U subotu, 2. rujna, nakon duge i teške bolesti preminuo je Ivan Krmpotić, prvi zapovjednik postrojbe “Prvi hrvatski redarstvenik” i prvi predsjednik Udruge “Prvi hrvatski redarstvenik”.
Kao hrvatski politički zatvorenik proganjan je i zatvaran u Jugoslaviji kao dio masovnog pokreta Hrvatsko proljeće, a kao borac za neovisnu Hrvatsku ostavio je neizbrisiv trag u obrani i oslobađanju domovine, ponajprije kao jedan od najzaslužnijih za formiranje inicijalne obrane u Domovinskom ratu.
Obnašao je dužnost prvog zamjenika policije hrvatske države.
Autor je knjige „Kako je UDBA stvorila Hrvatsku”, nastale kao osobno svjedočanstvo stvaranja hrvatske države sve do aktivne uloge svjedoka njemačkog tužiteljstva u procesu protiv Zdravka Mustača i Josipa Perkovića. Tada sedamdesetpetogodišnji Krmpotić 2015. godine završio je u sigurnoj kući za svjedoke nakon što ga hrvatska policija nije zaštitila od prijetnji koje je, kao osoba koja je trebala svjedočiti protiv Josipa Perkovića i Zdravka Mustača, dobivao.
U knjizi se detaljno objašnjava sustavno uništavanje hrvatskog naroda, njegovog identiteta, gospodarstva i države. “Svatko tko pročita knjigu s pravom će se upitati: ”Za koga i za što su se branitelji borili i izborili?”; ”Kome su stvorili slobodnu i samostalnu Hrvatsku?”; ”Je li Hrvatska uopće slobodna zemlja?! Jesmo li mi Hrvati uopće slobodni ljudi, ili se nalazimo u raljama strukture koja se nakon rata razmnožila, zauzela sva vitalna tijela i sada predstavljaju žilu kucavicu Države?'”, navela je u recenziji knjige Nada Landeka iz Udruge za zaštitu žrtava pravosuđa ”Veronika Vere”. “Autor nam u stvari slaže puzzle, cjelovitu sliku, sve od razloga za raspad Jugoslavije, početka stvaranja hrvatske države, i djelić po djelić, obrazlažući istovremeno stručno i ‘policijski točno’ sve tegobe s kojima se susretalo, od početka stvaranja vojske, države, Vlade, kao i problem krađe, pretvorbe i privatizacije, otimačine poduzeća pod krinkom privatizacije. Sudeći prema sadržaju knjige i prema činjenicama i dokazima opisanim u knjizi, a koje činjenice vjerodostojno prenose stanje posljednjih 30 godina, od vremena raspada Jugoslavije pa do osamostaljenja i danas, čitatelj se jednostavno mora zapitati: Čija je ovo Hrvatska?”.
Krmpotić, koji je bio glavni inspektor Republičkog sekretarijata unutarnjih poslova, imao je navodno saznanja o novčanim malverzacijama u Ini. S time je bio upoznat i Stjepan Đureković koji je početkom 80-ih bio jedan od direktora u domaćem naftnom gigantu zbog čega je navodno i postao trn u oku najutjecajnijih ljudi u tadašnjoj državi.
Krmpotićeva kćer Gabrijela kasnije je ispričala: ‘Tata je kao kriminalistički inspektor u bivšoj Jugoslaviji radio na najvećim i najzvučnijim slučajevima. Predmeti istraga mog oca bili su neki od tadašnjih visokopozicioniranih partijskih dužnosnika kao i mnogobrojni tadašnji privrednici od kojih su mnogi živi i njihove dinastije danas upravljaju najkrupnijim kapitalom u Hrvatskoj’.
Krmpotić je zaslužan i za formiranje inicijalne obrane Hrvatske u Domovinskom ratu. ‘Bio je jedan od rijetkih Hrvata, diplomiranih kriminalista, ovlaštena službena osoba i glavni inspektor Republičkog Sekretarijata Unutrašnjih Poslova te dugogodišnji profesor na Policijskoj akademiji u Svetošimunskoj. Od 1990. godine sudjeluje u stvaranju današnje moderne Hrvatske policije i sigurnosne službe. Prvi je zapovjednik i osnivač prve redarstvene postrojbe 5. kolovoza 1990. od koje su dalje nastale sve ostale elitne postrojbe Hrvatske vojske. Bio je prvi zamjenik ministra policije RH’.
Devedesete ga je Franjo Tuđman postavio na čelo SDS-a, budućeg Ureda za zaštitu ustavnog poretka, koji je kasnije prerastao u SOA-u. Krmpotić, prema podacima iz Registra branitelja, 149 dana u borbenom je sektoru u sastavu MUP-a.
Iako se na mjestu šefa SDS-a zadržao vrlo kratko, uspio je dobiti sve relevantne informacije o radu nekadašnje službe. Smijenio ga je osobno Manolić jer je zabranio da se kadrovi iz bivše UDBE prebace u hrvatske obavještajne službe. Nije uspio u svom naumu pa je više od 90 posto djelatnika zloglasne UDBE nastavilo raditi u novoosnovanim hrvatskim tajnim službama, a Ivan Krmpotić je tvrdio da i danas čine glavninu rukovodnog kadra.
Za vrijeme Jugoslavije u nekoliko je navrata bivao persona non grata tadašnjeg političkog vodstva. Dva je puta lišen slobode i zatvaran. ‘Razdoblje Hrvatskog proljeća proveo je između ostalog i kao osoba koja je čuvala pokojnog Ljudevita Jonkea, za što je bio osobno zamoljen od pokojne Savke Dabčević Kučar jer nije bilo Hrvata milicajca u kojeg bi imali povjerenja. Tada je i prvi puta stavljen na led, jer se previše sprijateljio s proljećarima i nije u izvještajima cinkao što se govori i planira’, tvrdi njegova kći.
Pogreb Ivana Krmpotića održat će se na gradskom groblju „Miroševac”.