Smokva se često naziva mediteranskim rajskim voćem jer je jedna od najzdravijeg voća uopće. Bogata je brojnim fitonutrijentima, vitaminima i antioksidansima. Smokva je podrijetlom iz Male Azije, a kultivira se dulje i od pšenice, negdje oko 4000 godina. Pripada porodici dudova i stablo je koje može doživjeti 50 do 70 godina…
Postoji više sorti smokava, a plodovi dolaze u tri boje: zeleno-žućkastoj, ljubičastoj i tamnoljubičastoj do crnoj.
Rasla je i u rajskom vrtu. Tamo je Adamu i Evi poslužila kao hrana, ali i kao odjeća.
Osim toga, stari su je narodi smatrali simbolom muškosti, plodnosti i moći. Legenda kaže kako je bila omiljeno voće slavne Kleopatre i tajna njene izuzetne ljepote.
U staroj Grčkoj je bila jedna od glavnih namirnica u prehrani, dok su je u Rimu smatrali svetim voćem. Svježe i suhe smokve obiluju vlaknima koja snižavaju razinu kolesterola.
U naše krajeve donijeta je vrlo rano i u pravilu širila se u onim podnebljima u kojima se uzgajala i vinova loza. Naime, radi se o voćnoj vrsti kojoj pogoduje toplo podneblje i voćki koja nije izbirljiva na tlo, što znači da joj odgovara i manje plodno, kamenito tlo.
Smokva Petrovača
Riječ je o dobro poznatoj sorti smokava koja dozrijeva i koja se bere oko Petrov dana (29. lipnja), što nije slučaj samo kod nas. U Italiji također nosi naziv San Pietro. Međutim, treba spomenuti kako se kod nas, općenito, sve smokve koje dozrijevaju u ovom razdoblju nazivaju petrovačama.
Sorta petrovača može biti bijela i crna. U našem se podneblju uglavnom uzgaja bijela petrovača.
Radi se o smokvi dvorotki koja prvi rod donosi koncem lipnja dok se drugi rod može očekivati tijekom mjeseca kolovoza. Ipak, bitno je napomenuti kako je kod ove sorte smokava značajniji prvi rod iz razloga što je on po svojim karakteristikama puno kvalitetniji i interesantniji. Spomenuti prvi plodovi puno su krupniji i mogu težiti preko 200 grama, premda su obično prosječne težine oko 130 grama.
Prvi plodovi nastaju zametanjem bez oplodnje (lažna oplodnja) i njihovo dozrijevanje obično traje 10-tak dana. Drugi plodovi su puno sitniji i obično teže oko 50 grama.
Za razvoj drugog roda od velike važnosti je kaprifikacija do koje dolazi zahvaljujući nazočnosti divljih smokava. U plodovima divljih smokava živi specifična osica koja vrši oplodnju drugog roda. To su nekako znali i naši preci koji su u vrijeme oplodnje na stabla smokava petrovača vješali grane s plodovima divljih smokava.
Prvi rod smokava petrovača koristi se u svježem stanju dok se drugi rod, osim u tu svrhu, eventualno može koristiti i za sušenje.
Zbog ovih zdravstvenih benefita trebali bismo cijele godine uživati u smokvama, sada u svježima, a kasnije u suhima jer:
Poboljšavaju probavu:
suhe smokve bogate su dijetalnim vlaknima. Tri komada sadrže 5 grama vlakana, što čini oko 20 posto naše dnevne potrebe. To je prirodni laksativ za sprječavanje opstipacije i drugih probavnih tegoba.
Pomažu pri mršavljenju:
osim što su bogate vlaknima, smokve imaju i malo kalorija. Jedna ima tek 47 kalorija. A dobiješ i samo 0,2 grama ukupne masti po smokvi. Dakle, idealan su zalogaj za sve koji žele smršavjeti.
Sprječavaju hipertenziju:
kada jedeš puno soli, razina natrija se povećava. To narušava ravnotežu natrija i kalija, a zauzvrat rezultira hipertenzijom (visokim tlakom). Suhe smokve su idealno voće za ponovno uspostavljanje ove ravnoteže. Jedna osušena smokva daje 129 mg kalija i samo 2 mg natrija. To pomaže u sprečavanju hipertenzije.
Bogate su antioksidansima:
istraživanja sugeriraju da su prerađene, sušene smokve superiorne prirodnim smokvama kada su u pitanju antioksidanti. U jednom istraživanju se također spominje da suhe smokve imaju vrhunsku kvalitetu antioksidanata – nazvanih fenoli – u usporedbi s drugim voćem koje svoja antioksidanska svojstva pripisuju vitaminima C i E.
Sprječavaju bolesti srca:
visoka razina antioksidanata u sušenim smokvama pomaže eliminiranju slobodnih radikala koji mogu oštetiti krvne žile te rezultirati srčanim bolestima. Kao što smo već spomenule, sprječavaju hipertenziju, što je ogroman čimbenik rizika za razvoj koronarne srčane bolesti. Uz to, postoje neka istraživanja koja sugeriraju da suhe smokve pomažu smanjiti razinu triglicerida koji uvelike doprinose srčanim bolestima.
Jačaju kosti:
jedna sušena smokva pokriva 3 posto dnevne potrebe za kalcijem. Uz druge namirnice bogate kalcijem, mogu pomoći u poboljšanju gustoće kostiju i snage.
Dobre su za dijabetičare:
visok sadržaj vlakana u smokvama čini ih dobrima za osobe s dijabetesom. Međutim, suhe smokve imaju visok udio šećera. Stoga bi trebalo konzultirati liječnika o količini suhih smokava koje se mogu konzumirati.
Liječe anemiju izazvanu nedostatkom željeza:
suhe smokve su bogat izvor željeza. Jedna sušena smokva može ti dati 2 posto dnevne potrebe za željezom. A željezo je važan mineral koji prenosi hemoglobin po cijelom tijelu. Dakle, jedenje suhih smokvi prirodni je način da povisiš razinu hemoglobina povećanjem razine željeza u svom tijelu.
Poboljšavaju reproduktivno zdravlje:
prema drevnoj literaturi Grci su smokvu koristili kao prirodni afrodizijak. Smokve su se smatrali svetim voćem i usko su povezane s plodnošću i ljubavlju. Znanstveno, smokve poboljšavaju plodnost i libido jer su pune minerala poput cinka, mangana i magnezija – koji imaju važnu ulogu u jačanju reproduktivnog zdravlja.
Smokvu ili obožavamo, ili ne možemo pojesti niti jednu. Kada bi, oni koji ne vole ovo ljetno voće, znali koje nevjerojatne zdravstvene prednosti ima smokva, vjerujemo da bi brzo promijenili mišljenje!
Smokve potiču zdravlje cijelog organizma, a stručnjaci smatraju da mogu i riješiti brojne zdravstvene probleme.
Jeste li znali da smokva originalno iz Azije i da dolazi iz obitelji duda? Sušena smokva je dostupna u svijetu tijekom cijele godine, a u svježem obliku možemo uživati samo u ljetnim mjesecima!
Nutritivne vrijednosti smokve
100 g svježih smokava sadrži približno:
- 80 kalorija,
- 1,3 g proteina,
- 0,3 g masti,
- 20,3 g ugljikohidrata,
- 2,2 g vlakana.
100 g sušenih smokava sadrži:
- 249 kalorija,
- 3,3 g proteina,
- 0,9 g masti,
- 69 g ugljikohidrata,
- 5,6 g vlakana.
Slatki plod smokve se često koristi kao zamjena za šećer, a njihov koncentrat može zamijeniti kukuruzni sirup i saharozu.
Smokva se može koristiti za pripremu pudinga, kolača, pekarskih proizvoda, džemova, želea i kompota, a iznimno je ukusna i kada ju jedemo samostalno.
Smokva vitamini
Smokve obiluju vitaminima i mineralima, od kojih su najzastupljeniji:
- vitamin A,
- vitamin C,
- vitamin K,
- vitamina B,
- kalij,
- magnezij,
- cinkov,
- bakar,
- mangan,
- željezo.
Zdravstvene prednosti smokve
Smokve se često koriste za liječenje čireva, apscesa i boli u uhu. Radi svog alkalnog svojstva, uspješno reguliraju pH tijela. Smokve su bogate flavonoidima i polifenolima, antioksidansima koji sprječavaju oštećenja uzrokovana slobodnim radikalima.
Neodoljiva smokva pomaže i kod:
Mršavljenja – obiluje vlaknima i suzbija glad, a u kombinaciji s mlijekom ga potiče.
Respiratornih problema – lišće smokve prevenira i ublažava simptome astme.
Vida – smokva čuva vid i štiti ga od posljedica makularne degeneracije.
Seksa – plod smokve pomaže kod erektilne disfunkcije.
Raka – smokva spriječava rak debelog crijeva.
Probave – smokva učinkovito uklanja zatvor i otklanjaju proljev.
Kostiju – smokva jača kosti i sprječava gubitak kalcija.
Dijabetesa – kalij iz smokava regulira apsorpciju šećera.
Srca – smokva snižava kolesterol, visoki krvni tlak i štiti srce od oboljenja.
H.H.