Oporbeni saborski klubovi su u raspravi o izmjenama zakona o potrošačkom i stambenom potrošačkom kreditiranju upozorili na problem prodaja dugova i potrošačkih kredita trećim stranama, ocijenivši kako se radi o sivom tržištu i kamatarenju građana.
“Ključni problem ova dva zakona su otkupi potraživanja. Zakoni i pravni sustav stvorili su sivo tržište, stvorili su pranje novca i kamatarenje nad hrvatskim građanima i to je postalo legalno stanje”, upozorila je Dalija Orešković (Klub Centra i GLAS-a). Smatra kako glavne probleme ta dva zakona HDZ-ova vlast ne vidi, ne čuje ili za rješavanje tih problema nema znanja ili volje.
Orešković je navela i da je većina tvrtki i agencija stvorenih za otkup potraživanja osnovana s temeljnim kapitalom od 20.000 kuna, a od 2010. pa na dalje te agencije su godišnje otkupile 40 milijardi kuna potraživanja. Stoga je upitala je li bilo koje nadležno tijelo (HNB ili Ministarstvo financija) provjeravalo porijeklo tog novca kako bi se znalo radi li se možda o “prljavom novcu”.
Prodaja kamatarima
I Sandra Benčić (Klub zeleno-lijevog bloka) upozorila je da na tom ogromnom tržištu vrijednom 40 milijardi kuna država nije našla shodnim da ga regulira niti onoliko koliko pekare regulira. “Svaka pekara u vašem kvartu, svaki frizer, pa i svaki kiosk je reguliran više nego što su regulirane agencije za naplatu potraživanja”, rekla je.
Ocijenila je i da je to područje “na kojem se na veliko pere lova”, a nije regulirano. Napominjući kako će glasati protiv ta dva zakonska prijedloga kako bi se pokazao da vlada nije napravila ono što se od nje očekuje, Zvane Brumnić (Klub Socijaldemokrati) rekao je kako nikada rješenja zaštite slabijih nisu na tržištu već su ona u HNB-u.
I on je upozorio na problem prodaje dugova građana kamatarima poručivši kako prodati kamatarima kredit koji je ugovoren s bankom – nije tržište. “Jer s bankom ste trebali imati nekakav reguliran odnos, a s kamatarom taj odnos ne da nije reguliran nego se svodi na isključivi mobbing onoga koji je slabiji”, upozorio je.
I Ružica Vukovac (Klub Za pravednu Hrvatsku) upozorila je da više od 230.000 blokiranih građana s dugom većim od 18 milijardi kuna i to samo za glavnicu živi u agoniji kojoj ne vide kraja. Također, zabrinjava je i konstantni rast blokiranih građana.
Ulazak u eurozonu
Smatra i da će zbog rastuće inflacije koja smanjuje dohotke građana realno očekivati da će se broj blokiranih građana povećati za njih sto tisuća. Vukovac smatra da je našoj zemlji odobren ulazak u eurozonu zbog popuštanja kriterija uslijed nastalih posljedica covid pandemije na gospodarstvo, a te će posljedice “trčanja pred rudo” osjetiti svi građani.
Mostov Zvonimir Troskot drži da ćemo jako skupo platiti cijenu ulaska u eurozonu. Ocijenivši kako je eurozona i EU postala “vražje igralište vukova Wall Streeta” i energetskih mogula upozorio je na opasnost deprecijacije eura. Smatra da ćemo ulaskom u eurozonu imati uvoznu inflaciju jer u tom trenutku pada vrijednost valute i svi investitori tada odlaze u SAD gdje vrlo agresivno dižu kamatne stope.
Složivši se da područje otkupa potraživanja treba bolje regulirati, Marin Mandarić (Klub HDZ-a) rekao je i da tom prilikom ne treba upasti u teze da su dužnici i oni koji su zapali u probleme uvijek sveci, a banke ili vjerovnici su negativci. Drži da se treba naći pravilan balans u zaštiti između vjerovnika i dužnika.
Što je to pranje novca?
-Još 2018 godine zadarski odvjetnik Šime Pavlović objasnio je načine pranja novca u intervjuu za slobodnu Dalmaciju.
Odgovorio je na nekoliko pitanja i pojasnio ono što muči mnoge neupućene i zbunjene ljude koji ne znaju metode kojima se služe institucije, banke i ostali koji sudjeluju u tim kriminalnim radnjama pranja novca;
Odavno se u svakodnevni jezik uvukla sintagma pranje novca. Što je to zapravo u kaznenopravnom smislu?
– Postoje brojni modaliteti pranja novca. Pranju je svojstvena zamjena ili prijenos imovine stečene kaznenim djelom, u teoriji nazvanim predikatni, prethodni ili glavni delikt; skrivanje ili prikrivanje stvarnog podrijetla izvora, kretanja ili vlasništva imovine; stjecanje, posjedovanje ili korištenje imovine za koju se zna da je u vrijeme primitka stečena kaznenim djelom te sudjelovanje u počinjenju, udruživanje radi počinjenja, pokušaj počinjenja i pomaganja u počinjenju, poticanje, savjetovanje i olakšavanje ostvarenja bilo koje od navedenih radnji.
Postoje tri faze pranja novca
– Milijarde “prljavih” dolara, eura ili švicarskih franaka pere se preko financijskih institucija, banaka u prvom redu. “Pranje“ najčešće prolazi kroz tri faze: Postupak “pranja” započinje pretvaranjem “prljavog” novca u “čisti” njegovim polaganjem ili plasmanom. Taj prljavi novac uključuje se u legalni financijski sustav.
-Druga faza je tzv. ležanje ili raslojavanje tako da se financijska sredstva odvajaju od nezakonitog izvora, često premještanjem novca na različite račune.
-Treća faza je integracija kojom se prljavi novac uvodi u zakonitu trgovinu ili financijske transakcije, čime takav novac dobiva sliku zakonito stečenog novca. Ponekad otpada prva faza ako se novac stečen na zakonit način nalazi na računima financijskih institucija ili banaka, ali se korištenjem druge dvije faze pretvara u prljavi novac, u pravilu povezan uz koruptivno ponašanje odgovornih osoba u banci ili drugoj financijskoj instituciji.
Kako državne institucije kod nas funkcioniraju u pogledu ranog otkrivanja i sprječavanja pranja novca?
– Od 1. siječnja 2018. u Republici Hrvatskoj je na snazi novi Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma. U njemu je vrlo iscrpno, implementacijom propisa Europske unije, razrađena materija o pranju novca. Temeljno tijelo u borbi protiv pranja novca je Ured za sprječavanje pranja novca. On je centralno financijsko obavještajno tijelo koje surađuje s nizom državnih tijela i financijskih institucija, primjerice s Hrvatskom narodnom bankom, Financijskim inspektoratom, Poreznom upravom, državnim odvjetništvima i sudovima. Ured je inače u sastavu Ministarstva financija, ali potpuno slobodan u ispunjavanju svojih obveze u sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma. Njegova suradnja odvija se i izvan hrvatskih državnih granica. Ta suradnja najčešća je na relaciji inozemnih financijskih obavještajnih jedinica.
Ako pranje novca generira korupciju, kao što tvrdite, a Hrvatska još uvijek ima ozbiljne probleme s korupcijom, znači li to da je pranje novca u Hrvatskoj još uvijek izvan ozbiljnog fokusa istražitelja?
– Financijski forenzičari i policijski istražitelji su nemoćni bez političke podrške i osiguranja kadrovskih i materijalnih resursa. U borbi protiv korupcije i pranja novca mora postojati pozitivna atmosfera, međusobna suradnja i uvjeti koji jamče podršku svih državnih struktura. Onoga trenutka kad se pojave naznake korupcije unutar državnih tijela kaznenog progona i sprege pravosudnih dužnosnika s opskurnim osobama na pragu smo totalnog raspada sustava.
Cijeli intervju možete vidjeti-OVDJE