Ponedjeljak, 31. ožujka 2025.

Ne pitaj što Domovina može učiniti za tebe, nego što ti možeš učiniti za Domovinu

Svoje baranjsko selo branili su do posljednjeg daha. Ova tužna, ratna priča slomit će vam srce…

Na današnji dan, 3. rujna 1991. godine, u bitci za Baranju okupirano je Bilje, posljednje slobodno mjesto u Baranji…

Okupacija Baranje započela je već 3. srpnja kada je na to područje preko mosta kod Batine prešla iz Srbije kolona od šezdesetak tenkova i drugih borbenih vozila 36. mehanizirane brigade 12. novosadskog korpusa JNA, prenosi dnevno.hr

Vratili se braniti Bilje

Potkraj kolovoza Beli Manastir i većinu Baranje zaposjele su snage agresora protjerujući većinsko hrvatsko stanovništvo i mađarsku manjinu. Nakon što je 22. kolovoza 1991. okupirana Darda, hrvatske snage i civili povukli su se prema Osijeku. U dogovoru sa zapovjedništvom 106. osječke brigade, Vladimir Velki okupio je skupinu dragovoljaca, „Biljsku četu ZNG-a“, koja se pod njegovim zapovijedanjem vratila braniti Bilje. U noći s 2. na 3. rujna, prema nalogu 106. brigade, Velki je popisao sve pripadnike njegove čete koja je branila Bilje, njih 72.

Imali samo puške i jedan raketni bacač

U rano jutro 3. rujna agresor je teškom minobacačkom paljbom krenuo u napad na Bilje, nakon čega je pješaštvo sastavljeno od lokalnih Srba i četničkih dobrovoljaca iz Srbije, zaštićeno oklopom JNA, pokrenulo veliki pješački napad. Malobrojne hrvatske snage koje su raspolagale tek puškama i jednim raketnim bacačem nisu se mogle obraniti od oko 800 pješaka potpomognutih tenkovima. Nakon žestokih borbi počelo je izvlačenje koje je završilo kasno poslijepodne, no iz Bilja se uspjelo probiti samo 50-ak hrvatskih branitelja. Okupacija Baranje okončana je tek 1997. godine mirnom reintegracijom.

Tužni epilog

U borbama su tog dana poginula jedanaestorica hrvatskih branitelja – Branko Kuti, Josip Kuti, Ferenc Bede, Bernard Kotarski, Hrvoje Kraljević, Čedomir Lazarević, Josip Lerinc, Ištvan Horvat, Nikica Lučić, Ivan Pakšić i Damir Rončević. Dio branitelja je zarobljen i naknadno, nakon teških dana u zarobljeništvu, razmijenjen, no devetorica njih zarobljeništvo nisu preživjeli – Željko Filipčić, Stanislav Strmečki, Anđal Zoran, Ivica Krkalo, Ivan Forijan, Branko Strmečki, Stevo Granfilder te braća Tibor i Janoš Sileš.

Domovinskirat.hr-S.V.

Najnovije

Biblijska poruka 31. 3. 2025. i tumačenje fra Tomislava Pervana: Idi, sin je tvoj zdrav!

  Iv 4,43-54     Ode Isus iz Samarije u Galileju. Sam je izjavio da prorok nema časti u svom zavičaju. Kad je dakle stigao u Galileju, Galilejci...

Na današnji dan poginuo Josip Jović – prva žrtva Domovinskog rata

Krvavi Uskrs na Plitvicama događaj je koji se dogodio 31. ožujka 1991. Tada je pala prva žrtva Domovinskog rata. Sukob između pobunjenih Srba i...

Obilježena 30. godišnjica stradanja hrvatskih branitelja na Prokosu

U nedjelju, 30. ožujka obilježena je 30. obljetnica pogibije četiri pripadnika Antiterorističke jedinice Lučko i jednog pripadnika Vojne policije HVO-a, stradalih u velikoj snježnoj...

Stručnjak objašnjava zašto se sve više Hrvata vraća kući iz inozemstva – stvari su se promijenile

Otišao on tamo gore u Njemačku, radi kao električar, vodoinstalater. Pa se za Uskrs ili Božić vrati svojima za praznike, dolazi s Porscheom. Pitam...

Pokrenut portal o Hrvatskoj na španjolskom jeziku CroLatam

Argentinsko-hrvatska gospodarska komora (CACIC) pokrenula je portal vijesti o Hrvatskoj na španjolskom jeziku nazvan CroLatam, namijenjen hrvatskoj dijaspori u Latinskoj Americi.   “U Latinskoj Americi ne...