od ovoga tko zastupa i postupiti po savjesti! Kao što nam je bila obveza 90-tih uzeti pušku i braniti Domovinu tako nam je i sada obveza uzeti olovku i braniti Domovinu.

 

Najnovije

Marijačić pozvao na bojkot srpskih i prosrpskih medija u Hrvatskoj  jer prešućuju Jonjićevu predsjedničku kandidaturu

Glavni urednik Hrvatskog tjednika Ivica Marijačić objavio je na svom facebooku  kako jedne srpske novina u Hrvatskoj najavljuju neizvjesnu predsjedničku kampanju i donose fotografije...

Biblijska poruka 24. 11. 2024. i tumačenje fra Tomislava Pervana: Istina je tijelom postala – Krist Kralj

Iv 18,33b-37   Reče Pilat Isusu: »Ti li si židovski kralj?« Isus odgovori: »Govoriš li ti to sam od sebe ili ti to drugi rekoše o meni?«...

Vili Beroš je član masonske lože koju je dugi niz godina vodio Marijan Hanžeković

Potpredsjednik Vlade Branko Bačić uvjeren je da će DORH i USKOK jednako uspješno provesti istragu – u slučaju bivšeg ministra zdravstva Vilija Beroša osumnjičenog...

Za biskupa zaređen mons. Mladen Vukšić, OFM

Biskupsko ređenje novoimenovanog kotorskog biskupa mons. Mladena Vukšića, OFM, upriličeno je u subotu u kotorskoj katedrali Sv. Tripuna.   Glavni zareditelj bio je zagrebački nadbiskup mons....

Australski sud: Pozdrav ‘za dom spremni’ nije nacistički, a dizanje ruke u zrak ovisi o kontekstu

Australski sud utvrdio je da pozdrav “za dom spremni” nema nikakve veze s nacizmom, dok dizanje ruke u zrak također nije nacistički simbol u...