Petak, 18. listopada 2024.

Ne pitaj što Domovina može učiniti za tebe, nego što ti možeš učiniti za Domovinu

Svoje baranjsko selo branili su do posljednjeg daha. Ova tužna, ratna priča slomit će vam srce…

Na današnji dan, 3. rujna 1991. godine, u bitci za Baranju okupirano je Bilje, posljednje slobodno mjesto u Baranji…

Okupacija Baranje započela je već 3. srpnja kada je na to područje preko mosta kod Batine prešla iz Srbije kolona od šezdesetak tenkova i drugih borbenih vozila 36. mehanizirane brigade 12. novosadskog korpusa JNA, prenosi dnevno.hr

Vratili se braniti Bilje

Potkraj kolovoza Beli Manastir i većinu Baranje zaposjele su snage agresora protjerujući većinsko hrvatsko stanovništvo i mađarsku manjinu. Nakon što je 22. kolovoza 1991. okupirana Darda, hrvatske snage i civili povukli su se prema Osijeku. U dogovoru sa zapovjedništvom 106. osječke brigade, Vladimir Velki okupio je skupinu dragovoljaca, „Biljsku četu ZNG-a“, koja se pod njegovim zapovijedanjem vratila braniti Bilje. U noći s 2. na 3. rujna, prema nalogu 106. brigade, Velki je popisao sve pripadnike njegove čete koja je branila Bilje, njih 72.

Imali samo puške i jedan raketni bacač

U rano jutro 3. rujna agresor je teškom minobacačkom paljbom krenuo u napad na Bilje, nakon čega je pješaštvo sastavljeno od lokalnih Srba i četničkih dobrovoljaca iz Srbije, zaštićeno oklopom JNA, pokrenulo veliki pješački napad. Malobrojne hrvatske snage koje su raspolagale tek puškama i jednim raketnim bacačem nisu se mogle obraniti od oko 800 pješaka potpomognutih tenkovima. Nakon žestokih borbi počelo je izvlačenje koje je završilo kasno poslijepodne, no iz Bilja se uspjelo probiti samo 50-ak hrvatskih branitelja. Okupacija Baranje okončana je tek 1997. godine mirnom reintegracijom.

Tužni epilog

U borbama su tog dana poginula jedanaestorica hrvatskih branitelja – Branko Kuti, Josip Kuti, Ferenc Bede, Bernard Kotarski, Hrvoje Kraljević, Čedomir Lazarević, Josip Lerinc, Ištvan Horvat, Nikica Lučić, Ivan Pakšić i Damir Rončević. Dio branitelja je zarobljen i naknadno, nakon teških dana u zarobljeništvu, razmijenjen, no devetorica njih zarobljeništvo nisu preživjeli – Željko Filipčić, Stanislav Strmečki, Anđal Zoran, Ivica Krkalo, Ivan Forijan, Branko Strmečki, Stevo Granfilder te braća Tibor i Janoš Sileš.

Domovinskirat.hr-S.V.

Najnovije

Dr. Markić i Bekavac pozvali građane na Hod za život u Rijeci: ‘Ne postoji dijete koje nekome nije važno’

Povodom Hoda za život, obitelj i Hrvatsku, koji će se u subotu 19. listopada 2024. održati u Rijeci, u srijedu 16. listopada u emisiji...

Memorijalni centar u Vukovaru dobio repliku vozila ” Žutih mravi”

Donacijom replike vozila koje su koristili vukovarske postrojbe “Žuti mravi” i “Pustinjski štakori”, Memorijalni centar u Vukovar dobio je vrijedan eksponat koji budi sjećanja...

Biblijska poruka 17. 10. 2024. i tumačenje fra Tomislava Pervana: Zatvaranje ključu spoznaje i mudrosti

Lk 11,47-54   Reče Gospodin: »Jao vama! Podižete spomenike prorocima, a vaši ih oci ubiše. Zato ste svjedoci i sumišljenici djela svojih otaca: oni ih...

Medijska haranga „na desnici“ razara hrvatsku državu

Piše: glavni urednik Vlado Kolak   Potaknut pozivima branitelja i stradalnika Domovinskoga rata, koji iskazuju veliko nezadovoljstvo „medijskim besprizornim ratom“, koji je medijsko dno dna, do...

 Josip Merdžo za Kompas: U slučaju Kovačević dio bošnjačke politike zaigrao je na pogrešnu kartu – produkt bi mogla biti hrvatska federalna jedinica

„Veliko vijeće Europskog suda za ljudska prava imat će dovoljno argumenata da poništi presudu u slučaju 'Kovačević', tj. ne može opstati takva kakva je...