Ta je godina bila i konačna pobjeda hrvatske misli i hrvatskog jezika u Splitu.
Povodom 135. obljetnice pohrvaćenja splitske općine točno u podne na “štandarcu” je podignuta replika povijesne zastave ponarođene općine iz 1882. godine. Zastavu su imali čast podignuti Katija Marasović i Ante Rendić Miočević, izravni nasljednici osoba koje su vodile ovaj grad. Prisjetili su se prvih gradskih vijećnika, te prvog načelnika splitske općine Dujma Rendića Miočevića. Ta je godina bila i konačna pobjeda hrvatske misli i hrvatskog jezika u Splitu.
Svečanom akademijom pod nazivom “135. obljetnica pohrvaćenja splitske općine” u subotu navečer je obilježena godišnjica izborne pobjede hrvatski orijentirane Narodne stranke pod vodstvom Gaje Bulata nad tada vladajućim “autonomašima”, koji su bili neskloni ujedinjenju Dalmacije s drugim dijelovima Hrvatske.
Na svečanosti je istaknuto kako je ta pobjeda 28. listopada 1882. godine jedan od najvažnijih događaja u povijesti Splita.
“Pobjeda ‘narodnjaka’ u Splitu 1882. godine je bila pobjeda hrvatske opcije, a poraz autonomaških ideja i ideja separatizma i bliskosti s Italijom, jer su Hrvati Splita tada pokazali da je njihovo mjesto zajedno s prekovelebitskom Hrvatskom,” rekao je akademik Radoslav Tomić.
Po njegovim riječima ta pobjeda splitskih “narodnjaka” prije 135 godina izazvala jako veliku radost kakva se nije ponovila sve do devedesetih godina kada je Hrvatska postala samostalna država.
Dalmacija je u drugoj polovici 19. stoljeća bila pod utjecajem s Apenina, intelektulana elita u Dalmaciji govorila je talijanski i bila je školovana u talijanskim školama, pa je u takvim okolnostima bilo “neobično važno da se Hrvati politički emancipiraju, što se i dogodilo pobjedom ‘narodnjaka’ u Splitu.”
Splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara je istaknuo kako je to bila prekretnica u, rekao je, “pohrvaćivanju Dalmacije” i njezinom vraćanju matici Hrvatskoj.
“U hrvatskoj povijesti tri su puta zvonila sva zvona diljem Hrvatske, prvi puta to se dogodilo nakon pobjede ‘narodnjaka’ u Splitu 1882 godine, drugi puta to se dogodilo 1898. godine kada don Frane Bulić otkrio sarkofag Kraljice Jelene i pokazao da imamo svoju dinastiju i svoju kraljicu i majku kraljeva, a treći puta sva su zvona u Hrvatskoj zvonila 30. svibnja 1990. godine kada je konstituiran Hrvatski državni sabor,” rekao je Krstulović Opara.
Bivši predsjednik Društva prijatelja kulturne baštine Splita Stanko Piplović, koji je na čelu Društva bio kada je ono 1982. godine, u vrijeme jugokomunističke vlasti organiziralo obilježavanje 100. obljetnice pobjede Narodne stranke u Splitu, tada je nazočnima istaknuo je kako je ta pobjeda označila da Splitom više ne vlada tuđi duh.
Pobjeda ‘narodnjaka’ u Splitu 1882. godine bila je u to vrijeme najkrupniji politički događaj u Hrvatskoj i to je bila kruna domoljubnog osvješćivanja Hrvata, istaknuo je Piplović, dodajući da je uoči tih izbora u Splitu je bilo napeto i bilo je fizičkih sukoba.
Viša kustosica Tea Blagaić Januška istaknula je kako su u vrijeme kada su ‘narodnjaci” u Splitu pobijedili “autonomaše” najvažniju ulogu u nacionalnom osvješćivanju Hrvata u Splitu odigrale tadašnje čitaonice, u kojim su organizirane političke rasprave, literarne i kulturne večeri u kojima se “domoljubno djelovalo.”
“Opadanju utjecaja ‘autonomaša’ doprinijelo je i pohrvaćivanje tadašnjih škola u Splitu što je doprinijelo stvaranju splitske inteligencije hrvatski orijentirane,” objasnila je Blagaić-Januška.
U povodu obljetnice danas je na splitskoj Pjaci podignuta povijesna zastava, kako je rečeno, “ponarođene splitske općine iz 1882. godine.” Riječ je o hrvatskoj trobojnici s grbom Splita na kojem je utisnut znak katedrale Sv Duje. Original te zastave pohranjen je u splitskom muzeju, a na Pjaci je replika.H
G.S.