Nakon susreta s klerom, redovnicima i katehetama okupljenima u nikozijskoj maronitskoj katedrali Gospe od milosti na početku apostolskog posjeta Cipru, papa Franjo nastavio je u četvrtak 2. prosinca susret s ciparskim predsjednikom Nikosom Anastasiadesom, nakon čega je uslijedila razmjena darova i obraćanje vlastima, civilnom društvu i diplomatskim predstavnicima…
Predsjednik Anastasiades zahvalio je papi Franji na njegovom posjetu Cipru, istaknuvši ključnu ulogu zemlje koju je odigrala s obzirom na geografski položaj između zapada i istoka, pri čemu je uvijek davana prednost mirnom suživotu. Multietnički sastav je njezino obilježje, istaknuo je, izrazivši potporu zalaganju Svete Stolice u promicanju mira i dijaloga u cijelom svijetu. Također je istaknuo kako je Cipar primio toliko izbjeglica i migranata u svoju zemlju, te zahvalio papi Franji za sve što je učinio na ovom području, a posebno što je doveo 50 migranata s Cipra u Italiju. Naglasio je i sadašnji izazov koji predstavlja podijeljeni Cipar.
„Došao sam kao hodočasnik u zemlju, geografski malu, ali povijesno veliku; na otok koji stoljećima nije izolirao narode već ih zbližio; zemlji čije su granice more; na mjesto koje je istočna vrata Europe i zapadna vrata Bliskog istoka“, rekao je u obraćanju papa Franjo u predsjedničkoj palači u Nikoziji. Vi ste otvorena vrata, luka koja ujedinjuje. Cipar, kao raskrižje civilizacija ima urođeni poziv na susret, kazao je.
Odajući počast prvom ciparskom predsjedniku – nadbiskupu Makariju, a time i svim građanima, Papa je rekao kako ime „Makarios„(blažen) podsjeća na Isusov govor o blaženstvima (usp. Mk 5, 3 – 12). Blaženstva su vječna povelja kršćanstva, istaknuo je Papa, govoreći da kada se ona žive, evanđelje je mladenačko i ispunjava društvo svježom nadom. Blaženstva, naglasio je, su kompas koja pokazuju put kojim kršćani moraju ići.
Cipar – mjesto gdje se susreću Europa i Istok – mjesto je početka prve velike inkulturacije evanđelja na kontinentu. Duboko sam dirnut, rekao je Papa, što mogu ponovno pratiti korake velikih misionara rane Crkve, posebice svetih Pavla, Barnabe i Marka. Sveti Otac izrazio je želju da hoda zajedno s Cipranima u želji da dobra vijest evanđelja odavde donese Europi poruku radosti pod zastavom blaženstava. Ova je zemlja naslijedila posebnu odgovornost da bude glasnik ljepote među kontinentima, kazao je papa Franjo, ističući i prirodnu ljepotu zemlje koja mora biti zaštićena i očuvana odgovarajućom ekološkom politikom, usvojena u dogovoru sa susjedima. Ovaj maleni otok, nastavio je Papa, predstavlja dragocjeni biser u srcu Mediterana.
Biser s vremenom dobiva oblik, potrebne su godine da njeni različiti slojevi postanu kompaktni i daju sjaj. Tako i ljepota ove zemlje dolazi od kultura koje su se stoljećima ovdje susrele i miješale. Mnogi su narodi i nacije dali ovom narodu različite nijanse, nastavio je Papa, ističući i kako na otoku prema postotcima ima više migranata nego u bilo kojoj drugoj zemlji Europske unije. Sačuvati raznoliku i višestruku ljepotu cjeline nije laka stvar, kazao je. Kao i kod formiranja bisera, potrebno je vrijeme i strpljenje; zahtijeva široku viziju sposobnu prihvatiti različite kulture i dalekovidan pogled u budućnost, rekao je Papa, naglašavajući važnost zaštite i podrške svih članova društva, posebno onih koji su statistička manjina. Među njima su i razne katoličke udruge koje bi imale koristi od odgovarajućeg institucionalnog priznanja kako bi mogle doprinijeti društvu, osobito obrazovnim i karitativnim radom.
Biser svoju ljepotu razvija i u teškim situacijama. Biser Cipra, primijetio je Papa, zamračila je pandemija, koja je spriječila mnoge posjetitelje da vide njegovu ljepotu te je ovdje, kao i na drugim mjestima, pogoršao učinke financijske i ekonomske krize. Međutim, rekao je Papa, ono što će osigurati i utvrditi rast u razdoblju oporavka nisu tjeskobni napori da se vrati izgubljeno, već predanost društvenom oporavku, napose odlučnom borbom protiv korupcije i svega što narušava ljudsko dostojanstvo, kazao je Papa, govoreći napose o pošasti trgovine ljudima.
Ipak, najveća rana koju je pretrpjela ova zemlja je duboka patnja posljednjih desetljeća svih onih koji se ne mogu vratiti svojim domovima i bogomoljama. Sveti Otac rekao je kako je njegova žarka nada mir cijeloga otoka. Put mira, koji miri sukobe i obnavlja ljepotu bratstva, ima jednu jedinu riječ kao putokaz. Ta riječ je dijalog, kazao je. Ne postoji drugi način da se postigne pomirenje. Njegujmo nadu snagom gesta, a ne gestama moći. Postoji moć gesta, koja priprema put mira. To nisu geste moći, prijetnje odmazdom i demonstracije sile, objasnio je Papa, već geste detanta i konkretni koraci prema dijalogu.
Vremena koja se čine najmanje povoljnima, kada dijalog posustaje, mogu biti upravo vremena priprave za mir. Na to nas podsjeća i biser, rekao je Papa, jer se oblikuje u strpljivom, skrivenom procesu tkanja novih tvari zajedno sa sredstvom koje je uzrokovalo ranu. U tim okolnostima, neka ne prevlada mržnja, neka se nastoji liječiti rane i treba imati na umu situacije onih koji su nestali. Kada dođe iskušenje da se prepusti obeshrabrenju, Papa je pozvao na razmišljanje o nadolazećim naraštajima koji čeznu za nasljedstvom mirnoga svijeta suradnje i kohezije, a ne svijeta narušenog vječnim rivalstvom i zatrovanog neriješenim sporovima. Neophodan je dijalog, kako bi se izbjegao rast sumnji i ogorčenosti.
Papa je skrenuo pozornost i na Mediteran koji je nažalost postao mjesto sukoba i humanitarnih tragedija. U svojoj dubokoj ljepoti to je mare nostrum, more svih onih naroda koji ga graniče kako bi bili povezani, a ne podijeljeni. Cipar, naglasio je Papa, kao zemljopisno, povijesno, kulturno i vjersko raskrižje, u položaju je biti mirotvorac. Neka bude radionica mira na Mediteranu, pozvao je Papa.
Mir se često ne postiže zbog velikih ličnosti, nego svakodnevnom odlučnošću običnih muškaraca i žena. Europskom je kontinentu potrebno pomirenje, potrebno je jedinstvo; potrebna je hrabrost i entuzijazam ako se želi ići naprijed. Zidovi straha i veto koje diktiraju nacionalistički interesi neće osigurati napredak, niti će gospodarski oporavak sam po sebi jamčiti sigurnost i stabilnost. Pogledajmo povijest Cipra, pozvao je Papa, kako bismo vidjeli da su susret i prihvat donijeli dobre, dugotrajne plodove. Ne samo za kršćanstvo, već i za izgradnju društva koje je svoje bogatstvo pronašlo u integraciji. Taj široki duh, sposobnost gledanja izvan vlastitih granica, pomlađuje i omogućuje ponovno otkrivanje izgubljenoga sjaja, zaključio je papa Franjo, a izvijestio Vatican News.
