Prošlo je 28 godina od najvećeg egzodusa bugojanskih Hrvata. 311 vojnika i civila je ubijeno, 15.000 ih je protjerano, a 2.000 zatočenika prošlo je torturu logora Armije BiH. Obitelji tragaju za posmrtnim ostacima još 15-orice odvedenih iz logora na područje Rostova, gdje im se briše svaki trag…
Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na spomen obilježju u katoličkom gradskom groblju i svetom misom za poginule, odvedene i nestale Hrvate Bugojna u župnoj crkvi svetog Ante u Bugojnu, obilježena je 28. godišnjica pogibije i progona Hrvata Bugojna.
Obilježavanju godišnjice stradanja Hrvata Bugojna nazočio je i brojno izaslanstvo HNS-a BiH predsjednikom Federacije BiH Marinkom Čavarom koji je ovom prigodom istaknuo kako se i danas, kada odajemo počast svim poginulim, mržnja širi Bugojnom i kako vidimo da one koji žele obilježiti smrt svojih najbližih, najmilijih, sustav ne može zaštititi.
„Uvijek kad dođemo, tražimo da počinitelji, a jasno je tko su počinitelji u Bugojnu, odnosno tko je zapovijedao i tko je odveo, da napokon odgovaraju. Jasno je da ne možemo utjecati na policijske organe, pravosudne institucije i tužiteljstva koji su trebali davno uraditi posao po pitanju Bugojna. Te institucije su kao neovisne institucije trebale davno procesuirati sve one koji su pobili u Bugojnu, odveli iz logora i kojima se više ne zna trag. Ja, kao Predsjednik Federacije BiH, nemam ingerencije da naredim ni Tužiteljstvu ni Sudu, jer bi se protumačilo kao pritisak i „petljanje“ u posao sudske vlasti. Jedino što mogu učiniti je doći ovdje, pomoliti se za umrle i poticati sve one koji su nadležni za to, da to napokon i učine, da procesuiraju sve one koji su počinili zločine, koji su očiti ovdje u Bugojnu i koji su protjerali Hrvate Bugojna.
Taj govor mržnje koji šire isti ti koji nisu procesuirani i koji žele zaštititi svoju poziciju na svaki način, a bili su spremni činiti takve zločine, normalno da su danas spremni prijetiti i raditi sve drugo što rade u Bugojnu i na svim drugim prostorima“, kazao je Predsjednik Federacije BiH.
Predsjedatelj Općinskog vijeća Bugojno Miroslav Zelić istaknuo je kako se usporedo s 28. godišnjicom stradanja i progona Hrvata Bugojna događaju i iskapanja na Rostovu na lokalitetu Tvrdulje, te izrazio nadu da će ovog puta uspjet pronaći dvanaest osoba za koje postoje saznanja od izjava svjedoka. „Iskapanja još traju, molimo Boga da ih pronađemo i da konačno riješimo sudbinu nasilno odvedenih, likvidiranih Hrvata iz bugojanskih logora“, kazao je predsjedatelj OV Bugojno Miroslav Zelić.
Uz dužnu počast stradalim i nestalim Hrvatima Bugojna, vijence su položili i: udruge proistekle iz Domovinskog rata na čelu s Koordinacijom udruga HVO HB Bugojno, izaslanstvo Republike Hrvatske predvođeno Žanom Ćorić, izaslanicom predsjednika Vlade RH, predstavnici 4. Splitske brigade, te izaslanstvo Ministarstva obrane BiH.
Nakon polaganja vijenaca, u župnoj crkvi sv. Ante služena je sveta misa za poginule, odvedene i nestale Hrvate Bugojna na kojoj je istaknuto kako su polaganje vijenaca i paljenje svijeća prigoda i način sjećanja na stravičan događaj koji se dogodio svjesno i koji je mogao biti spriječen.
“Polaganjem vijenaca dali smo podršku obiteljima koje još uvijek traže svoje članove i čija bol nije nestala. Kada bi nam nedostajale riječi da izrazimo osjećaje, cvijeće bi govorilo za nas. Kad to cvijeće uvene, neka ga, nemojmo ga sklanjati, jer tako osušeno ono ostaje trajno, besmrtno, kao znak besmrtnosti, sjećanja i ljubavi.
Paljenje svijeća je konkretan znak naše vjere gdje se naši osjećaji pretvaraju u tihu molitvu. To je gesta zahvalnosti životima koji su prekinuti, koji još nisu bili življeni. U stradanjima ovdje u Bugojnu nije bilo onih koji nisu pretrpjeli, posebice logoraši.
U logoru Istra i u drugim zgradama i mjestima javnih površina, koja su mjesta zločina protiv čovječnosti, u našem čovjeku je gorjela iskrica vjere i nade, a sjećanje i molitva za preminule velika su gesta ljubavi i poštovanja prema našim poginulim i nestalim, našim najmilijima”, poručeno je na misi
-Prošlo je 28 godina od najvećeg egzodusa bugojanskih Hrvata. 311 vojnika i civila je ubijeno, 15.000 ih je protjerano, a 2.000 zatočenika prošlo je torturu logora Armije BiH. Obitelji tragaju za posmrtnim ostacima još 15-orice odvedenih iz logora na područje Rostova, gdje im se briše svaki trag…
– Obilježavamo njihovu tugu, nesreću, patnju, bol, kako njihovu, tako i našu, 28 godina ista priča na istom mjestu, ništa se još uvijek dogodilo nije, tražimo naše nestale, odvedene – kaže Dijana Strujić, supruga nestalog Mihovila Strujića.
– Da će sve institucije ove države učiniti maksimalne napore da se pronađu svi stradali Hrvati i da se njihovim obiteljima donese mir – poručila je Žana Ćorić, izaslanica predsjednika Vlade Republike Hrvatske.
Potraga za nestalim Hrvatima u Rostovu koju vodi Tužiteljstvo BiH izazvala je veliku napetost, govor mržnje, te otvorene prijetnje predsjedniku Općinskog vijeća Miroslavu Zeliću, koji je i sam proživio logor.
– To je veliko opterećenje kako za mene, tako i za moju obitelj, za sve predstavnike udruga i kompletno za Hrvate Bugojna, ali mi ćemo sve izdržati. Dali smo prijavu policiji, policija radi svoj posao – izjavio je Zelić.
– Molimo i potičemo sve one koji su nadležni mjerodavni da to učine i da procesuiraju sve zločine koji su učinjeni ovdje u Bugojnu, koji su protjerali Hrvate Bugojna, a isto tako taj govor mržnje koji šire oni koji nisu procesuirani – naglasio je Marinko Čavara, predsjednik Federacije.
Obitelji stradalih traže jednak odnos prema svim žrtvama prošlog rata i osuđuju govor mržnje. Na Rostovu se i dalje traga za posmrtnim ostacima nestalih, no još bez rezultata.
G.S.
