Foto:Bljesak.info
Tijekom govora na pokopu Fuada Šukra, visokog dužnosnika Hezbolaha koji je ubijen u izraelskom udaru na predgrađe Bejruta u utorak, čelnik te šijitske militantne organizacije Hassan Nasrallah dotaknuo se i jednog “zanimljivog” detalja iz bogate biografije stradalog časnika.
Mučenik Fuad Šukr bio je vođa skupine koja je otišla u Bosnu podržati muslimane početkom devedesetih, rekao je Nasralah tijekom govora.
O Šukrovom angažmanu u Bosni nakon njegove smrti pisao je i “Majadin”, libanonski medij blizak Hezbolahu, koji je naveo da se on od 1992. godine bavio vanjskim poslovima, kada je između ostalog “mentorirao omladinu koja je podržavala svoju braću u Bosni”, piše Russia Today Balkan.
Poznati britanski novinar Robert Fisk, koji je tijekom rata često boravio u BiH, napisao je da je u borbama sudjelovalo oko 150 pripadnika Hezbolaha, koji su bili među prvim dobrovoljcima s Bliskog istoka koji su došli podržati bosanske muslimane.
Veze Hezbolaha s Armijom BiH tijekom rata u BiH nisu tajna. Na kraju krajeva, ta organizacija nikada nije pokušala prikriti svoju podršku bosanskim muslimanima, a njihove akcije bile su dio šireg iranskog angažmana u sukobu na prostoru bivše SFRJ, prenosi Kamenjar.com.
Od Bejruta do Sarajeva
Američki zrakoplovni časnik i obavještajac Steven O’Hern je svojoj knjizi o iranskoj Islamskoj revolucionarnoj gardi pisao da su pripadnici te elitne postrojbe slali oružje i obučavali muslimansku vojsku tijekom rata u BiH (1992.-95.), ali i Oslobodilačku vojsku Kosova (OVK) tijekom rata na Kosovu 1999. godine.
Iran je bio jedna od prvih zemalja koje su podržale vlasti u Sarajevu nakon izbijanja rata, zaobilazeći embargo na izvoz oružja na prostor tadašnje SFRJ koje je Vijeće sigurnosti UN.a uvelo u rujnu 1991. godine.
O’Hern navodi da je administracija američkog predsjednika Georga Busha starijeg bila protiv iranskog mješanja u Bosni, te da je pod američkim pritiskom hrvatska zaplijenila iransko oružje koje je preko te zemlje trebalo završiti u rukama vojnika Armije BiH.
SAD će ojačati vojsku na Bliskom istoku
Međutim, nekoliko godina kasnije, administracija Billa Clintona – iako se javno zalagala za poštovanje embarga – tajno podržala isporuku iranskog oružja muslimanskoj vojsci. Iranski operativci su u Bosnu slali ne samo puške i uniforme, već i protuoiklopno naoružanje i lake prenosive raketne sustave.
Kako navodi taj američki stručnjak, iranski specijalci ubrzo su se infiltrirali i u obavještajne strukture u Sarajevu, a s njima su u Bosnu stigli i članovi Hezbolaha. Oni su uskoro razvili bliske odnose s visokim dužnosnicima vladajuće SDA, koji su opstali i u godinama nakon okončanja rata.
Kako je prije desetak godina pisao Gordon Bardos, američki politikolog i stručnjak za Balkan, mnogi u američkom State Departmentu devedesetih godina su vjerovali da bi, ukoliko se Srbi i Hrvati odcijepe od BiH, ta zemlja postala “neodrživa krnja islamska država” i “platforma za iranski terorizam”, piše RT.
Prema navodima nizozemskog politikologa Cesa Vibesa, koji je pisao o vezama SAD i radikalnih islamista u Bosni, Turska i Saudijska Arabija su tijekom rata bile više nego spremne isporučiti oružje i odvući Izetbegovića od iranskog utjecaja, ali je bosanska vlada bila daleko više usmjerena ka Iranu.
Američki obavještajci u Bosni došli su do istog zaključka. Robert Baer, agent CIA stacioniran u Sarajevu tijekom rata, kasnije je tvrdio da je vlada bosanskih Muslimana klijent Iranaca … Ako bi morali napraviti izbor između CIA-e i Iranaca, oni će uvijek izabrati Irance.
Nije tajna da je čelnik bosanskih muslimana Alija Izetbegović gajio simpatije prema iranskoj Islamskoj revoluciji iz 1979. godine, kao i prema osnivaču Islamske republike, ajatolahu Ruholahu Homeiniju. Skupina njegovih bliskih suradnika je 1982. tajno otputovala u Iran kako bi sudjelovali na islamskom seminaru, da bi nakon povratka u Jugoslaviju bili uhićeni.
Prema izveštaju CIA do kog je došao američki novinar James Risen, sam Izetbegović je bio “doslovno na [iranskoj] platnoj listi”, a jednom prilikom je primio 500.000 dolara u gotovini od iranskih agenata. Zanimljivo je da je iranski veleposlanik u BiH bio jedini strani diplomat koji je pratio Izetbegovića tijekom njegove predizborne kampanje 1996. godine.
Vjeruje se da je “čovjek za vezu” s Iranom u Sarajevu bio Hasan Čengić, Izetbegovićev čovjek od povjerenja zadužen za krijumčarenje oružja i zaobilaženje embarga. Nakon rata, Čengić je smjenjen s mjesta zamjenika ministra obrane, navodno pod američkim pritiskom. On je, međutim, nastavio igrati značajnu ulogu u SDA.
Ubijen vođa Hamasa
Međutim, on nije bio jedini časnik Armije BiH koji je surađivao s Irancima. Nakon što su Amerikanci početkom 2020. ubili zapovjednika postrojbe Kuds u okviru Islamske garde Kasima Sulejmanija, u medijima širom regije osvanula je informacija da se tadašnji bošnjački član predsjedništva BiH Šefik Džaferović tijekom rata u BiH sastajao upravo s tim iranskim časnikom.
Sulejmani je bio prisutan u BiH i kada su mudžahedini likvidirali Srbe odsjecajući im glave, s čim je Džaferović bio upoznat, ali nije poduzeo nijedan korak da se počinitelji tog gnusnog zločina privedu pravdi, pisale su “Večernje novosti” tom prilikom.
Izrael i Vojska Republike Srpske
O djelovanjima Izraela, prije svega obavještajnih službi iz te države, na teritoriju BiH tijekom rata zna se značajno manje, ali je poznato da je Tel Aviv u određenoj mjeri podržavao Vojsku Republike Srpske (VRS), navodi Russia Today Balkan.
U nizozemskom izveštaju o Srebrenici iz 2002., na kojem je između ostalih radio i Ces Vibes, navodi se da je Mossad na tom prostoru bio posebno aktivan, kao i da su Izraelci VRS opskbrljivali artiljerijskim streljivom.