Američka povjesničarka Anne Applebaum, autorica knjige “Crvena glad: Staljinov rat protiv Ukrajine” (Red Famine: Stalin’s War on Ukraine), tvrdi da je Staljin osobno odgovoran za Veliku glad koju je namjerno stvorio…
– Do gladi je došlo 1932. a ona je uzrokovana kolektivizacijom i oduzimanjem žita. U to vrijeme poduzete su brojne mjere koje su posebno utjecale na Ukrajinu: popis crnih lista određenih gospodarstava, gradova i sela, kordon oko granice, a sve kako ljudi ne bi mogli napustiti Ukrajinu. Posebne mjere uvele su se protiv ukrajinskih institucija kulture i ukrajinskog jezika i sve je to istodobno poduzeto. Vjerujem da je namjeravao ubiti što je više moguće ljudi u Ukrajini. To je i učinio, a Komunistička partija Ukrajine i Sovjetska komunistička partija su znale što se događa. Da, to je bila namjerno izazvana glad – kazala je prije dvije godine u intervju za Slobodnu Europu autorica Applebaum.
Izglađivanje ljudi, tvrdi, izvelo se uz pomoć ukrajinskih birokrata, komunista, kao i ruskih i sovjetskih lidera koji su dolazili u Ukrajinu.
– Staljin se plašio kontrarevolucije i posebno Ukrajine. Sjećao se da je tijekom građanskog rata tamo bio najveći otpor seljaka. Znao je da će se protiviti kolektivizaciji i njezinim posljedicama.I kada je u jesen 1932. donio dekrete, oni su bili usmjereni posebno prema Ukrajini i trebali su okončati takozvanu eru “ukrajinizacije” – dokinuti jezik i kulturu, te propagiranje ukrajinskog identiteta. Zato je uz glad, slamao i ukrajinske intelektualce znajući da tako neće doći do pobune u Ukrajini.
Mislim da je Staljin smatrao da je ideja nezavisne Ukrajine opasna po sovjetsku državu u koju je on vjerovao. Plašio se da bi takve Ukrajina mogla naći saveznike, primjerice Poljsku, ili druge zemlje koje neće biti lojalne sovjetskom sistemu i sovjetskoj ideji.
Glad, objašnjava, nije prouzročena samo time što je oduzimano žito. Brigade aktivista išle su po ukrajinskim selima i sve oduzimali – povrće, meso…
– Bila je to okrutna operacija. Tukli su seljake, izbacivali ih iz kuća, mučili.. Ljudima gotovo nije preostajala ni mrvica hrane – ističe autorica.
Holodomor – genocid nad ukrajinskim narodom
Smatra se kako je do kraja 1933. u cijelom sovjetskom imperiju na ovaj način ubijeno do 10 milijuna ljudi, jer je, pored Ukrajine, Holodomor zahvatio i oblasti Kubana i donjeg toka Volge u Rusiji kao i oblasti Kazahstana. Srednje procjene stavljaju ukupan broj istrijebljenih Ukrajinaca na 7 milijuna. U samoj Ukrajini računa se da je oko 4 milijuna ljudi direktno ubijeno umjetno stvorenom glađu i epidemijama koje izbile kao posljedica gladi, dok je još nekih 1,5 milijuna stradalo u prethodnom procesu kolektivizacije.
Na ulazu u spomen-park u Kijevu nalazi se skulptura iznimno mršave djevojčice vrlo tužnog pogleda koja u rukama drži rukovet žitnog klasja. Iza njeznih leđa je Svijeća sjećanja, spomenik s detaljima koji podsjećaju na autentični vez koji se može naći na tradicijskim ukrajinskim nošnjama. Ovo je spomenik koji obilježava povijesni događaj poznat pod nazivom Holodomor (Gladomor).
Nakon završetka Prvog svjetskog rata Ukrajina je bila nezavisna država, ali ju je Sovjetski savez 1919. “usisao” u zajednicu sovjetskih država. Ukrajinci, koji su se i tada smatrali srednjoeuropskim narodom poput Poljaka, a ne istočnoeuropskim poput Rusa, pokušavali su vratiti Ukrajini njenu nezavisnost.
Ukrajinski parlament je 2006. godine okarakterizirao Holodomor kao ‘akt genocida protiv ukrajinskog naroda’, a međunarodne organizacije nazvale su ga zločinom protiv čovječnosti. Američki Kongres je 1988. godine službeno priznao Holodomor genocidom nad ukrajinskim narodom. Godinu dana kasnije to će učiniti i Međunarodna komisija pravnika.
Sveukupno do sada 15 parlamenata ili vlada svijeta je ocijenilo kako je Holodomor bio genocid.
M.M.