Sveti Florijan (250.-304.) kršćanski je svetac i mučenik. Slavi se kao zaštitnik Poljske, Linza i vatrogasaca…

Kao mladić pridružuje se rimskoj vojsci u kojoj zbog teškog rada i odlučnosti napreduje do mjesta časnika. Postavljen je na visoke dužnosti u Noricumu, jednoj od pokrajina Rimskog Carstva (danas dio Austrije).

Tadašnji vladari, rimski carevi Dioklecijan i Maksimilijan voljeli su Florijana zbog njegovih sposobnosti rješavanja problema i rada s ljudima. Vidjeli su Florijana kao čovjeka koji se lako suočava s teškim problemima. No, u to vrijeme, Florijan je trpio mnogo zbog svoje vjere.

Iako je bio časnik u vojsci, nije se držao politike “ne pitaj, ne govori”, nego je otvoreno priznao svoje kršćanstvo u to izrazito nekršćansko vrijeme.

Stoga rimski car šalje pomoćnika Aquiliusa da pobije sve kršćane u području koje kontrolira Florijan, ali i da dozna zašto se Florijan ne pridržava zapovijedi. Kada se napokon Aquilius susreće s njim, pita ga zašto odbija progoniti kršćane, na što mu Florijan odgovara: “Poručite caru da sam i ja kršćanin, i da sam spreman doživjeti sudbinu namijenjenu drugim kršćanima.” Aquilius mu tada nudi napredovanje u službi i povišicu ako promijeni mišljenje, ali ga Florijan odbija.

Aquilius je bio uvrijeđen, te naređuje svojim vojnicima da ga bičuju dok ne promijeni mišljenje. No, Florijan mu odgovara da je pretrpio mnogo ozljeda zbog cara – zašto ne bi i nekoliko ogrebotina zbog svojih uvjerenja? Njegova hrabrost zaprepastila je Aquiliusa, koji se bojao da bi Florijan mogao druge povesti na pobunu.

Kada je car čuo što se događa, odlučio je kazniti sve kršćane u tom području. Naredio je da se zapale kršćanske crkve i knjige, a kršćane je protjerao iz domova i slao u zatvor, te ih naposljetku prisiljavao da se klanjaju i prinose žrtve rimskim idolima – bogovima. Budući da Florijan nije poslušao naređenja cara da progoni kršćane, bio je osuđen na smrt spaljivanjem.

Aquilinusovim vojnicima predaje se kod Lorcha. Stojeći na lomači, Florijan navodno potiče rimske vojnike da zapale vatru govoreći im: “Ako je zapalite, na plamenim jezicima ću vam pobjeći u nebo!” Uplašeni njegovim riječima, umjesto da ga spali, Aquilinus naređuje da se Florijanu stavi kamen oko vrata i bace ga u rijeku Enns. Florijanovo tijelo kasnije pronalazi jedna pobožna žena te ga dostojno pokopa.

Šesto godina kasnije, negdje između 900. i 955., nedaleko Florijanova groba sagrađen je samostan Sv. Florijan, a ubrzo oko samostana izgrađeno je i istoimeno mjesto. Njegovo tijelo premješta se na groblje u to mjesto Sveti Florijan, koje i danas postoji nedaleko Linza (Gornja Austrija).

Nakon što 1138. papa Lucije III. odobrava zahtjev poljskog kralja Kazimira i biskupa Krakova, da se relikvije sv. Florijana pošalju u tu zemlju, sv. Florijan postaje zaštitnik Poljske, a njegove se relikvije i danas čuvaju u crkvi u poljskom gradu Krakovu.

Dan sv. Florijana ujedno je i dan hrvatskih vatrogasaca, a posebno ga slavi Zagrebačka nadbiskupija jer je sv. Florijan njezin drugotni zaštitnik.

Ime je latinskog porijekla i dolazi od riječi florianus – cvijeće.

Josip Antolović SJ

Povodom proslave blagdana svetoga Florijana i Dana vatrogastva, u srijedu 4. svibnja 2022. u Piškorevcima su se okupili članovi dobrovoljnih vatrogasnih društava iz Piškorevaca, Budrovaca i Novih Perkovaca.

Svečanim mimohodom uputili su se od Doma DVD-a Piškorevci do crkve Preobraženja Kristova gdje je župnik Ivan Lovrić predslavio misu. Poslije mise, uz okupljene vatrogasce, mještane i župljane, župnik Lovrić blagoslovio je novopostavljeni drveni kip svetoga Florijana pred Domom DVD-a Piškorevci. Kip je rad umjetnika Kiparske kolonije iz Ernestinova.

Župnik Lovrić je govorio o životu svetoga Florijana koji je živio u četvrtom stoljeću poslije Krista i koji je bio postojan u svojim idealima i u svojoj vjeri. Svečanost je završena prigodnim domjenkom, a vatrogasci su se dogovorili da će se okupljanje povodom blagdana svetoga Florijana nastaviti idućih godina naizmjenično i u drugim mjestima piškorevačke župe, u Budrovcima i Novim Perkovcima.

Vatrogasna postrojba Zagreb