Prvi put čim je Hrvatima pružena prilika da slobodno izraze svoje mišljenje o Jugoslaviji, oni su odmah odbacili dvije temeljne odrednice te države iz 1945. godine. Partizani su stvorili komunističku Jugoslaviju, samoprozvavši uspostavu te totalitarne i krvave diktature “oslobođenjem”, a hrvatski je narod odmah čim je mogao to odbacio: prvo, komunizam na izborima 1990. godine, i drugo Jugoslaviju kao državu na referendumu 1991. godine. Time je poništio dvije glavne odrednice partizanske borbe: komunizam i Jugoslaviju.
Republika Hrvatska, osnovana je referendumom o hrvatskoj samostalnosti održanom 19.05.1991. godine…
Današnji dan 1991. jedan je od najvažnijih u modernoj hrvatskoj povijesti.
Republika Hrvatska, osnovana je referendumom o hrvatskoj samostalnosti održanom 19.05.1991. godine…
Referendum, prvi u povijesti moderne Hrvatske države, bio je polazište za donošenje odluka o suverenosti i samostalnosti Hrvatske te o raskidu državno-pravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama tadašnje zajedničke države – SFRJ.
Izlaskom na referendum, građani su odlučivali o budućnosti Hrvatske, odgovarajući na dva ponuđena pitanja na plavom i crvenom listiću. Referendumsko pitanje na plavom listiću odnosilo se na osamostaljenje Hrvatske, dok se pitanje na crvenom listiću odnosilo na ostanak Hrvatske u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi.
Građani su na referendumu odgovarali na ova dva pitanja:
- “Jeste li za to da Republika Hrvatska, kao suverena i samostalna država, koja jamči kulturnu autonomiju i sva građanska prava Srbima i pripadnicima drugih nacionalnosti u Hrvatskoj, može stupiti u savez suverenih država s drugim republikama (prema prijedlogu Republike Hrvatske i Republike Slovenije za rješenje državne krize SFRJ)?”
- “Jeste li za to da Republika Hrvatska ostane u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi (prema prijedlogu Republike Srbije i Socijalističke Republike Crne Gore za rješenje državne krize u SFRJ)?”
Prema Izvješću Republičke komisije za provedbu referenduma, na referendum je moglo izaći 3.652.225 glasača, a izašlo je njih 3.051.881 ili 83.56 posto od ukupnog broja registriranih glasača.
Na pitanje o samostalnosti Hrvatske (plavi listić) “ZA” je glasovalo 93,24 posto, a “protiv” 4,15 posto glasača. Na pitanje o ostanku Hrvatske u jedinstvenoj saveznoj državi (crveni listić) “za” je glasovalo 5,38, a “PROTIV” njih 92,18 posto izašlih birača na referendum.
Poštujući plebiscitarno iskazanu volju građana, a nakon neuspjelih pregovora s ostalim jugoslavenskim republikama o izlasku iz državnopolitičke krize, Državni Sabor Republike Hrvatske je 25. lipnja 1991. godine donio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske…
“Republika Hrvatska, kao suverena i samostalna država, koja jamči kulturnu autonomiju i sva građanska prava Srbima i pripadnicima drugih nacionalnosti u Hrvatskoj, može stupiti u savez suverenih država s drugim republikama. 2. Republika Hrvatska ne ostaje u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi.”
Bila je to prva i vrlo važna etapa u osamostaljenu Hrvatske.
Međutim, Srbima i njihovom nacionalnom pročetničkom rukovodstvu, kao i JNA koja je bila pod kontrolom Beograda, nije niti ovakvo rješenje odgovaralo. Dr. Franjo Tuđman i hrvatsko vodstvo je to jako dobro znalo, pripremajući se za krvavu agresiju i predstojeći genocid.
Naime, već nakon nekoliko mjeseci od referenduma, sa svih teritorija koje je okupirala Srbija i JNA protjerano je preko 90% hrvatskog stanovništva uz paljenja sela, mučenja, silovanja i brutalna ubojstva. Na drugoj strani, JNA ne da nije protjerivala, već je i naoružavala srpsko stanovništvo, te niti jedan Srbin nije protjeran iz mjesta gdje je došla vojska Jugoslavije. Zločini savezne vojske, nasljednice Titove partizanske vojske koja je ušla u Zagreb 1945. godine, bili su na isključivo nacionalnoj i rasističkoj osnovi prema domicilnom narodu – Hrvatima. Jednako, kao što je ta ista vojska i 1991. u Hrvatskoj ubijala na nacionalnoj i rasnoj osnovi iz čiste mržnje prema hrvatskom narodu.
Zbog toga je dr. Franjo Tuđman inzistirao da Hrvatska mora krenuti svojim putem, a na referendumu, kao najvišem obliku demokratskog izražavanja, a to je plebiscitarno izrazio i hrvatski narod.
T.H.