U nizu događaja koji su obilježili stvaranje hrvatske moderne države jedan se često zaboravlja: 12. kolovoza 1992. dr. Franjo Tuđman svečano je položio predsjedničku prisegu pa je tako i formalno postao prvi državni poglavar samostalne, suverene i demokratske Republike Hrvatske. Svečanost je održana na povijesnome Markovu trgu u Zagrebu, na mjestu gdje se nalaze sjedišta najviših državnih tijela.
Funkciju predsjednika još je potkraj 1991. uveo novi Ustav, ali su izbori zbog ratnih prilika održani tek početkom kolovoza 1992. usporedo s glasovanjem o sastavu novog Sabora. Tuđman je u izbornu utrku ušao s golemim političkim kapitalom: pod njegovim je vodstvom slomljena velikosrpska agresija, a Hrvatska je izborila samostalnost, međunarodno priznanje i mjesto u Ujedinjenim narodima.
Predvodnik HDZ-a pobijedio je već u prvom izbornom krugu, osvojivši apsolutnu većinu – 56,69 posto glasova. Za Dražena Budišu tada je glasovalo 21,8 posto, a za Savku Dabčević-Kučar 6,02 posto izašlih birača. Ostali kandidati dosegli su manji broj glasova.
Prigodom svečane prisege, dr. Franjo Tuđman uzbudio je neke duhove. Zakonom propisanim riječima u posljednji je čas dodao da priseže i “hrvatskomu narodu”, a ne samo hrvatskim državljanima.
Taj Tuđmanov potez kao i zaziv na kraju teksta “Tako mi Bog pomogao”, koji navodno “nije primjeren” laičkoj državi, dugo je bio na udaru krajnje ljevice. Prisega koju je neočekivano upotpunio Tuđman ozakonjena je u ljeto 1997. uoči njegove druge, još uvjerljivije izborne pobjede. Predsjednik Stipe Mesić izgovorio ju je dvaput: 2000. i 2005. godine sa zakonom propisanim završetkom: “Tako mi Bog pomogao!”
T.H.