Tri upisničarke Općinskog suda u Zlataru stegovno odgovaraju jer su “na zamolbu posvojitelja djece iz DR Konga iz ljudskosti dodjeljivale predmete sucima za koje su pretpostavljale da će ih brže riješiti”. Sud u Zlataru također provodi detaljnu istragu o tome “kako su 23 spisa dospjela u javnost”. To su ključni naglasci iz odgovora predsjednika Općinskog suda u Zlataru Vinka Vladića, koji je odgovore dostavio na upit Večernjeg lista koji je poslan još 19. lipnja.
U povodu serije tekstova u Jutarnjem listu, iz kojih se moglo zaključiti da su novinarke imale na raspolaganju i 23 rješenja o priznanju odluka o posvojenju djece iz DR Konga koje je donio Općinski sud u Zlataru, a s obzirom na to da je riječ o slučajevima koji podliježu posebnoj zaštiti osobnih podataka, iz večernjeg su poslali upit predsjedniku suda provodi li se s tim u vezi interna stegovna istraga. Pitali su ga i o tvrdnji novinarki da spisi nisu dodjeljivani automatskom dodjelom na temelju godišnjeg rasporeda poslova, što je suprotno ranijim očitovanjima OS-a u Zlataru, te kako tumače činjenicu da je sutkinja Jasmina Božić riješila 11 od 23 predmeta “automatskom dodjelom”? Pitali su predsjednika suda je li i on analizirao 23 spisa i eventualno utvrdio kakve propuste ili razloge za propitivanje nečije stegovne odgovornosti ili etičkog pristupa.
Odgovor predsjednika suda Vinka Vladića 14 dana nakon upita objavljujemo u cijelosti:
“U javnosti eksponiranog slučaja priznavanja stranih sudskih odluka, posebno priznavanja stranih sudskih odluka o posvajanju djece iz DR Konga, već je zainteresiranoj javnosti poznato kako je o priznavanju stranih sudskih odluka odlučivalo 16 općinskih sudova u Republici Hrvatskoj na isti način, pri čemu nije utvrđeno da bi sudovi donijeli nezakonite odluke. O priznavanju stranih sudskih odluka, konkretno od strane Općinskog suda u Zlataru, upoznate su sve relevantne državne institucije kao što su Ministarstvo pravosuđa i uprave, Vrhovni sud Republike Hrvatske, Saborski Odbor za obitelj, mlade i sport, a traženi spisi dostavljeni su i USKOKU te nitko nije utvrdio eventualnu nezakonitost.
U predmetima priznavanja stranih sudskih odluka postupali su suci koji su Godišnjim rasporedom poslova bili raspoređeni za postupanje i u tim predmetima. Napominjemo kako sudac inače ne može dobiti u rad predmet koji on želi ili traži, nego koji mu bude dodijeljen elektronskim putem, pa ako je nadležan po istom je ovlašten i dužan postupati ili zatražiti otklon, ako za to ima na zakonu utemeljen razlog. U konkretnim slučajevima nema disciplinske odgovornosti sudaca koji su donosili odluke o priznavanju stranih sudskih odluka.
Odmah po saznanju eventualne spornosti zakonitosti donošenja odluka o priznavanju stranih sudskih odluka u vezi posvajanja djece iz DR Kongo i povodom toga traženja podataka od mjerodavnih državnih tijela, predsjedništvo suda detaljno je ispitalo okolnosti dodjele tih predmeta u rad sucima. Utvrđeno je kako su svi predmeti elektronski dodijeljeni u rad sucima koji su Godišnjim rasporedom poslova bili raspoređeni na rad i u predmetima priznavanja stranih sudskih odluka te tu nema ništa sporno. Međutim, u nekoliko slučajeva od strane službenika – upisničara utvrđena je automatska dodjela s iznimkom, bez pisanog naloga predsjednika suda.
Po utvrđenju te činjenice predsjednik suda je odmah pokrenuo disciplinski postupak protiv upisničara koji su postupali na taj način. Od tri pokrenuta postupka dva su pravomoćno okončana izricanjem odgovarajuće disciplinske mjere, jer je u postupku utvrđena nepravilnost dodjele spisa u rad sucima odnosno postupanje protivno Pravilniku o radu u sustavu eSpis, a treći postupak nije okončan zbog odsutnosti službenika s posla radi bolesti, neprekinuto još od prosinca 2022. do danas.
U obrani tijekom disciplinskog postupka, službenici su isticali motiv takvog neposlovničkog postupanja unutarnje dodjele spisa – ljudska pomoć za brže donošenje odluke o priznavanju strane sudske odluke za posvajanje mld. djeteta, po zamolbi njima nepoznatih stranaka, pa su predmete dodjeljivali sucima za kojeg su znali ili pretpostavljali da je manje opterećen te da će predmet tako biti brže riješen.
Što se tiče podataka do kojih su, kako navodite, došle, novinarke Jutarnjeg lista, iste nisu dobile službenim putem od Općinskog suda u Zlataru, a na okolnost je li podatke dala neovlaštena osoba iz suda, svakako će se provesti detaljan postupak utvrđivanja činjenica eventualne disciplinske odgovornosti, kao i prijavljivanja za utvrđivanje eventualne prekršajne odnosno kaznene odgovornosti”, odgovorio je predsjednik suda Vinko Vladić.
Ukratko – nije problem što je u spisima, već kako su novinari došli do njih, nema nezakonitosti nego samo malih prekršaja u dodjeli predmeta “iz humanitarnih razloga” koji će se riješiti stegovnim mjerama, i sve je u redu, što se suda u Zlataru tiče. A odgovarat će zapisničarke, a ne sutkinje.