Dok se u Hrvatskoj događaju užasavajuće i zakonima nedorečene poljoprivredne kataklizme u smislu neobradivosti odmorne, plodne i ničim zagađene zemlje u svijetu je to obrnuto.
Zašto Hrvatske Vlade nisu do sad aktivirale svo bogatstvo i obradiva zemljišta kao i vodna izvorišta kojim raspolaže Hrvatska od Vukovara pa do Neretve, to samo oni ne/znaju.
Činjenica je da su se od ulaska u EU Hrvatsko gospodarstvo i poljoprivreda potpuno srozali i ograničili na minimume koje im je EU dozvolila. Dok je svijet žedan i željan odmorne i obradive zemlje u Hrvatskoj se Vlada poigrava sa izvorištima, rijekama kao i sa obradivim hektarima kvalitetne i u korov zarasle zemlje. Ima li Hrvatska Vlada koja raspolaže sa ogromnim potencijalima odgovore na ove globalne izazove? Iz do sad vidljivog, nema.
Svijet žedan i željan…
Više od 1,3 milijarde ljudi u svijetu živi na obradivoj zemlji koja je iscrpljena što ih izlaže riziku sve veće gladi, manjka vode i siromaštva, upozorila je u utorak konvencija UN-a za borbu protiv pustošenja tla (UNCCD).
Iskorištavanje prirodnih izvora u svijetu udvostručilo se u proteklih 30 godina. Sada je trećina tla u svijetu nekvalitetna i svake godine 15 milijarda stabala i 24 milijarde tona kvalitetnih obradivih površina gubi se, upozorava UNCCD.
“Tlo na kojemu živimo napregnuto je do granice pucanja. Obnova i očuvanje ključni su za opstanak”, navodi UNCCD u izvješću objavljenom u Ordosu u Kini.
UNCCD promovira odgovorno upravljanje zemljom i jedini je obvezujući međunarodni ugovor o kvaliteti tla.
S padom produktivnosti tla koje je posljedica uništavanja šuma, prekomjernog iskorištavanja ispašom, poplava i suše ljudi se moraju seliti u gradove ili druge države pa rastu izgledi za sukobe oko sve manje raspoloživih prirodnih izvora. Gospodarstva država zbog toga trpe, kaže zamjenik izvršnog tajnika UNCCD-a Pradeep Monga.
“Ukoliko ne poboljšate kvalitetu tla ulazimo u krug u kojem ljudi gube mogućnost osiguranja prihoda, svoje domove i polja”, kaže Monga.
Ukoliko se smanji površina kvalitetnog tla manje će biti mogućnosti prehranjivanja svjetskog stanovništva koje bi moglo narasti na devet milijarda do 2050. sa sadašnjih sedam milijarda.
“Ukoliko zaustavimo propadanje tla i ozelenimo pustinje možemo lako osigurati hranu”, kazao je Monga za Reuters.
Mali koraci poput napora u obitelji da se manje baca hrana kao i bolje upravljanje tlom, pametniji načini uzgoja kultura i državna politika kojom se zaustavlja uništavanje tla mogu stvoriti ogromne razlike, dodaje on.
Kina koja je prva u svijetu 2002. donijela zakon o sprječavanju i kontroli pustošenja tla ozelenjela je stotine tisuća hektara pustinje u Unutarnjoj Mongoliji što je stvorilo više hrane, više radnih mjesta i bolji život za lokalno stanovništvo, kaže Monga.
Suše degradiraju tlo no ako države imaju dobre sustave obrane od suše tada ljudi mogu biti zaštićeni od njezinih najpogubnijih učinaka.
“Sušu ne možemo spriječiti no možemo spriječiti nesreću i krizu koja ju prati. To je kao da smo suočeni s uraganom – vremena imamo”, kaže on.
“Ukoliko budemo dobro upravljali tlom svijet će postati mnogo ljepše mjesto za život u svakom pogledu”.B.P./H
A.G.