Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović je predstavila svoje demografske mjere. Na njima su radili demografi i drugi stručnjaci, na čelu s predsjedničinim savjetnikom demografom Anđelkom Akrapom.
Riječ je o životnom pitanju, pitanju opstanka Hrvatske kao države i naroda, rekla je predsjednica na početku, istaknuvši da je rješavanje pitanja demografije bilo i u njezinu izbornom programu kad je pobijedila na predsjedničkim izborima.
”Provedba mjera ima svoju cijenu, no njihova neprovedba ima još veću cijenu a to je nestanak hrvatskog naroda i države”
Demografska revitalizacija bila je i jest pitanje kojemu sam odlučila posvetiti svoj mandat, kazala je predsjednica. Rješavanje demografskih problema neodvojiv je i sastavni dio ukupne razvojne politike, rekla je predsjednica.
Taj plan mjera pisala sam osobno u suradnji sa svojim savjetnicima, istaknula je, dodavši da je dokument radni i da se može mijenjati te da je namjera potaknuti javnu raspravu u koju moraju biti uključene sve pore društva i države. Provedba ovih mjera nije trošak, nego ulaganje u budućnost, kazala je predsjednica.
Hrvatskoj su potrebne duboke, korjenite društvene promjene. Ovaj prijedlog mjera ne ovisi samo o gospodarskim okolnostima i političkoj volji za njihovu provedbu, nego u društvenoj klimi, rekla je.
“Prema popisu 2011. Hrvatska je imala 4 milijuna 284 tisuće 889 stanovnika. Trenutno ima manje od 4 milijuna, to je procjena sa snažno izraženom neravnotežom u dobnom sastavu. Ako ne zaustavimo pad, imat ćemo milijun stanovnika manje do 2051. godine. Ubrzano raste broj starijeg stanovništva u dobi iznad 65, a osobito je dramatičan pad stanovništa u radnoj dobi od 15 do 60 godina”, rekla je predsjednica.
Činjenica je da Hrvatska demografski stari i da će naš mirovinski sustav biti neodrživ, upozorila je predsjednica.
Istaknula je neke od razloga odlaska ljudi iz Hrvatske.
1. Opću društvenu klimu
2. Radni i materijalni status u državi
3. Razlozi subjektivne naravi, želje za putovanjem, stjecanjem dodatnog iskustva.
Nije problem što građani odlaze u druge države radi vlastitog obrazovanja i napredovanja, problem je u tome što ne stvaramo uvjete za njihov povratak, rekla je predsjednica.
“Riječ je o nizu elemenata neke, nadam se, buduće razvojne strategije kojoj je krajnji cilj postići životne uvjete kakvi postoje u uređenim državma u kakve se iseljavaju hrvatski državljani, rekla je predsjednica naglašavajući da se posebna pozornost posvećuje “ljudskim resursima”.
Mjere koje predsjednica predlaže
Prva skupina predsjedničinih mjera su gospodarske mjere.
“Temelj mora biti stvaranje okruženja koje će pogodovati stvaranju radnih mjesta”, kaže predsjednica, a dodaje i da porezni sustav mora biti konkurentan za poslovanje.
“Porezna reforma je ključ svega, glavni cilj je smanjiti trošak rada za poslodavce i povećati neto plaće za zaposlenike”, kaže predsjednica.
Druga ključna reforma je reforma javne uprave koja mora postati servisni centar građanima. Kao ključni alat vidi potpunutu digitalizaciju javne uprave.
“Danas je ljudski kapital najvrijedniji dio svakog društva”, kaže predsjednica. “Ako ne provedemo ove mjere nećemo moći zadržati tu vrijednost.”
Istaknuta je važnost blokiranih građana. Predsjednica predlaže da se iz postupka ovrha isključe posrednci i da se ovrhe vrate u nadležnost sudova. “Uloga je države da taj problem riješi, a ne da troškove prebacuje na građane”.
Jedna od mjera je i uvođenje instituta apsolutne zastare. Treba izmijeniti Zakon o stečaju potrošača. Stečaj trebaju voditi Trgovački sudovi. Treba regulirati područje zateznih kamata kako one ne bi nadizlazile glavnicu. Treba ispitati zakonitost tvrtki koje naplaćuju potraživanja. Sve su to mjere koje predsjednica predlaže kako bi se riješio problem blokiranih.
Mjere obiteljske politike važan su dio predsjedničinog prijedloga.
“Problem je u nesrazmjeru između želja obitelji i materijalnih okolnosti. Podrška obiteljima s djecom ima za cilj smanjiti razliku između stvarnog i željenog broja djeca.”
U ovu skupinu spadaju mjere financijske potpore, usluge skrbi o djeci i vrijeme predviđeno za obiteljske dopuste i slobodne dane koje građani drže visoko na listi prioriteta.
“Naknade koje sam spomenula imaju funkciju socijalnih davanja, a rješavanje demografske problematike pripada prije svega razvojnoj politici”, kaže predsjednica naglašavajući kako je osobito kritična prema institutu dječjeg doplatka i načinu na koji se on provodi u Hrvatskoj.
“Moramo uvesti univerzalni dječji doplatak koji će biti u funkciji podizanja nataliteta”, rekla je predsjednica, dodajući kako svima koji će postaviti pitanje “koliko to košta” može samo odgovoriti protupitanjem “koliko košta budućnost”.
Četvrta skupina su mjere useljavanja. Hrvatskoj nedostaje radne snage, a ona sama ne može okrenuti demografske trendove i zato joj treba politika useljavanja.
Predsjednica predlaže osnaživanje Ureda za Hrvate izvan RH jer on sada ima protokolarnu ulogu, a trebalo bi mu dati “prave ovlasti”.
Smatra da su bitne i izmjene zakona o hrvatskom državljanstvu, kao i integracija imigranata. Trebamo programe razmjene srednjoškolaca, online programe učenja jezika i aktivnu promociju kroz izabrana diplmatsko-konzularna predstavništva.
“U države u kojima postoji veliko iseljeništvo moramo slati ljude koji će radti s njima za Hrvatsku u gospodarskom smislu”, kaže predsjednica.
Bitan dio ove skupine mjere je ciljano useljavanje, u skladu s potrebama tržišta rada.
KGK: nova politika useljavanja, ministarstvo ili ured za demografsku revitalizaciju, univerzalni dječji doplatak, porezno rasterećenje dohotka… #n1info #politikaHR pic.twitter.com/xnpZTF7zfY
— Domagoj Novokmet (@DomagojNovokmet) June 11, 2018
Ključni uvjet stabilnosti je postojanje središnjeg tijela koje bi se bavilo ovom problematikom. Jedan model je Ministarstvo demografske revitalizacije. Sadašnji pristup je pogrešan, a ministarstvo s malim brojm ljudi pomoglo bi koordinaciji svih mjera, kaže predsjednica.
Druga varijanta je potpredsjednik Vlade ili Ured Vlade za demografsku revitalizaciju pod izravnim nadzorom premijera. Takvo tijelo bi koordiniralo i nadziralo sve mjere demografske revitalizacije.
“U svemu tome iznimno je bitna komunikacija s javnošću”, smatra predsjednica.
Naglasila je i važnost sredstava iz europskih fondova. “Administrativni kapaciteti za povlačenje europskih sredstava su nam vrlo niski”, upozorava predsjednica.
“Ovaj prijedlog prozlazi iz odogovrnosti koju kao predsjednica RH osjećam za dobrobit hrvatskih građana”, rekla je.
“Pozivam Vladu, saborske zastupnike, oporbu, poslodavce, sindikate… sve vas da se svi zajedno uključimo u raspravu i djelovanje u izgradnju prosperitetne države i društva jednakih mogućnosti”, zaključila je predsjednica, donosi hr.n1info.com.
“Umjesto da se međusobno optužujemo moramo postići nacionalni konsenzus”, kazala je predsjednica Grabar Kitarović odgovarajući na pitanja novinara. “Nadam se da će ovaj dokument biti prihvaćen i da će se postići nacionalni konsenzus oko njega”, kazala je Grabar-Kitarović. “Poanta je krenuti sad i odmah, a ne čekati budućnost”, kazala je predsjednica.
“Nisam rekla da će Hrvatska u vrijeme mandata postati među najbogatijim zemljama, nego da vjerujem da može postati jedna od najprosperitetnijih država. Imala sam vrlo težak i izazovan mandat. Ni s jednom od Vlada nisam uspostavila dijalog koji bi doveo do implementacija mjera. I dalje ostavljam pruženu ruku svima”, kazala je Grabarr-Kitarović. Rekla je da je Irska uspjela vratiti dio emigracije natrag u državu. Rekla je da se moramo oslanjati na povratak emigracije u Hrvatsku i na useljavanje sranaca u državu.
“Veza iseljeništva prema domovini je visoka i može se dovesti do povratka, ali uz odgovarajuće mjere”, kazala je Grabar-Kitarović te istaknula problem birokratizirane birokracije i klijentelizma koji treba mijenjati da bi se ljudi vraćali. “Moramo raditi na uvjetima da se vrate i reinvestiraju u hrvatski razvoj”, kazala je Grabar-Kitarović.
G.S.