Danas je Uskrs, najveći kršćanski blagdan, kojim se slavi središnji događaj kršćanstva – Kristovo uskrsnuće od mrtvih.
Diljem Hrvatske od ranog jutra održavaju se mise i blagoslov hrane.
U Zagrebu umjesto u katedrali oštećenoj u potresu misa se i ove godine održala u bogoslužnom prostoru blaženog Alojzija Stepinca na Kaptolu, a uskrsno euharistijsko slavlje prvi je put kao zagrebački nadbiskup predvodio monsinjor Dražen Kutleša, prenosi HRT.
Mons. Kutleša: Uskrs govori o našim sadašnjim životima
Zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša istaknuo je kako Uskrs za kršćane nije tek davni događaj, koji nema nikakve veze s našim životom, jer Uskrs govori o našim sadašnjim životima, o tome što se s nama i sa svijetom zbilo po Kristovu uskrsnuću.
Mons. Kuteleša to je istaknuo u nedjelju na uskrsnoj misi u Bogoslužnom prostoru blaženoga Alojzija Stepinca dodavši kako Uskrs neizostavno poziva da vidimo sebe i svijet u Kristu, Krista živoga među nama i u svijetu kako bismo i mi kristovski živjeli u odnosu prema drugima i svijetu.
Uskrs nas, naglasio je, poziva da podignemo glave i uspravimo se iz stanja pognutosti pod teretom grijeha i smrti.
– Uskrsnuće Gospodinovo je i za vjernike i za one koji to još nisu, radosna vijest o Isusovu sudu, o spasenju, o oproštenju grijeha, o Isusovoj trajnoj nazočnosti u svijetu, rekao je i dodao kako je Uskrs svima razlog nade koja ne postiđuje. Uskrs je prikazao kao radosnu vijest Isusova suda, kroz uskrslog Krista i činjenicu da vjera nije uzaludna, nadu koja ne postiđuje i kroz Uskrs u pogledu.
Sud Isusov i opraštanje grijeha dvije su teme o kojima se sve manje sluša s propovjedaonica i sve manje čita u teološkim časopisima, napomenuo je i dodao kako je postalo neugodno slušati i zbog toga nepopularno govoriti i o sudu i o grijehu jer možda zvuče kao prijetnje.
– Ne radi se o prijetnji, nego o radosnoj vijesti i logičnom slijedu Gospodinova uskrsnuća, poručio je Kutleša. Strah od čovjekovih najdubljih i posljednjih stvari govori da nismo stigli do zrelosti vjere, rekao je nadbiskup i dodao kako nam ni prosvjetiteljstvo kao konačno odstranjenje čovječanstva nije pomoglo da odrastemo u svojoj čovječnosti i odgovornosti.
Ocijenio je kako živimo u kulturi koja na način dosad nepoznat čovječanstvu isključuje Boga iz javne svijesti i sve snažnije očituje razorne posljedice takvoga isključenja. Uskrs je, istaknuo je, stoga poruka nade da posljednji sud pripada onome koji nas je prvi ljubio, predao sebe za nas i uskrsnuo kako bismo mi već sada i na ovoj zemlji usred progona živjeli u Bogu.
Za mnoge dobronamjerne ljude i vjernike kršćanstvo tek pomaže boljem i pravednijem životu na zemlji pa se izbjegava reći da je vječnost krajnji cilj kršćanskoga života, napomenuo je i dodao kako iz nade u vječni život za nas proizlazi kriterij i sadašnjega života.
– Oduprimo se, pozvao je, suvremenom mentalitetu u kojemu se čovjek u sadašnjem životu ne zna pouzdati u Krista, a o budućnosti i budućem životu niti ne razmišlja. Krist je svojim uskrsnućem otvorio vrata vječnosti, rekao je.
Poručio je i kako središnja poruka Kristova uskrsnuća nije prazan grob nego živi Krist. U Kristovu pogledu se ljudi prepoznaju ljubljenima, prihvaćenima i pozvanima, rekao je.
– Način na koji gledamo druge odlučujući je za moju vlastitu ljudskost, ocijenio je i dodao kako je moguće da čovjek koristi svoje oči na način da uočava i poštuje dostojanstvo druge osobe i jamči im vlastito dostojanstvo. Dodao je kako se drama našega vremena sastoji upravo u našoj nesposobnosti da sami sebe promatramo u onom dostojanstvu na koje smo pozvani.
Uzinić: nužno je otvoriti Crkvu prema drugima i različitima
Riječki nadbiskup Mate Uzinić predvodio je središnju uskrsnu misu u riječkoj katedrali sv. Vida te u propovijedi upozorio na nužnost veće otvorenosti Crkve i kršćana prema drugim i različitima.
Nadbiskup Uzinić naveo je da bi danas kršćani trebali slijediti primjer apostola Petra i njegovih svjedočanstava, koja daju smisao praznom Isusovom grobu.
– To su svjedočanstvo o Isusovu životu, pri čemu Petar navodi da je Isus bio čovjek koji je činio dobro. Isus je bio važan za života i njegov život je bio poseban, rekao je Uzinić. No, naveo je, važno je sljedeće svjedočanstvo, o tome da je Bog odlučio uskrsnuti Isusa, i time pokazati da je Isusov život i sve što je činio imalo smisla. Nadalje, treće važno svjedočanstvo je Isusovih učenika o tome što se dogodilo, jer bi bez toga, taj događaj ostao nepoznat.
Nadbiskup Uzinić istaknuo je da bi kršćani, žele li biti svjedoci Isusova života, smrti i uskrsnuća, trebali to potvrđivati ne samo riječima, nego i životom. I mi moramo ustati iz groba svoje sebičnosti, usmjerenosti prema sebi.
– Trebamo se susretati s Isusom, kako bismo otkrili ljubi li nas i ljubimo li mi njega, rekao je nadbiskup. Drugo što Crkva treba činiti je otvoriti se Duhu svetome, a ne biti usmjerena samo na svoja pravila, zakone i obrasce. Svaki dan trebamo dozvoliti Duhu svetome da nas iznenadi, dodao je.
Konačno, rekao je nadbiskup, treba biti otvoren za druge, za uključenje drugačijih, te uklanjanje predrasuda, jer je danas previše podjela i polarizacija.
– Jedna od takvih podjela je unutar kršćanstva, na više Crkava, rekao je. Moramo širiti srce i pročišćavati pogled, Oni koji isključuju druge iz prava i guše njihovo dostojanstvo, zato što drugačije izgledaju, imaju drugačije porijeklo, zloupotrebljavaju kršćansku vjeru i manje su kršćani od onih koji otvoreno tvrde da ne vjeruju, naglasio je Mate Uzinić.
Nadbiskup Hranić: Prava ljudska veličina je u poniznosti, jednostavnosti i dobroti
Nadbiskup đakovačko-osječki mons. Đuro Hranić rekao je kako je svojim uskrsnućem Isus pokazao kolika je moralna snaga i veličina poniznog čovjeka te da je prava ljudska veličina u poniznosti, jednostavnosti i dobroti.
Predvodeći uskrsno euharistijsko slavlje u osječkoj konkatedrali Sv. Petra i Pavla nadbiskup Hranić kazao je kako je Bog u svome sinu, koji je prethodno bio sveden na najradikalniju nemoć i poniženje na križu, pokazao kako se mir izgrađuje samo odustajanjem od svoje moći i interesa, samo nenasiljem, strpljivošću i praštanjem.
– Pokazao nam je kako borba za vlast i utjecaj uvijek dovode do strašnih zlodjela te da je za bahato isticanje sebe i svoje moći potrebno malo truda i snage, ali da je takvo ponašanje najčešće nedostojno čovjeka i jadno, istaknuo je Hranić.
Napomenuo je kako je uskrsnuće pokazalo da smrt pravednika kojeg nepravednici ubijaju iz nekih svojih tobožnjih viših ciljeva nikada nije uzaludna te da smrt pravednika uvijek poništava te njihove više ciljeve i predstavlja početak nečega novoga i puno vrjednijega.
– Uskrs ne poništava križ, nego ga potvrđuje, a Bog se zauzeo baš za onoga koji je bio spreman umrijeti i tako posvjedočiti da novi život pripada onima koji su spremni na životne izazove, poraz i smrt, dodao je.
Hranić je istaknuo kako Isusovo uskrsnuće poručuje da ostvarenje nečijih interesa i želja ne može dovoditi u pitanje prava i potrebe drugih ljudi, da se snaga uskrsnuća svjedoči se samo na poprištu života i kaže da se svijet mora promijeniti, da može biti bolji humaniji, i solidarniji.
– Nemojmo misliti da su naši današnji društveni procesi nepromjenjivi, i da ovo naše hrvatsko društvo sa svojim ozbiljnim demografskim, socijalnim, političkim, gospodarskim problemima te političkim elitama koji ponekad robuju svojim parcijalnim interesima, mora propasti. Trebamo učiti iz naše nacionalne povijesti, da je bilo mučnijih i težih situacija, većih podjela i napetosti u narodu i da nas je Bog ipak sačuvao sve do danas, poručio je nadbiskup Hranić.
Dodao je kako se i u ovom trenutku naše povijesti svatko od nas mora truditi obavljati svoju službu, u obitelji i društvu, najpoštenije i najbolje što umije te da ne smijemo zašutjeti pred vrijeđanjem dostojanstva bilo kojega čovjeka.
– Ne smijemo nikada pristati na to da se zlo prikazuje dobrim, laž istinom, a zabluda pravim putem. Dužni smo ići i tako daleko, makar postali progonjeni, ali mi svoje vrednote i stavove zastupamo uvijek s ljubavlju i poštovanjem prema drugima, kao Isus, nikada isključivo i s mržnjom, poručuje đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić.
Nadbiskup Križić: Slavimo događaj koji je promijenio svijet
Splitsko-makarski nadbiskup Zdenko Križić predvodio je na Uskrs svečanu misu u splitskoj prvostolnici sv. Duje poručivši kako slavimo događaj koji je promijenio svijet, koji je dao smisao ljudskom životu.
Na početku homilije je rekao da su se vjernici okupili da proslave Dan Gospodnji, spomen na Isusovo uskrsnuće, te da se slavi događaj koji je promijenio svijet, koji je dao smisao ljudskom životu.
– Kada je na Veliki petak, na križu u teškim mukama, završio svoj ovozemaljski život Bogočovjek Isus Krist, s njim su umrle i sve nade koje su njegovi učenici u njega polagali, kazao je Križić i nastavio da su se, razočarani, od njega udaljili i njih pod križem više nema.
– Razbježali su se u strahu da ne bi i sami došli na udar Isusovih neprijatelja. Osim toga razbijena su im sva nadanja da je taj čovjek Isus donio svijetu nešto novo što će radikalno promijeniti ljudski život u ovome svijetu. Oni su bili svjedoci mnogih Isusovih čudesa, božanske moći koju je on posjedovao, da bi na kraju, na šokantan način, postali svjedoci njegove potpune nemoći u procesu muke i stradanja. Isus je učenicima o svojoj muci i smrti govorio u više navrata. I uvijek bi naglasio da će on treći dan uskrsnuti. Ali taj navještaj trećeg dana i uskrsnuća teško je dopirao do njihova srca i uma. Patnja i smrt, kako onda tako i danas, ima svoj zastrašujući aspekt koji se silno opire vjeri u uskrsnuće, poručio je Križić.
Kaže da nema vjere u uskrsnuće bez iskustva jakog susreta sa živim Bogom, a vjerovati ne znači znati da je Isus uskrsnuo, nego iskusiti njegovu blizinu, iskusiti njega kao uskrsnuće i život. Križić je poručio da bi se vjerovalo potreban je direktni osobni susret s Isusom. Vjera nije teorija, nije ideologija. Vjera je iskustvo Boga. Bez tog iskustva prave vjere nema.
– Isusovo uskrsnuće je događaj koji daje smisao našem životu. To je dan pobjede života nad smrću. To je dan koji je dao smisao i svim našim životnim patnjama. Uskrs nam govori da patnje u našem životu imaju svoje granice koje ne mogu prijeći. One jednom završavaju. Čovjeku se otvara vječnost za kojom čezne svako ljudsko biće. I ni s čim manjim od toga čovjek ne može biti zadovoljan. Uskrs je tome navještaj i najveće jamstvo. Amen” zaključio je na kraju nadbiskup Zdenko Križić.
Tradicionalna uskrsna procesija u zagrebačkim Remetama
U zagrebačkom naselju Remete održat će se tradicionalna uskrsna procesija. Prije procesije služe se mise u šatoru prokraj crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije jer je crkva oštećena u potresu i još traje obnova.
– Prije nekoliko trenutaka završila je sveta misa. Kroz nekih dvadesetak minuta krenut će još jedna sveta misa prije same procesije. Ovdje se okupilo oko tisuću vjernika, svi su tradicionalno došli na blagoslov hrane i pomoliti se. Svečana procesija krenut će oko 11.30. s prostora crkve i ljudi će hodati kroz ulica Remeta čiji su stanovnici također okitili svoje kuće cvijećem i tradicionalnim ukrasima. Misa se održava u šatoru jer crkva se i dalje obnavlja od potresa. Zapravo prošli tjedan je već stavljena kupola, uspješno su to napravili. No još neko vrijeme će se Misa morati održavati upravo u šatoru, za Vijesti u 10 javila je Marisabel Majić.
Mnoštvo vjernika na svečanim svetim misama u splitskoj katedrali
Mnoštvo se okupilo na svečanim svetim misama i u splitskoj katedrali.
– Mi smo ispred katedrale Svetoga Duje, odnosno splitske prvostolnice, u kojoj svečanom misom slavlje predvodi splitsko-makarski nadbiskup monsignor Zdenko Križić. On je svojim vjernicima već uputio uskrsnu poruku, u kojoj između ostaloga izražava zabrinutost zbog nezadovoljstva u današnjem društvu, nezadovoljstva koje prelazi u tjeskobu, koja opet utječe na međuljudske odnose. Kako se nositi s takvim stanjem pita se monsignor Križić, a odgovor je upravo u snazi uskrsnuća, u radosti koju križ donosi, javila je u Vijesti u 10 Tatjana Lisičin.
– Za vjernike, ali i turiste kojih je već dosta u gradu, u 11 sati nešto dalje od prvostolnice organizira se i tradicionalni uskrsni doručak. Iako je danas u Splitu vjetrovito i oblačno jutro, zapravo ovaj Uskrs jedan je od najtoplijih do sada u gradu i njegova toplina upravo podgrijava optimizam kada je riječ o turističkim brojkama, jer upravo oko Uskrsa počinje i turistička sezona, dodala je Lisičin.