Fotomontaža:Narod.hr
Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević dodijelio je obitelji Lončar grobno mjesto na zagrebačkom groblju Mirogoj za ukop nedavno preminulog Budimira Lončara, jugoslavenskog diplomata i nekadašnjeg pripadnika Ozne.
Povjerenstvo za dodjelu grobnog mjesta za ukop značajne osobe predložilo je zagrebačkom gradonačelniku Tomislavu Tomaševiću, a on prihvatio, da se za ukop Budimira Lončara dodijeli na korištenje Janji Lončar, njegovoj supruzi, grobno mjesto na Mirogoju. Naknadu plaća Grad Zagreb, Gradski ured za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo i komunalne poslove. Evo tko su ljudi koji su to predložili, a Tomašević prihvatio bez prigovora, piše Narod.hr.
“Obitelj preminulog Budimira Lončara uputila je molbu za dodjelom grobnog mjesta za gospodina Budimira Lončara, diplomatskog doajena i sudionika Narodnooslobodilačakog pokreta. Budimir Lončar u diplomaciji je proveo 70 godina te je zahvaljujući bogatom diplomatskom iskustvu doprinio da Hrvatska postane privremenom članicom Vijeća sigurnosti ujedinjenih naroda u mandatu 2008.-2009. Također, u dijelu svoje karijere bio je i posebni izaslanik Generalnog sekretara Ujedinjenih naroda za Pokret nesvrstanih te savjetnik dvaju hrvatskih predsjednika Stipe Mesića i Ive Josipovića za vanjsku politiku i međunarodne odnose.
Stoga je Povjerenstvo razmotrilo i pripremilo Prijedlog zaključka o dodjeli grobnog mjesta na korištenje za ukop značajne osobe, kojim se za ukop Budimira Lončara dodjeljuje na korištenje Janji Lončar, supruzi Budimira Lončara, grobno mjesto na groblju Mirogoj, odjel: 1 RKT, grobno polje: 52 razred I., grobno mjesto br. 154“, navodi se u zaključku o dodjeli grobnog mjesta na korištenje za ukop značajne osobe.
Tko je u Povjerenstvu za dodjelu grobnog mjesta za ukop značajne osobe?
Predsjednik Povjerenstva za dodjelu grobnog mjesta za ukop značajne osobe je Željko Matijašec. Njegova zamjenica je Martina Jurišić. Članice povjerenstva su: Emina Višnić, Lana Križaj, Kristina Singer, Lora Vidović , Ana Pavičić Kaselj.
Željko Matijašec inače je pročelnik Stručne službe Gradske uprave i član Nadzornog odbora Zagrebačkog holdinga. Član je gradske Radne skupine za ozelenjivanje Grada Zagreba, kojoj je Tomašević na čelu.
Njegovo ime spominjao je ranije Nacional kad je izvijestio da je protiv zagrebačkog gradonačelnika i njegovih suradnika podnesena kaznena prijava. U njoj se navode imena osoba koje će biti izabrane na pročelnička mjesta mjesec dana nakon što prijava stigne u ruke istražitelja Uskoka. Zagrebačka gradska uprava prevođena Tomislavom Tomaševićem i njegovim zamjenicima namjestila je natječaj za dva pročelnička mjesta. I to u Službi za informacijski sustav i tehničke poslove te u Stručnoj službi Grada Zagreba.
U spomenutoj kaznenoj prijavi eksplicitno se navode imena osoba koje su kasnije doista postavljene na pročelnička mjesta. Opisuje se način na koji su one dovedene u povlašteni položaj te spominju osobe koje su im to omogućile. Konkretno to učinila jedna gradska službenica koja je dobila nalog gradonačelnika Tomaševića i njegove zamjenice Danijele Dolenec. Ona je, navodi se u prijavi, povlaštenim osobama unaprijed otkrila pitanja iz pismenog dijela testiranja kojima su bili podvrgnuti svi prijavljeni kandidati. I tako omogućila da posao na koncu dobiju Željko Matijašec i Dražen Lučanin.
Za člana Nadzornog odbora Zagrebačkog holdinga Matijašeca su imenovali članovi Skupštne Zagrebačkog holdinga gradonačelnik Tomislav Tomašević i njegovi zamjenici Danijela Dolenec i Luka Korlaet 22. prosinca 2023. godine.
Istog dana za članicu NO je imenovana i Martina Jurišić, inače pročelnica Ureda gradonačelnika Grada Zagreba. Ona je inače i predsjednica Povjerenstva za izravnu dodjelu financijskih sredstava udrugama, dok je Matijašec član tog Povjerenstva.
Jurišić je poznata po slučaju Ivice Lovrića. Njega je ocijenila četvorkom, da bi drugim rješenjem – koje potvrđuje njenu ocjenu, a potpisao ga je Tomislav Tomašević, njena ocjena bila potvrđena.
Lovrić je međutim smatrao da zaslužuje ocjenu pet, pa je tužio Grad i dobio. Upravni sud je poništio oba rješenja kao nezakonita.
Matijašec i Jurišić članovi su i brojnih drugih povjerenstava i odbora.
Emina Višnić postala je zagrebačka “ministrica kulture” 2022. godine. Tada je stupila na mjesto pročelnice Gradskog ureda za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo. Višnić smo spominjali po dolasku ekstremno lijeve koalicije Možemo na vlast u Zagrebu u kontekstu kadroviranja u kulturi nakon što je Tomašević, ovu nekadašnju voditeljicu projekta Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture, postavio u Upravno vijeće Muzeja za suvremenu umjetnosti u Zagrebu.
Lana Križaj pročelnica je Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode.
Kristina Singer zamjenica je pročelnika Gradskog ureda za obrazovanje, sport i mlade Luke Juroša te članica brojnih povjerenstava i odbora.
Lora Vidović pročelnica je Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom. Tomašević je Loru Vidović imenovao 2022. u novo Upravno vijeće Poliklinike za zaštitu djece i mladih, nakon što je smijenio bivše Upravno vijeće.
Hrvatski sabor imenovao ju je 15. veljače 2013. pučkom pravobraniteljicom na osmogodišnji mandat, do 2021. godine. Kada je izabrana mediji su objavili kako nisu ispunjeni minimalni zakonski uvjeti i da tada 39-godišnja Lora Vidović nema 15 godina staža u pravnoj struci. Ona je prema poslanom životopisu prikupila 15 godina i 15 dana ukupnog radnog staža, no postavilo se pitanje je li svo radno iskustvo u pravnoj struci.
Tadašnja pučka pravobraniteljica Lora Vidović jasno je zauzela stranu i prilikom održavanja referenduma o braku 2013. godine, kada se referendumu usprotivila iako za to nije imala nikakvo utemeljenje u Ustavu, zakonima Republike Hrvatske ili međunarodno prihvaćenim konvencijama. Tada je Sandra Benčić, danas saborska zastupnica Možemo ustvrdila duboko problematičnim to što je Željka Markić, kao nositeljica inicijative za referendum o braku, postala dobrodošla gošća na javnoj televiziji, zbog čega je udruga U ime obitelji podnijela prijavu protiv govora mržnje, koju je tadašnja pravobraniteljica Vidović odbila.
Također je podržala Andreja Plenkovića u onemogućavanju referenduma GI Narod odlučuje, kad je prijevarom HDZ-a – zaustavljen narodni referendum za promjenu izbornog sustava.
Ana Pavičić Kaselj, sada pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo, bila je pomoćnica bivšeg HNS-ova ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka. Zatim i pomoćnica ministrice graditeljstva i prostornog uređenja Anke Mrat Taritaš za vrijeme Vlade Zorana Milanovića.
Članica je i Gospodarsko-socijalnog vijeća Grada Zagreba, kao i predsjednica Povjerenstva za odobravanje potpora za organiziranje događanja iz područja obogaćivanja i unapređenja turističke ponude u Gradu Zagrebu.
Tko je bio Budimir Lončar?
Budimir Lončar, posljednji ministar vanjskih poslova Jugoslavije, koji je embargom za uvoz oružja pokušao spriječiti naoružavanje i obranu Hrvatske, preminuo je u 101. godini 1. rujna ove godine.
Lončar je bio posljednji ministar vanjskih poslova SFR Jugoslavije, posebni izaslanik glavnog tajnika Ujedinjenih naroda za Pokret nesvrstanih i savjetnik dvojice hrvatskih predsjednika. Pripadnik je partizanskog pokreta u Drugom svjetskom ratu.
Nakon što se raspala Jugoslavija, kojoj je do posljednjeg trenutka služio kao šef diplomacije, Lončar je bio savjetnik dvojice hrvatskih predsjednika, Stjepana Mesića i Ive Josipovića.
Lončar je bio šef Ozne u Zadru
Budimir Lončar rođen je 1. travnja 1924., ove je godine proslavio 100. rođendan. Čestitale su mu mnoge javne osobe. Pojedini mediji oduševljeno su prenijeli tu vijest i istaknuli Budinu “povijesnu ulogu” u hrvatskoj povijesti.
No, nisu spomenuli pri tom da je riječ o osobi koja je sabotirala obranu RH u Domovinskom ratu. Prije toga u Jugoslaviji po okrutnosti bio je jedan od prvih kad je trebalo eliminirati politički nepodobne pripadnike ondašnjeg društva.
Lončar je tijekom 1945. kao načelnik Okružnoga odjeljenja OZN-e zahtijevao od Narodnog suda da osumnjičene osobe osudi na „najstrožu kaznu“. Dokumente o tome objavio je zadarski sveučilišni profesor Zlatko Begonja.
Lijeva elita prešućuje sramotne podatke o Lončaru kao dužnosniku Ozne i kao diplomatu
Premda lijeva intelektualna elita uglavnom prešućuje kontroverze o „dragom Leki“, o Budimiru Lončaru ne može se objektivno pisati a da se ne spomene njegova uloga u zločinima počinjenima u Zadru i okolici nakon Drugoga svjetskog rata. Te sramotna uloga u uvođenju embarga na uvoz oružja u ratom zahvaćenu Jugoslaviju 1991. godine. A to je zapravo značilo osuditi ugrožene i napadnute republike na poraz.
Što se događalo u poslijeratnom Zadru, detaljno je istražio i rasvijetlio povjesničar Zlatko Begonja, profesor sa Sveučilišta u Zadru, te objavio u svojoj knjizi „Okupacija duha – Ideološka indoktrinacija u Zadru 1945. – 1955.“
Među najvažnija tijela vlasti koja su pripremila i omogućila nastanak događaja neposredno po ulasku partizana u Zadar, prof. Begonja navodi i zadarski Okružni komitet Komunističke partije Hrvatske. Te Okružni komitet Saveza komunističke omladine Jugoslavije. Član kojih je bio i Budimir Lončar, nazivan skraćeno Budi ili Leko.
No posebnu je ulogu imalo Odjeljenje za zaštitu naroda (OZN), tajna komunistička policija. Budimir Lončar bio je tijekom 1945. načelnik Okružnoga odjeljenja OZN-e. Begonja je u arhivima pronašao dokumente u kojima je Lončar od Narodnog suda zahtijevao da osumnjičene osobe osudi na „najstrožu kaznu“.
Tajnik Svete Stolice bezuspješno molio Lončara da pomogne napadnutoj Hrvatskoj
Lončar se u karijeri uspeo do mjesta jugoslavenskog ministra vanjskih poslova, a pri raspadu te države pokazao se izuzetno okrutan prema svojoj domovini Hrvatskoj.
Povjesničar Ivan Bulić, sada generalni konzul Republike Hrvatske u Düsseldorfu, podsjetio je na to kako je tadašnji tajnik Svete Stolice za odnose s državama kardinal Jean-Louis Tauran bezuspješno molio Lončara da pomogne Hrvatskoj. Umjesto toga, Lončar se samo nekoliko dana kasnije izborio za embargo na uvoz oružja Hrvatskoj, što je bilo ravno smrtnoj presudi mladoj državi.
Kardinal Tauran, tada nadbiskup, u kolovozu 1991. godine posjetio je Beograd i Zagreb. Nekoliko dana prije toga zatražio je od veleposlanika Europske zajednice slanje promatrača u cilju uspostave i nadzora prekida vatre.
Tauran je u Beogradu molio Budimira Lončara da stvori uvjete za konstruktivne pregovore među republikama raspadajuće države. Lončar mu je odgovorio da je nemoćan bilo što učiniti.
Samo nekoliko dana kasnije, Lončar je ipak pokazao da ima moć. Na njegov zahtjev Vijeće sigurnosti UN-a uvelo je sankcije na uvoz oružja. Stručnjaci za međunarodnu politiku slažu se da je to bilo ravno smrtnoj presudi Hrvatskoj.