Dok radnici „3. maja“ štrajkaju jer nisu dobili plaće za srpanj, članovi njihovog Nadzornog odbora dobili su nagradu u iznosu 24 tisuće kuna neto zbog dobrih poslovnih rezultata, piše Novi list.
Radnici nisu znali za tu nagradu kada su upali u glavnu zgradu 3. maja i okupili se ispred ureda direktora Maksimilijana Percana.
Naglasili su da “oni nisu rušilačka snaga niti su za nerede, ali da bi od početka idućeg tjedna ukoliko se ne pronađe neko rješenje scenarij mogao biti posve drugačiji”.
U videu Novog lista pogledajte kako je to izgledalo.
Riječko je brodogradilište održalo Glavnu skupštinu društva na kojoj je rad Nadzornog odbora i direktora Maksimilijana Percana ocijenjen zadovoljavajućim, donosi Novi list, te su sukladno tome dobili nagrade za prošlogodišnje rezultate.
S po dvije tisuće kuna mjesečno, što bi po svakom članu iznosilo 24.000 kuna neto, nagrađeni su Veljko Grbac i Marinko Brgić, koji su do konca travnja ove godine bili članovi Uprave Uljanika, potom treći Puljanin Elvis Pahljini te Goran Kutnjak koji je u prvom mandatu bio predstavnik države da bi prošle godine zadobio novi mandat u NO-u “3. maja, ali sada biran od strane Uljanika.
Član Nadzornog odbora do početka studenog bio je i Juraj Šoljić, koji je prvi upozorio da je “3. maj” u velikoj opasnosti zbog financijskih dubioza unutar Uljanik grupe. Ovi su to najoštrije demantirali, a zapravo se već tri mjeseca kasnije ispostavilo koliko su upozorenja ovog riječkog sindikaliste bila opravdana. Da nije Vlada dala jamstvo za kredit od 96 milijuna eura, uprava Uljanika, podsjetimo, već u siječnju ne bi mogla isplatiti plaće radnicima.
Formalno, riječko je brodogradilište na papiru prošlu poslovnu godinu završilo s dobiti od oko tri milijuna kuna, ali uz zadnje isplate odobrene državne potpore. Pozitivno poslovanje bio je, podsjetimo, jedan od glavnih kriterija da bi se moglo reći kako je program restrukturiranja “3. maja” uspješno proveden.
Sam Percan, čiju smjenu već mjesecima bezuspješno pokušava isposlovati Sindikat metalaca, na tu je dužnost stupio s prvim danom 2017. godine, nakon što je Splićanin Domagoj Klarić podnio neopozivu ostavku na polovini mandata, objasnivši to osobnim razlozima. Kako god i što god da bilo, u mandatu Percana pozajmice koje je riječko brodogradilište dalo pulskom brodogradilištu i drugim društvima unutar Uljanik grupe ne samo da se nisu smanjile nego su se u tih godinu dana i povećale za čak 136 milijuna kuna, s 387 zadnjeg dana 2016. godine na konačnih 523 milijuna kuna, koliko su iznosile krajem prošle godine i nepromijenjen je do današnjeg dana.
Istovremeno, zbog nelikvidnosti i pomanjkanja novca za materijal štekanja u trećemajskoj proizvodnji i navozima počinju se događati već u ljeto prošle godine, piše Novi list.
Međutim, obveze su smanjene tako da su se očito poplaćao oko 120 milijuna kuna, koje je “3. maj” dužio prema drugim društvima unutar Uljanik grupe – s gotovo 161 milijun kuna, koliko su iznosile koncem 2016., koncem prošle godine smanjene su na 39 milijuna kuna. Zato su rasle obveze “3. maja” prema njegovim kooperantima i dobavljačima, i to za 50 milijuna kuna, preciznije sa 131,6 milijuna kuna na blizu 181 milijuna kuna, koliko su iznosile zadnjeg dana 2017.
Dio radnika riječkog brodogradilišta zajedno sa svojim sindikalistima došao je na glavnu portu 3. maja uz poruku svima odgovornima i svima koji odlučuju o sudbini ovog brodogradilištada da “oni nisu rušilačka snaga niti su za nerede, ali da bi od početka idućeg tjedna ukoliko se ne pronađe neko rješenje scenarij mogao biti posve drugačiji”.
Radnici 3. maja istaknuli su da oni samo žele raditi i za to primiti plaću, a za nastalu situaciju najviše krive Upravu Uljanika i uopće odluku da 3. maj uđe u sastav Uljanik Grupe.
Taj brak s Uljanikom, ističu radnici, riječkom brodogradilištu nije donio ništa dobro jer je od potpuno saniranog poduzeća i 847 milijuna kuna na koje je 3. maj imao pravo u restrukturiranju došao u situaciju da se već godinu dana na riječkim navozima ne može ništa raditi jer nema novaca za nabavku potrebnog materijala i pokriće ostalih troškova proizvodnje.