Prije 29 godina padom Gornjeg Viduševca, posljednjeg hrvatskog uporišta na glinskom području u Domovinskom ratu, počeo je progon hrvatskog stanovništva s tog područja, a u srijedu je obilježena ta tužna godišnjica…
Nakon pada Viduševca 30. rujna, u nekoliko je prvih dana listopada 1991. okupirano 36 sela između Gline i Kupe. Hrvatsko je stanovništvo prognano, a oni koji su ostali u svojim selima su okrutno mučeni i ubijeni.
„Ovaj dan je početak jednog od najtežih egzodusa u zadnjih 100 godina na ovim područjima kada su se civili, ali i hrvatske snage morale povući pred znatno jačim i brojnijim neprijateljem koji je napadao iz smjera Gline i krenuo u otvoreni napad i protjerivanje Hrvata s ovog područja sve do rijeke Kupe. Ovaj napad, koji je krenuo 30. rujna, trajao je još nekoliko dana. Većina Hrvata pobjegla je s vrećicama u ruci iz svojih domova. Mnogi su ostali ovdje, na ovom području, u svojim domovima misleći da im se ništa neće dogoditi. To su bili uglavnom starci, žene i djeca, nenaoružani ljudi, ljudi koji su vjerovali da mogu ovdje normalno živjeti, koji su vjerovali da im se ništa neće dogoditi. Nažalost, stradali su i ovdje na ovom mjestu su ploče s 396 imena.
Prije 29 godina pobunjeni Srbi, potpomognuti jugovojskom i ostalim paravojnim formacijama, daleko brojniji i opremljeniji krenuli su u osvajanje hrvatskih sela smještenih između rijeka Gline i Kupe.
Na te tužne, ali ponosne dane održano je sjećanje u Gornjem Viduševcu kod Golubice. Nakon Kolone sjećanja, odana je počast svim poginulima u Domovinskom ratu i time obilježena 29. obljetnica stradavanja i progona hrvatskog pučanstva s područja Gline, na čijem je prostoru agresor tijekom okupacije uništio sve što je hrvatsko. Udruga dragovoljaca i veterana domovinskog rata ogranak Glina okupila je udruge proizašle iz Domovinskog rata i sve domoljube, prijatelje i suborce kako bi se prisjetili tih teških dana za Domovinu i svih onih koji su tragično stradali u njenoj obrani.
Sremić je podsjetio da od 396 stradalih u Domovinskom ratu na području grada Gline još uvijek nije pronašeno 127 žrtava.
Gradonačelnik Grada Gline Stjepan Kostanjević prisjetio se da je upravo Gornji Viduševac bio strateški iznimno važan: „Platili smo veliku cijenu svih tih napada i svega onoga što se događalo tijekom Domovinskog rata. Tada, prije 29 godina, ovdje se pisala povijest i stvarala hrvatska država. Stvarali su je hrvatski branitelji i cijeli hrvatski narod. Tu su i naše majke, bake, očevi koji su se danonoćno molili da se svi vratimo kući i napokon imamo slobodnu i neovisnu domovinu.“
Na nama je da se sjećamo svih žrtava stradalih u Domovinskom ratu i samo tako ćemo prenositi istinu na naše mlade, podvukao je Kostanjević.
Zadnji dan mjeseca rujna i početak mjeseca listopada bili su početak agonije hrvatskog naroda, istaknuo je župan Sisačko-moslavačke županije Ivo Žinić: „Nitko to nije očekivao! Ni branitelji koji su ovdje bili, ali tu je bilo i puno civila. U 36 hrvatskih naselja bila su djeca, bile su žene. Međutim, 30. svibnja krenuo je progon. Nismo vjerovali u takav naum, da će se to ostvariti. Mada, duboko u sebi očekivali smo takvo nešto. Pala je obrana! Mnogi civili su ovdje ostali, u svim selima, i mislili da se ništa neće dogoditi. Pa i mi hrvatski branitelji mislili smo da će ta ofanziva trajati nekoliko dana i vratit ćemo se kućama. Nažalost, to se nije dogodilo! Agonija je trajala više od četiri godine.“
Volio bih da među nama budu naši najmlađi i vjerujem da ćemo dalje graditi Domovinu kakvu su željeli naši poginuli, zaključio je Žinić.
Izaslanik ministra hrvatskih branitelja i savjetnik ministra Marko Ratković izrazio je ustrajnost Ministarstva da se pronađe i zadnji nestali u ovoj našoj napaćenoj zemlji: „Prije 29 godina glinski pobunjeni Srbi, potpomognuti jugovojskom i paravojnim formacijama krenuli su u osvajanje hrvatskih sela između rijeka Gline i Kupe s ciljem da unište sve što je hrvatsko. No, iako su počinili brojne zločine i opustošili naša sela, nisu slomili duh pobjednika koji je vodio hrvatske branitelje u obrani i oslobađanju glinskoga kraja i u konačnici cijele Domovine. Žrtve vape za pravdom, a ratni zločini ne zastarijevaju! Živimo u nadi da će ruka pravde stići sve.“
Nakon obilježbe pokraj golubice, sveta misu u župnoj crkvi u Gornjem Viduševcu za sve poginule u Domovinskom ratu služio je generalni vikar Sisačke biskupije mons. Marko Cvitkušić, donosi glina.hr.
Događaj je organizirala Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata grada Gline, čiji je predsjednik Marko Sremić podsjetio da je netko toga dana prije 29 godina htio da više ne bude ni nas ni našeg znamenja: „Na glinskom području prvi napad započeo je 1. svibnja 1991. godine na kuću obitelji Nogić u Ravnom Rašću. U pet skupina danas smo obišli sva spomen obilježja i masovne grobnice na području grada Gline. Svatko od nas, a svjedoči tome i ovaj skup, ne smije dozvoliti zaborav. Zaborav će biti, ako bude, daleko veća bol za one koji su položili živote nego što im je bilo kad se to dogodilo.“
Uglavnom su to civilne žrtve, no tu je i 70-tak hrvatskih branitelja koji su kasnije u Domovinskom ratu poginuli. 36 hrvatskih sela sjeverno od grada Gline do rijeke Kupe je potpuno razoreno. Sve su kuće uništene, civili ubijeni, porušene su crkve, spomenici, kapelice, raspala… Nažalost to je bio početak nečeg za što nitko nije vjerovao da će se dogoditi. Ljudi su godinama čekali trenutak kada će se ponovno vratiti. To se napokon dogodilo u Oluji 1995. godine.
Obilježavanje godišnjice počelo je kolonom sjećanja do spomen obilježja, u kojoj su uz obitelji poginulih i nestalih, sudjelovali hrvatski branitelji i drugi gosti. Glina i susjedna mjesta u Domovinskom su ratu podnijeli golemu žrtvu; 396 poginulih civila i branitelja, od kojih se njih 127 još traži.
O tim je događajima na svečanosti svjedočio i Marko Ratković, izaslanik potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda, koji je u ratno vrijeme kao branitelj bio na tom području.
“Tu su od velikosrpskih pobunjenika, potpomognuti s bivšom JNA, stradali brojni starci, žene i djeca. Nastojali su uništiti sve hrvatsko, ali u tome ipak nisu uspjeli. Te žrtve i patnje našeg naroda se nikada ne smiju zaboraviti, a naš povratak na oslobođeno područje, agresoru je najveća kazna, rekao je na svečanosti Marko Ratković. Najavio je i da će Ministarstvo hrvatskih branitelja ustrajati u rasvjetljavanju sudbina svih nestalih žrtava i pronalaženju njihovih posmrtnih ostataka.
Agonija protjeranih Hrvata s glinskog područja trajala je pune četiri godine, rekao je sisačko-moslavački župan Žinić.
Brojne obitelji su raseljene po cijeloj Hrvatskoj, a mnogi nisu doživjeli povratak na svoje ognjište. Na glinskom području, kako je rekao, nema naselja u kojem nisu ubijani hrvatski civili. Dodao je kako aktualna vlada i ministar Tomo Medved imaju visoki senzibilitet prema svim poginulim hrvatskim braniteljima i civilnim žrtvama.
Na tragične događaje na glinskom području podsjetili su glinski gradonačelnik Stjepan Kostanjević i predsjednik Udruge dragovoljaca Domovinskog rata Gline Marko Sremić. Neprijatelju je, kako su naglasili, konačni cilj bio osvajanje čvrsto branjenog Gornjeg Viduševca na uzvisini iznad Gline. Kada su u tome uspjeli, počeo je progon Hrvata preko Kupe.
Svijeće uz spomen obilježje zapalila su izaslanstva Ministarstva hrvatskih branitelja, Policijske uprave sisačko-moslavačke, Sisačko-moslavačke županije, Grada Gline, brojnih udruga proisteklih iz Domovinskog rata, te članova obitelji poginulih branitelja i civila.
Zajedničku molitvu je predvodio viduševački župnik Nikola Majcen, a misu za žrtve Domovinskog rata u župnoj je crkvi služio generalni vikar Sisačke biskupije Marko Cvitković.