Na današnji dan 9. srpnja 1991. spaljene su i izbrisane sa lica zemlje Ćelije, hrvatsko selo u istočnoj Slavoniji. Bilo je to prvo selo u Hrvatskoj koje je bilo spaljeno i sravnjeno sa zemljom, a stanovništvo ubijeno i protjerano…
Nitko od Srba nije uhićen i odgovarao za tih ubijenih 600 ljudi.
Jedina krivica stanovnika Ćelija, mahom naseljenih ljudima iz Hrvatskog Zagorja, bila je ta što su bili Hrvati i što su se našli na strateškom pravcu jugokomunističke agresorske JNA na relaciji Osijek-Vukovar. Zbog svoje odanosti novoj hrvatskoj državi, kao i činjenice da su Ćelije bile okružene srpskim selima, već u svibnju 1991. nakon događaja u Borovu Selu, Hrvati Ćelija dolaze pod blokadu i pritiske. Osobiti je pritisak bio iz okolnih srpskih sela koloniziranim Srbima iz BiH, Korduna, Banovine i Like, a naročito iz sela Bobota i Silaš.
Malobrojni i gotovo goloruki Hrvati Ćelija pružaju herojski otpor do 7. srpnja kada počinje veliki napad na selo. Na današnji dan vojne postrojbe Srba iz susjednih sela uz pomoć JNA ulaze u selo i spaljuju svaku kuću.
Nakon protjerivanja Hrvata Ćelije postaju mjesto masovne grobnice ubijenih Hrvata iz Dalja i okolnih mjesta.
20 godina nakon rata o Ćelijama je snimljen dokumentarni film “Gdje su Ćelije” o tome kako povratnici danas žive i kako mjesto izgleda, te kako teško podnose što svakodnevno susreću i one koji su te 1991. bili na suprotnoj strani, a zbog kojih su morali napustiti svoja ognjišta i domove.
Samo godine 1991. stradalo je i uništeno 590 hrvatskih naselja u 57 općina od kojih 35 potpuno i do temelja.
Oštećeno je i uništeno 183 526 stambenih jedinica.
Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Srpski su vojnici zauzeli 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. UNHCR procjenjuje da je 1991. godine u Hrvatskoj bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu.
Prema podacima Državne revizije za popis i procjenu ratne štete izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 (preko 65 milijardi) tadašnjih DEM.
U jedinstvenom popisu međuresorne Radne skupine za izradu Registra djece poginule uslijed ratnih razaranja u Republici Ratom i j navedena su imena 402 poginule djece, uz napomenu da to nije konačan broj poginule djece u Domovinskom ratu. Istodobno, ranjeno je 1044 djece. Bez jednog roditelja ostalo je 5497 djece, a 74 djece je ostalo bez oba roditelja.