Svijet u 2024. godini bio je svjedok ratovima i vremenskim ekstremima. Amerikanci su izabrali Donalda Trumpa, Sirijci srušili Bashara al-Asada, a ratovima u Ukrajini i na Bliskom istoku ne nazire se kraj. Najveća globalna zvijezda Taylor Swift popela se na ‘krov svijeta’ turnejom bez premca.
Američki izbori bili su najiščekivaniji događaj godine. Svijet se pripremao za sučeljavanje Joea Bidena i njegovog prethodnika Trumpa. Biden, suočen s vidljivim utjecajem svojih godina i pritiscima demokrata da se povuče nakon lošeg nastupa u debati, odustao je i otvorio prostor potpredsjednici Kamali Harris.
Rat Izraela u Gazi nije zaustavljen, eskalirao je sukob Izraela s Hezbolahom, a okončana je vladavina sirijskog predsjednika Bashara al-Asada. Kijev je cijelu godinu molio saveznike za veću potporu u borbi protiv ruskih snaga, piše HRT.
Pale su vlade u Parizu i Berlinu. U londonski Downing Street na broju 10 uselio se novi premijer. Čelna mjesta u EU zaposjeli su neki stari, ali i neki novi ljudi.
Nikoga nije iznenadilo da su mjerenja potvrdila dojam da je ova godina bila najtoplija u modernoj povijesti.
Svijet dočekao Trumpov povratak u Bijelu kuću
Iako su ankete predviđale najneizvjesnije izbore u američkoj povijesti, Trump je 5. studenoga uvjerljivo pobijedio Harris. Na tom putu preživio je dva pokušaja atentata. Jedan na skupu u Pennsylvaniji u srpnju kad mu je metak okrznuo desno uho, a drugi na Floridi blizu njegova golf terena.
Osvojio je 312 elektora od potrebnih 270. U tome mu je pomogla pobjeda u svih sedam ključnih “swing” država – Arizoni, Georgiji, Michiganu, Nevadi, Sjevernoj Karolini, Pennsylvaniji i Wisconsinu.
Biden je primio svog nasljednika u Bijeloj kući i obećao miran prijenos vlasti.
Trump, drugi put američki predsjednik i drugi put osoba godine prema izboru časopisa Time, bit će najstariji predsjednik u povijesti Sjedinjenih Američkih Država kada preuzme dužnost.
Provedbu njegovih ideja i politika olakšat će činjenica da su republikanci na parlamentarnim izborima osvojili većinu u Zastupničkom domu i Senatu.
Trump, u čijoj će administraciji važnu ulogu imati Elon Musk, već je najavio nove carine Kini, Kanadi i Meksiku i deportaciju svih ilegalnih migranata.
Sirijski predsjednik Bashar al-Asad je svrgnut s vlasti. Njegovi saveznici Rusija, Iran i libanonski Hezbolah bili su opterećeni vlastitim sukobima, što je pobunjenički savez predvođen islamističkim pokretom Hajatom Tahrirom al-Shamom, bivšom podružnicom al Kaide, iskoristio i pokrenuo iznenadnu, ali uspješnu ofenzivu krajem studenoga.
Svijet će pamtiti Asada kao diktatora koji je 2011. nasilno ugušio mirne prosvjede protiv svog režima i tako pokrenuo građanski rat. U ratu je ubijeno više od pola milijuna ljudi. Šest milijuna postalo je izbjeglicama.
Asadu i njegovoj obitelji odobren je azil u Moskvi. Muhamed al-Bashir bit će premijer prijelazne sirijske vlade do 1. ožujka 2025.
Al-Bashir pozvao Sirijce na povratak
Al-Bashir je pozvao Sirijce da se vrate u svoju domovinu.
“Pozivam sve Sirijce u inozemstvu. Sirija je sada slobodna zemlja koja je vratila svoj ponos i dostojanstvo. Vratite se!”, rekao je Bashir u intervjuu za talijanski list Corriere della Sera.
Turska, koja je primila oko tri milijuna sirijskih migranata i izbjeglica, najavila je da će omogućiti siguran i dobrovoljan povratak Sirijaca njihovim domovima.
Europske zemlje, uključujući Hrvatsku, ubrzo su počele stopirati zahtjeve za azil Sirijcima.
Iran, SAD, Francuska i Njemačka među prvima su počele tražiti puteve komunikacije s novim sirijskim vodstvom, dok Izrael uništava sirijska skladišta oružja.
Bliski istok gori
Izraelska osvetnička vojna kampanja u Gazi ubila je više od 44.000 ljudi, od kojih su većina civili. Govore tako podaci ministarstva zdravstva u Pojasu Gaze pod upravom Hamasa, koje Ujedinjeni narodi smatraju pouzdanima.
Više desetaka talaca, od oko 250 zarobljenih u brutalnom Hamasovom napadu na Izrael 7. listopada 2023., što je bio okidač za rat, još uvijek se nalazi u zarobljeništvu u Gazi.
Unatoč pritiscima i pozivima međunarodne zajednice da se okonča rat u Gazi i proizašla humanitarna kriza, izraelski premijer Benjamin Netanyahu ne posustaje s napadima.
Netanyahu naloge Međunarodnoga kaznenog suda (ICC) za njegovo uhićenje i uhićenje bivšeg ministra obrane Yoava Gallanta smatra “antisemitskima”. Ujedno poručuje da će rat trajati sve dok Hamas ne bude iskorijenjen i prestane biti prijetnja Izraelu.
Eskalirao sukob s Hezbollahom
U rujnu je eskalirao sukob Izraela s libanonskim Hezbollahom, saveznikom Hamasa koji je rekao da djeluje iz solidarnosti s Palestincima u Gazi.
Pejdžeri i voki-tokiji pripadnika Hezbollaha eksplodirali su u Libanonu u razmaku od 24 sata u rujnu. Pritom je ubijeno najmanje 37 osoba, a ranjeno više od 3000. Izrael je to nazvao “početkom nove faze u ratu”. Hezbollah je u istom mjesecu ostao bez svog višegodišnjeg lidera Hasana Nasrallaha, ubijenog u izraelskom zračnom napadu na Bejrut.
Hezbollahov saveznik Iran lansirao je projektile na Izrael u listopadu u odmazdi za kopneni napad izraelskih snaga na južni Libanon. Izrael se osvetio napadom na vojne ciljeve u i oko Teherana.
Primirje Izraela i Hezbollaha, uz posredništvo SAD-a, stupilo je na snagu krajem studenoga, ali je krhko. Obje strane se međusobno optužuju za njegovo kršenje.
Trumpov plan za Ukrajinu?
Hoće li ruski rat u Ukrajini ući i u četvrtu godinu? Ako se pita Trumpa, neće. Kako god bilo, očekuje se promjena američke politike prema ratu u Ukrajini. Stoga Bidenova administracija nastoji osnažiti Kijev u samom finišu mandata.
Washington je dopustio Kijevu korištenje američkog dalekometnog oružja protiv ciljeva na ruskom teritoriju. Taj potez su slijedile Velika Britanija i Francuska. SAD Ukrajini šalje paket oružja vrijedan 725 milijuna dolara. Ministarstvo financija prebacilo je 20 milijardi dolara posebnom fondu Svjetske banke za potporu Ukrajini u sklopu zajma skupine G7.
Unatoč iznenadnoj ofenzivi na rusku regiju Kursk u kolovozu, u jednom od najvećih napada na rusko tlo, Ukrajina nije uspjela spriječiti napredovanja ruskih snaga na svom teritoriju.
‘Plan pobjede’ Volodimira Zelenskog
“Plan pobjede” ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, koji je predstavljao na turneji po savezničkim zemljama, brzo je pao u drugi plan. Sada su sve oči svijeta uprte u Trumpa i njegov plan za kraj rata u Ukrajini.
Kijev i Moskva sve više pokazuju spremnost za pregovore. Ali, Ukrajina je više puta pozivala saveznike da je ojačaju prije početka razgovora. Zelenski se kratko susreo s Trumpom u Parizu u studenome. Tražio je sigurnosna jamstva za Ukrajinu u slučaju bilo kakvog dogovora s Rusijom.
Rusija u međuvremenu nastavlja s napadima i ostvaruje najbrže vojne uspjehe na bojišnici u istočnoj Ukrajini od početka rata u veljači 2022.
Svijet se suočio s izborima i promjenama
Ruski predsjednik Vladimir Putin osigurao si je peti šestogodišnji mandat u ožujku s rekordnih 88 posto podrške. Iako rijetki izvan Rusije misle da su izbori bili slobodni i pošteni.
Švedska je 7. ožujka službeno ušla u NATO kao 32. članica saveza. Time je odbacila svoju dvjestogodišnju politiku neutralnosti.
U lipnju su održani izbori za Europski parlament. Oni su, s izborima u nekim državama članicama, donijeli pomak udesno u ravnoteži moći.
Na izborima za EP stranke desnog centra okupljene u Europskoj pučkoj stranici (EPP) dodatno su učvrstile svoj vodeći položaj. Stranke lijevog centra (socijalisti i demokrati) uspjele su očuvati raniji broj zastupnika. Liberali (Renew) i Zeleni su veliki gubitnici. Liberale su s trećeg na peto mjesto po snazi istisnule stranke krajnje desnice (Domoljubi za Europu) te Europski konzervativci i demokrati (ECR).
Izbori i padovi vlada
Ursula von der Leyen bit će još pet godina na čelu Europske komisije, a Portugalac Antonio Costa novi je predsjednik Europskog vijeća. Bivši nizozemski premijer Mark Rutte, pak, preuzeo je dužnost glavnog tajnika NATO-a.
Keir Starmer postao je premijer Velike Britanije. Njegova Laburistička stranka uvjerljivo je pobijedila na parlamentarnim izborima u srpnju, okončavši 14 godina vladavine konzervativaca.
U studenome se raspala semaforska koalicija u Njemačkoj. U prosincu je, pak, izglasano nepovjerenje manjinskoj vladi kancelara Olafa Scholza. Tako će Nijemci iduće godine na izbore.
Nedugo prije toga pala je još jedna europska vlada. Riječ je o francuskoj vladi Michela Barniera formirana nakon prijevremenih izbora u Francuskoj u lipnju. Krajnja desnica i ljevica udružile su se u prosincu i izglasale nepovjerenje Barnieru. Bio je to premijer s najkraćim mandatom u modernoj francuskog povijesti.
U Rumunjskoj je, pak, ustavni sud zbog ruskog uplitanja poništio prvi krug predsjedničkih izbora. Na njima je pobijedio Calin Georgescu.
U Gruziji se tjednima prosvjeduje nakon što je vladajuća stranka Gruzijski san zaustavila proces te zemlje prema članstvu u Europskoj uniji.
Najtoplija godina u povijesti mjerenja
Copernicus, program Europske unije za praćenje klimatskih promjena, procjenjuje da će 2024. biti najtoplija godina u povijesti. Ali i prva s više od 1,5 stupnja višom temperaturom od predindustrijske razine. U nedjelju, 21. srpnja, svijet je dosegnuo najvišu prosječnu površinsku temperaturu od 17,09 stupnjeva, pokazuju podaci Copernicusa.
Zemlje u razvoju i bogatije zemlje stigle su s tim saznanjima na ovogodišnji COP29. Klimatski summit održan je u studenome u Azerbajdžanu, zemlji uvelike ovisnoj o fosilnim gorivima te u sjeni Trumpove izjave da će opet povući SAD iz Pariškog klimatskog sporazuma.
Financiranje borbe protiv klimatskih promjena
Financiranje borbe protiv klimatskih promjena bila je glavna točka pregovora. Dogovoreno je izdvajanje 300 milijardi dolara godišnje do 2035. za pomoć siromašnijim zemljama u suočavanju s utjecajima klimatskih promjena. To je povećanje u odnosu na prethodnu obvezu razvijenih zemalja da osiguraju 100 milijardi dolara godišnje.
Siromašnije zemlje i klimatske organizacije smatraju to nedostatnim. Nadaju se boljem dogovoru iduće godine u Belemu u Brazilu.
Svijet pogodile poplave i smrtonosne oluje
Svijet su pogodile brojne poplave i oluje. Razorne poplave pogodile su španjolsku Valenciju 29. listopada. U nekoliko sati palo je kiše koliko u cijeloj godini. Živote je izgubilo više od 200 ljudi. Stanovnici su izašli na ulice i zatražili odgovornost vlasti jer ih nije na vrijeme upozorila na opasnost od olujnih kiša. Kralj Filip V. podnio je vrijeđanje i gađanje blatom kad je posjetio pogođena područja.
Susjednu Bosnu i Hercegovinu pogodile su bujične poplave 4. listopada. Poginulo je 27 osoba, najviše u Jablanici. Šteta se procjenjuje na više od 125 milijuna eura.
Oluja Boris harala je srednjom i istočnom Europom u rujnu i odnijela za sobom više od 20 života. Rumunjska, Poljska, Austrija, Češka i Slovačka bile su najteže pogođene posljedicama te oluje.
Stanovnici Vijetnama bili su najveća žrtva tajfuna Yagi. Najsnažnija je to ovogodišnja oluja u Aziji u kojoj su početkom rujna poginule stotine ljudi. Žrtve i štetu pretrpjeli su i Kina, Tajland, Mjanmar, Laos i Filipini.
Uragan Helena, koji je prolazio jugoistokom SAD-a krajem rujna, usmrtio je više od 200 ljudi.
Pred sam kraj godine, ciklon Chido usmrtio je stotine, a možda i tisuće ljudi u francuskom arhipelagu Mayotteu u Indijskom oceanu.
‘Anđeosko lice’ i ‘Božja čestica’
Ikona “anđeoskog lica” francuske kinematografije Alain Delon umro je u kolovozu. Delon, karizmatičan, talentiran i lijep, bio jedno od najprepoznatljivijih lica europskog filma.
Dobitnik Nobelove nagrade i poznati fizičar Peter Higgs (94) preminuo je u travnju svojem domu u Edinburghu. Higgs je predvidio postojanje nove čestice poznate kao “Božja čestica”, odnosno Higgsov bozon.
Književni svijet ostao je ove godine bez Nobelovke Alice Munro i najpoznatijeg albanskog književnika Ismaila Kadarea.
Američki producent, skladatelj i tekstopisac Quincy Jones umro je u dobi od 91 godine. Višestruko talentirani glazbeni stručnjak producirao je, među ostalim, kultni album Michaela Jacksona Thriller. Bio je to najprodavaniji album u povijesti.
Bivša zvijezda američkog nogometa O. J. Simpson, koji je 1995. oslobođen od optužbe za ubojstvo supruge i njezina prijatelja u slučaju koji je izazivao golem interes američke i svjetske javnosti, umro je u dobi od 76 godina nakon borbe s karcinomom.
U Francuskoj je u veljači umro bivši francuski ministar pravosuđa Robert Badinter, čovjek koji je proglasio kraj Jugoslavije i potvrdio Hrvatsku u njezinim granicama, a u svojoj domovini najpoznatiji po ukidanju smrtne kazne 1981.
Putinov najžešći kritičar i vođa ruske oporbe Aleksej Navaljni umro je u veljači u arktičkoj kaznenoj koloniji u dobi od 47 godina. Pokopan je 1. ožujka u Moskvi uz pjesmu “My Way” Franka Sinatre.
Svijet je šokirala i tragična smrt bivšeg pjevača One Directiona Liama Paynea u Argentini.
SpaceX Elona Muska lansirao svoj peti testni let
Svijet je doživio još jednu nevjerojatnu stvar. SpaceX Elona Muska lansirao je svoj peti testni let Starshipa iz Texasa i prvi put vratio veliki potisnik rakete natrag na kopno, koristeći novu metodu povratka koja uključuje goleme metalne ruke. Space X-u je tako uspjelo nešto što nikada nije učinjeno, i to iz prvog pokušaja.
Uz to, Musk je postao prva osoba koja je dosegla bogatstvo procijenjeno na više od 400 milijardi dolara, prema Forbesu i Bloombergu.
Foto: Arhiva