U okupiranoj Glini, mjestu genocida nad Hrvatima, govore o Velikoj Srbiji držao je 1995. i Aleksandar Vučić, danas predsjednik Srbije. Da se Vučić, a time i Srbija nije promijenila, svjedoči i Vučićev govor prošle godine u Bačkoj Palanci kada je reka ‘Hitler je htio svijet bez Židova, Hrvatska je željela Hrvatsku bez Srba’…
A to sve je bez reakcije slušala je cijela politička i crkvena elita Srbije, kao i Milorad Pupovac koji nije reagirao. Tek nakon par dana i pritisaka javnosti o skandalu u Bačkoj Palanci Pupovac se oglasio neodređenim priopćenjem u kojem ne spominje Vučićev govor mržnje, ali zato proziva proslavu Oluje u Glini 2018.koje pročitajte OVDJE…
Dana 26. lipnja 1991. u ranim jutarnjim satima srpske četničke paramilicije napale su policijsku postaju u gradu Glini. Time je započeo krvavi rat na Banovini, koja je uz istočnu Slavoniju, posatala mjesto najveće kolektivne tragedije hrvatskog naroda u Domovinskom ratu – od 122. pronađene masovne grobnice čak trećina (44) nalazi se na Banovini.
Bilo je to jedan dan nakon odluke Sabora od nezavisnosti Hrvatske, dakle planirani i organizran napad četnika s namjerama stvaranja Velike Srbije izvršenjem genocida nad Hrvatima.
Rat se ubrzo proširio na ostale dijelove Banovine: Hrvatsku Kostajnicu, Hrvatsku Dubicu, Petrinju, Sunju, Topusko i druga mjesta koja su postala žarišta velikih sukoba hrvatskih gardista i policajaca sa JNA, domaćim četnicima, kao i onima koji su došli iz Srbije.
Nakon što je sabor RH donio odluku o uspostavljanju suverene i nezavisne Republike Hrvatske 25. lipnja 1991. jedinice JNA započinju sa razmještanjem po unaprijed određenim strateškim pozicijama. Kao razloge su naveli da samo „uspostavljaju tampon zone između pobunjenika koji se nisu slagali sa novom vlašću i ostalog stanovništva“. Situacija je jako napeta i u Glini gdje JNA zauzima pozicije sa 30 oklopnih vozila i kontrolira policijsku postaju u gradu u kojoj su bili hrvatski policajci.
Međutim, da uloga jedinica nije bila održavanje mira pokazuje drugo jutro 26. lipnja 1991. kada dobro naoružani pobunjenici napadaju policijsku postaju. U tom napadu poginuo policajac Tomislav Rom, prva žrtva rata u nezavisnoj Hrvatskoj proglašenoj dan ranije, dok je pet policajaca ranjeno. Šesnaest hrvatskih policajaca paravojne srpske formacije zarobljavaju i odvode u zatvor smješten u gradu Kninu. Sve se to događa pred jedinicama JNA koje samo promatraju što se događa. Iako su paravojne formacije uspjele zauzeti PP Glina ubrzo u grad stižu specijalne jedinice ATJ Lučko koje stavljaju postaju pod svoj nadzor. Nakon što su specijalci zauzeli policijsku postaju oko nje se počinju razmještati oklopnjaci JNA otvoreno pokazujući na čijoj su strani.
Kako su jedinice JNA držale policijsku postaju u okruženju, a s njom i policajce u postaji, paravojne formacije su bez problema uspostavljale kontrolu nad gotovo cijelim gradom. Jedino nisu mogli zauzeti postaju i dio grada prema Petrinji pod imenom Jukinac jer su te položaje držale policijske snage, donosi narod.hr.
Dan kasnije, domaći četnici zauzeli su policijsku postaju u Glini, stavili grad pod kontrolu terorističkih paravojnih skupina, počeli pokolje i progone Hrvata. Ubrzo, Glina je ostala bez svojih stanovnika Hrvata, a cijela Banovina bila je etnički očišćena do listopada 1991. godine. Krajem rujna i početkom listopada su ovi krajevima haračili velikosrpski okupatori i ubijali sve živo, i starce od 80 godina i djecu ispod deset godina. Žrtava bi bilo i više da hrvatski branitelji nisu civile izvlačili preko Kupe.
Na području Gline ubijeno je 396 osoba. Cilj svega ovoga bio je stvaranja Velike Srbije, a granica Srbije je u ovom dijelu Hrvatske trebala biti rijeka Kupa.
