Zanima vas što su 5G mreže i kada će krenuti razvoj 5G infrastrukture? Pitate se je li 5G mreža opasna po zdravlje ljudi i zašto je sve više onih koji ne žele 5G mrežu? Kako se pripremiti na 5G brzine interneta, što će nam te brzine donijeti i kako se adekvatno zaštiti od zračenja uređaja?…
Već nekoliko godina u medijima se pojavljuju priče kako se kreće s implementacijom 5G mreža. Radi se o iznimno velikom i zahtjevnom projektu koji bi trebao donijeti mnoštvo prednosti i mogućnosti korisnicima diljem svijeta. Nije upitno da smo danas itekako ovisni o internetu (bilo privatno bilo poslovno) pa bi nam veće brzine interneta trebale donijeti i mnoštvo novih tehnoloških mogućnosti.
Iako s tehničke strane sve izgleda kao super prilika, sve je više ljudi koji se odupiru uvođenju 5G mreža. Naime, u medijima su se pojavile priče kako su 5G mreže iznimno opasne za zdravlje – što su mnogi iskoristili za populističke najave stopiranja uvođenja nove generacije mobilnih mreža.
Zanimljivo je vidjeti da već desetljećima traju prijepori o štetnosti mobilnih mreža, a unatoč tome što su napravljena mnogobrojna istraživanja – konkretnih zaključaka je li mobilni internet štetan za zdravlje još uvijek nema. Dio istraživača sklon je teoriji kako mobilne mreže povećavaju mogućnost obolijevanja od raka, dok drugi dio istraživača ne vidi nikakav problem sa zračenjem mobilnih mreža. Da bismo vas oslobodili muke oko odlučivanja je li 5G mreža opasna za zdravlje ljudi, u nastavku teksta donosimo vam nekoliko važnih informacija koje trebate znati o mobilnim mrežama.
Što je uopće 5G mreža?
Istraživanja među korisnicima pokazala su kako veliki dio njih uopće ne zna što je to 5G mreža i koja će biti njena zadaća. Sažmemo li cjelokupnu teoriju u samo jednu rečenicu to bi glasilo ovako: 5G mreža je nova generacija mobilnih mreža koja će se pojaviti deset godina nakon 4G mreža, a njezina će zadaća biti osiguravanje bolje internet veze čime će se otvoriti mnoge tehnološke mogućnosti tvrtkama i pojedincima.
5G je zapravo peta generacija mobilnih telekomunikacijskih mreža i sasvim je normalni slijed razvoja na području mobilnih mreža. Naime, 5G mreža dolazi deset godina nakon što smo imali prilike upoznati 4G mrežu, što je normalni slijed u tom sektoru. Glavni cilj uvođenja 5G mreža jest povećanja brzina prijenosa podataka čime će se otvoriti novi potencijal za tvrtke i pojedince, a isto tako nove će mreže moći održati veći broj uređaja.
Prve 5G mreže ove su godine puštene u pogon i očekuje se velika ekspanzija tih mreža u narednom periodu. Valja naglasiti kako je ovo prva generacija 5G mreža te će one s vremenom dobivati neke nove značajke, a bit će vidljiva poboljšanja i u brzinama te stabilnosti mreža. 5G mreža trebala bi usaditi temelje za bolje umrežavanja raznih vrsta pametnih uređaja, tj. trebala bi podržati Internet Of Things.
Veliku ulogu 5G mreža trebala bi odigrati u daljnjem razvoju autonomnih automobila pa mnogi s nestrpljenjem očekuju njezino uvođenje. U početku će 5G mreža biti rezervirana za uređaje višeg cjenovnog razreda, a kasnije će se taj spektar podržanih uređaja znatno proširiti. Iako će Hrvatska u 5G eru zakoračiti već u narednim godinama, valja naglasiti kako će se 5G najprije implementirati u većim gradovima i razvijenijim mjestima, dok ćete za čitavu pokrivenost Hrvatske trebati pričekati 5 i više godina.
Kako smo stigli do 5G mreže?
Pomalo nestvarno zvuči podatak da je prva 1G mreža u rad puštena još davnih osamdesetih godina, odnosno nedugo nakon 1980. godine. Bila je to prva mobilna mreža i vjerojatno tada nitko nije mogao predvidjeti koliko će mobilne mreže napredovati s godinama. Prva generacija mobilnih mreža u Hrvatskoj u rad je puštena 1989. godine, a koristila je tehnologiju NMT (koja je tada već bila djelomično zastarjela).
Ubrzo nakon uvođenja prve generacije mobilnih mreža u Hrvatskoj, u svijetu se pojavila i nova generacija kojoj je nadjenuto ime 2G, odnosno GSM. Ova je generacija donijela mnoštvo novosti u svijet mobilnih mreža, a upravo su na toj generaciji ‘stasali’ mnogobrojni prvi mobilni uređaji u Hrvatskoj i svijetu. Hrvatska je uvođenje te 2G mreže ponovno odradila sa zakašnjenjem (tek od 1996. godine na dalje), a ključan razlog bila su ratna zbivanja na našem području.
Desetak godina trebalo je da 2G standard počne zamjenjivati 3G mreža. Službeno je 3G mreža s radom krenula 2001. godine, no većina zemalja kasnila je s uvođenjem tih mreža. Naime, nastao je problem s precijenjenim licencama za uvođenje 3G tehnologije pa se prava ekspanzija tih mreža dogodila tek 3-4 godina kasnije.
Četvrta generacija mobilnih mreža (4G) aktualna je danas i većina nas koristi upravo tu vrstu mreža. Prema ustaljenom ritmu pojavila se 2011. godine, a donijela je znatno veće brzine i kvalitetu prijenosa podataka, što je omogućilo popularizaciju pametnih telefona. Iako su 4G mreže standard koji danas uglavnom koristimo, valja naglasiti kako neki dijelovi Hrvatske još uvijek nisu pokriveni 4G signalom pa su na snazi još starije generacije mobilnih mreža.
Iz prethodnih podataka mogli smo primijetiti kako se otprilike svakih 10 godina dogodi smjena generacije mobilnih mreža, a za uvođenje 5G mreža bit će prema svemu sudeći ključna 2020. godina. Prva testiranja 5G mreže započela su još prije nekoliko godina, a dio testiranja obavljen je i na teritoriju Hrvatske. Početkom 2019. godine neke su zemlje započele s ozbiljnijim uvođenjem 5G infrastrukture, a narednih će se godina tome priključiti i ostale razvijene zemlje. Iako je 5G tehnologija u nekim dijelovima svijeta već puštena u rad, pojavile su se mnoge polemike oko njezine štetnosti – a u nastavku članka objasnit ćemo ima li mjesta panici.
Znanstvenici potpisali peticiju protiv 5G mreža
Rasprave o štetnosti 5G mreža u javnosti su dobile puno pozornosti ponajviše zato što su iza protivljenja uvođenja ove nove tehnologije stali mnogobrojni znanstvenici. Krajem 2017. godine pokrenuta je peticija koju je najprije potpisalo 180 svjetskih znanstvenika, a cilj peticije bio je odgađanje uvođenja 5G tehnologije. Cilj peticije bio je odustati od trenutnog uvođenja 5G infrastrukture, tako dugo dok se ne istraži je li 5G opasan po zdravlje ljudi.
No, sada dolazimo do zanimljivog problema. Naime, ovakve se polemike i peticije provode još od uvođenja prvih 1G mreža i do dan danas nije dokazano šteti li mobilni internet ljudima ili ne. Dakle, istraživanja o štetnosti mobilnih mreža traju već desetljećima pa bi ovakva peticija u 2017. godini značila odgađanje implementiranja nove infrastrukture na minimalno 10 i više godina. Pitanje je da li bi se i nakon opsežnih istraživanja došlo do nekih konkretnih zaključaka jer kao što smo rekli – istraživanja traju već desetljećima i nisu doneseni konkretni zaključci.
Nakon potpisivanja peticije u javnosti se vrlo brzo proširila priča kako su 5G mreže opasne po ljudsko zdravlje, a to su spremno prigrlili mnogi alternativci. Konkretno, mnogi su na temelju tih priča krenuli graditi svoju popularnost jer su stajali iza toga kako se bore za bolju budućnost čovječanstva – iako istraživanja nisu pokazala štetnost mobilnih mreža. Ipak, činjenica je da mreže zasigurno akumuliraju neki trag na ljudski organizam, no pitanje je treba li nas to zabrinjavati ili je zračenje zanemarivo.
Odgoda uvođenja 5G u Bruxellesu i San Franciscu
Sve te priče o opasnosti 5G mreža dodatno su potkrijepljene odgodama uvođenja 5G mreža u nekoliko velikih svjetskih gradova, među kojima svakako vrijedi spomenuti Bruxelles i San Francisco. Ovakva odgoda dala je još dodatnog vjetra u leđa protivnicima 5G mreža pa je priča postala još aktualnija u medijima. Ipak, ovakve odgode valja razmotriti i kroz neke druge elemente, odnosno zakonske regulative.
Bruxelles igra važnu ulogu u krojenju politike Europe i tamo vrijede znatno stroža pravila nego u ostatku Europe i svijeta. U tamošnjim zakonskim regulativama jasno su definirana ograničenja koja se ne smiju kršiti, a dio njih zahvaća i uvođenje 5G tehnologije. Iako se radi o nekim detaljima, odgoda je morala stupiti na snagu tako dugo dok se ne korigiraju stavke zakona. Dakle, prilično je izvjesno da će se u narednom periodu neki detalji zakon prilagoditi europskom standardu kako bi uvođenje 5G mreže moglo započeti.
U blizini San Francisca nalazi se jedan manji gradić Mill Valley, koji je odlučio reći ‘ne’ uvođenju 5G mreža. Odnosno, grad nije u potpunosti protiv uvođenja 5G mreža, već je donesena zabrana kojom se sprječava postavljanje 5G infrastrukture u blizini naseljenih područja. Dakle, ideja je zabraniti postavljanje odašiljača na mjestima gdje ljudi žive – što je praksa i u ostalim dijelovima svijeta.
WHO uvrstio mobilne mreže na ljestvicu zračenja
Agencija Svjetske zdravstvene organizacije također je ‘povukla’ svoj potez te se nakon godina polemika opredijelila za uvrštavanje mobilnih mreža na ljestvicu zračenja. Ipak, ovo treba promatrati s realnog stajališta jer ljestvica ima različite kategorije opasnosti od zračenja. Mobilne mreže označene su kao moguće kancerogene, što znači da nije dokazano da mobilne mreže stvaraju negativan utjecaj na ljudsko zdravlje, ali postoji takva mogućnost.
Mobilne mreže uvrštene su u kategoriju 2B, u kojoj se također nalaze ekstrakt lista aloe vera, pare benzina i dizela, ali i ukiseljeno povrće. Dakle, zračenje mobilnih mreža nalazi se u prilično blagoj kategoriji, a spomenuta organizacija dala je naputak da se i dalje nastavi istraživati utjecaj mobilnih mreža na zdravlje. S obzirom na to da istraživanja koja su do sada provedena (a bilo ih je nekoliko) nisu pokazala konkretan utjecaj zračenja na razvoj opasnosti po zdravlje, mreže nisu mogle biti smještene u neku višu kategoriju.
Koliko je 2B kategorija ‘blaga’ pokazuju i razni drugi elementi ljestvice. Tako se primjerice u kategoriji 1A nalaze alkohol, crveno meso i suhomesnati proizvodi – kao veća prijetnja za zdravlje ljudi. Usporedimo li djelovanje mikrovalne pećnice i pametnog telefona – dolazimo do zaključka kako je potonji puno manje štetan za naše zdravlje. Naime, snaga u mikrovalnoj pećnici kreće se oko 700W, dok pametni telefoni u tijeku pozivanja koriste sto puta manje snage, a za vrijeme mirovanja i tisuću puta manje.
Istraživanja na miševima nisu potvrdila nagađanja
Da bi dokazali ima li utjecaja mobilnih mreža na ljude, istraživači su proveli mnogobrojna istraživanja na miševima. Sve dosadašnje studije nisu pokazale da bi mobilne mreže u velikoj mreži štetile miševima (odnosno ljudima), no taj podatak uvijek treba uzimati s rezervom. Naime, iako miševi reagiraju čest u skladu s ljudima, činjenica je da istraživanja ne možemo jednostavno preslikati na ljude. Dakle, iako istraživanja na miševima ne pokazuju utjecaj mreža, to ne mora nužno značiti da će ista stvar vrijediti za ljude.
Najnovija istraživanja na miševima provedena su 2016. godine kada su miševi bili izloženi konstantnom zračenju mobilnih mreža. Rezultati tog istraživanja mogu se povezati s minimalnim povećanjem tumora na mozgu, no rezultati se toliko maleni da se ne može otkloniti mogućnost pogreške. Ipak, ono što je važno u ovom istraživanju je činjenica da su miševi bili izloženi zračenju devet sati svakog dana i to zračenju četiri puta većem nego što ga dopušta trenutna zakonska regulativa. Također, važno je naglasiti da je kod navedenih miševa bilo ozračeno cijelo tijelo. Zanimljiva je činjenica da su miševi izloženi zračenju živjeli duže od onih koji nisu bili u doticaju sa zračenjem.
Ljudi konstantno izloženi zračenju
Kada se spominje riječ ‘zračenje’ mnogi uglavnom pomisle na loše stvari jer zračenje povezuju s nuklearnim elektranama. No, pri tome zaboravljaju kako su ljudi svakog dana ozračeni iz mnogih izvora i kako dio zračenja zapravo pozitivno djeluje na ljude. Primjerice, svakog dana sunce nas zrači, no rezultati toga mogu biti pozitivni i negativni. Za naše zdravlje neophodno je stvaranje D vitamina, a on nastaje dovoljnim izlaganjem suncu. Ako smo previše izloženi jakom suncu naša će koža izgorjeti te postoji velika vjerojatnost za pojavom raka. Dakle, sve se ponovno svodi na umjerenost i pravilno doziranje.
Kada pričamo o zračenju mobilnih mreža – bilo bi neetično raditi takve eksperimente na ljudima jer bi to značilo da nekog moramo ozračiti. Ipak, istraživanja se rade, ali na nekim sasvim drugim temeljima. Jedna od najpoznatijih, svakako je danska studija u kojoj je analizirano čak 420 tisuća ljudi. Radi se o ljudima koji su koristili mobitele od 1982. do 1995. godine, a rezultati istraživanja bili su prilično iznenađujući. Naime, prema dobivenim rezultatima pojavnost tumora kod osoba koje su koristile mobitele nije se povećala, već je pala. Dakako, za pad pojavnosti nije zaslužno korištenje mobitela, no istraživanje je pokazalo – kako nije važno koliko često korisnici koriste mobilne uređaje.
Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) samostalno je provela istraživanje 2011. godine kako bi došli do zaključka da li mobilne mreže imaju utjecaj na ljudsko zdravlje. Istraživanje je provedeno među mnogobrojnim korisnicima mobitela u čak 11 zemalja – a rezultati su ponovno pokazali kako korištenje mobitela na utječe na pojavnost tumora mozga.
Među veća istraživanja vrijedi ubrojiti i studiju Million Women. U tom se istraživanju analiziralo gotovo 800.000 žena u Velikoj Britaniji. Cilj je bio istražiti utječe li telekomunikacijsko zračenja na razvoj tumorskih bolesti mozga (gliom i meningeom), ali i na tumore središnjeg živčanog sustava. Žene koje su bile analizirane koristile su mobitele od 1999. do 2009. godine. Kao i u prethodnim istraživanjima, mobilno zračenje nije povećalo pojavnost tumora.
Isti su rezultati dobiveni i u mnogim drugim istraživanjima pa možemo zaključiti da mobilno zračenje nema utjecaj na zdravlje ljudi, odnosno takvo što nije dokazano. Uvidom u američke statistike oboljenja, utvrđeno je kako je broj pojavnosti tumora mozga od 1980. godine (kada se pojavila 1G mreža) u padu – što znači da sve manje ljudi obolijeva od takve vrste tumora.
Ima li mjesta panici i stopiranju gradnje 5G infrastrukture?
Nova 5G tehnologija sa sobom donosi nove pametnije antene koje će se prilagođavati potrebama korisnika. Kad pričamo o uvođenju 5G infrastrukture, važno je naglasiti da će se u početku samo nadograđivati postojeći sustav, što znači da neće biti izgradnje novih stanica. Ipak, ako se to u budućnosti pokaže potrebnim, gradit će se i neke nove stanice kako bi se pokrilo što više prostora kvalitetnim signalom.
Europska Unija prilično je stroga prilikom uvođenja novih tehnologija pa ništa drugačije neće biti ni prilikom uvođenja 5G infrastrukture. Za korištenje 5G mreže Europska Unija odredila je korištenje sljedećih frekvencijskih pojaseva: 700 MHz, 3.4 – 3.6 GHz i 26 GHz. S obzirom na činjenicu da je Hrvatska frekvencijski pojas 700 MHz dodijelila sustavu zemaljske televizije DVB-T2, u početku će se koristiti frekvencijski pojas od 3.4 do 3.6 GHz.
Ono što korisnici uglavnom zanemaruju je činjenica da će uvođenje 5G mreže značiti i postepeno gašenje 2G i 3G tehnologije. Trenutno u Hrvatskoj imamo problem što se frekvencijski pojasevi određeni za 5G u nekim dijelovima zemlje već koriste, a u potpunosti bi trebali biti oslobođeni tek 2020. godine. Dakle, u nekim će dijelovima implementacija 5G opreme na frekvencijskim pojasevima od 700 MHz i 3.6 GHz kasniti, dok je pojas od 26 GHz u potpunosti slobodan. Ipak, taj frekvencijski pojas slabo prodire kroz prepreke (iako može postizati velike brzine) pa će njegova implementacija doći u kasnijem periodu.
Problem kod zračenja može nastati kada dolazi iz više izvora, a upravo će se to neko vrijeme događati u prijelaznom periodu. Naime, u nekom će trenutku za korisnike biti dostupna 2G, 3G, 4G i 5G mreža – što znači da će se zračenje akumulirati. Ipak, takav period prelaska neće trajati dugo jer prilično je izvjesno da će se 2G uskoro ugasiti. Prema dostupnim informacijama, HAKOM će napraviti analizu trenutnog stanja te će odrediti u kojim je mjestima frekvencijski pojas slobodan i može se koristiti u ranoj fazi implementacije. Postoji mogućnost da će se 2G i 3G pojasevi kasnije koristiti za 5G, no o tome će se raspravljati kada 5G značajnije zaživi.
Kako se zaštiti od zračenja?
Iako su mediji i znanstvenici ‘grižnju savjeti’ pokušali prebaciti na političare i kompanije koje će graditi 5G infrastrukturu, važno je naglasiti da su upravo korisnici sami najviše krivi za zračenja koje im se dešava. Nevjerojatan je broj ljudi koji spavaju s telefonom uz glavu, znajući pri tome da telefon odašilje određeno zračenje i da može biti štetan po zdravlje (iako to nije dokazano).
Želite li umanjiti štetnost zračenja, morate krenuti od sebe i svoje obitelji. Prije svega, pametni telefon morate držati na što većoj udaljenosti od glave, bilo kada je on u stanju mirovanja ili kada telefonirate. Oni koji ne znaju, zračenje telefona puno je veće kada telefonirate, nego kada je telefon u stanju mirovanja – isto vrijedi i za ostale načine korištenja telefona.
Ako ste u mogućnosti umjesto prislanjanja telefona na uho, koristite slušalice ili razgovarajte putem zvučnika. Također, ako još uvijek posjedujete fiksni telefon – radije razgovarajte na fiksni uređaj nego na mobilni. Kada vam telefon ne treba (a realno ne treba vam uvijek) nemojte ga nositi sa sobom. Time ćete smanjiti štetan utjecaj telefona na vaše zdravlje, ali smo i prilično sigurni da ćete se zabaviti u stvarnim fizičkim aktivnostima.
Zračenje mobilnih uređaja najviše utječe na djecu i zbog toga dobro razmislite prije nego li pametni telefon date u ruke klincima. Iako će klinci biti zabavljeni sadržajem koji se prikazuje na pametnom telefonu ili tabletu, ne bi li bilo pametnije da se s njima malo podružite i porazgovarate? Nevezano uz temu o zračenju, istraživanja su pokazala kako roditelji danas s djecom provode manje od 10 minuta dnevno – što je poražavajuće.
Uvođenje 5G mreže donijeti će nove prilike u naš privatni i poslovni život, ali je neizostavni korak ka budućnosti. Mnogo je toga što još nije istraženo oko 5G tehnologije i vjerojatno će godine pred nama pokazati što zapravo dobivamo 5G mrežama. Prilično smo uvjereni kako će implementacija najprije krenuti u većim gradovima, da bi se kasnije 5G signal ponudio i u manje razvijenim mjestima.
Činjenica je da će 5G mreže zahtijevati više stanica kako bi signal bio kvalitetniji, što znači da će se zračenje u nekoj mjeri zasigurno povećati. No, ako uzmemo u obzir sva prethodno naveden istraživanja koja su pokazala da zračenje ne utječe na naše zdravlje – ne bismo se trebali bojati 5G mreža. Činjenica je da su 5G mreže prilika, ali i opasnost – a na nama je kako ćemo ih koristiti i koliko će dobra donijeti u naš život. Ne zaboravite da vi krojite svoju sudbinu – manje koristite pametne telefone i nikako nemojte spavati u njihovoj blizini.
Autor / M.Ž.
Izvor-pcchip.hr