U očekivanju dana D za švicarski franak, 14. lipnja ove godine, datuma nakon kojeg slijedi sudska zastara za podnošenje tužbi protiv banaka za konvertirane toksične kredite u švicarskim francima, pojavile su se neke nove bitne informacije. Prema najnovijim saznanjima, sutkinja Vrhovnog suda Goranka Barać-Ručević i njezin suprug Zrinko Ručević, jedan od najzaposlenijih sudskih vještaka za knjigovodstvo i financije, dovode se u vezu i s jednim od triju, ali u biti spornim pravnim mišljenjem Vrhovnog suda u tom predmetu iz prosinca prošle godine. To je prošloga tjedna potvrđeno Nacionalu iz neslužbenog izvora u samom Vrhovnom sudu.
Nacional je istražio kakvu ulogu u opstrukciji predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronića u odlukama o obeštećenju građana zbog kredita u ‘švicarcima’ imaju sutkinja Vrhovnog suda Goranka Barać Ručević i njezin suprug Zrinko Ručević, “sudski vještak za knjigovodstvo i financije”.
Do zastoja u donošenju odluke o obeštećenju potrošača s konvertiranim kreditima u „švicarcima“, a opasno im prijeti sudska zastara za manje od dva mjeseca, već sredinom lipnja, došlo je i zato što suci Građanskog odjela Vrhovnog suda otvoreno opstruiraju svog aktualnog predsjednika Radovana Dobronića, potvrđeno je Nacionalu iz više izvora pa tako i od sudskih vještaka. Dobronić je još 2013. godine, neposredno nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, donio kolektivnu presudu o ništetnosti valutne klauzule u „švicarcima“ i ništetnosti promjenjive kamatne stope. Te su njegove odluke u međuvremenu postale i pravosnažne. Prema informacijama iz tih pravosudnih krugova, osim Dobronićeva prethodnika Đure Sesse, u tu se opstrukciju predsjednika suda navodno uključila i sutkinja Vrhovnog suda Goranka Barać Ručević. Ona je i supruga sudskog vještaka za knjigovodstvo i financije Zrinka Ručevića.
O Zrinku Ručeviću Nacional je već pisao podastirući podatak da je njegovo izuzeće nedavno zatražila i obrana Dragana Kovačevića u aferi Janaf, pozivajući se na činjenicu da mu je i bivši HDZ-ov ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković još 2018. bio uskratio kasnije mu vraćenu licencu, proglasivši Ručevića nekompetentnim zbog činjenice da nije završio odgovarajući ekonomski fakultet. Diplomirao je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Postavlja se naravno i pitanje – zašto mu je licenca vraćena? Može li netko tko nije završio medicinu imati liječničku licencu, na primjer?!
Bilo je to učinjeno u pokušajima smirivanja afere oko Fimi medije zbog koje je, uz bivšeg premijera Ivu Sanadera, bilo presuđeno i HDZ-u kao stranci. Postavilo se sada pitanje kakve veze ima Ručevićevo vještačenje u predmetu Fima medija s budućom odlukom Vrhovnog suda o obeštećenju građana koji su kredite iz švicarskih franaka konvertirali u eure.
Evo kako je to obrazložio jedan od sudionika Šestog kongresa sudskih vještaka i procjenitelja s međunarodnim učešćem, održanog u zagrebačkom hotelu Panorama 4. i 5. listopada 2019. godine: „Bila je riječ o metodama obračuna obeštećenja, vještačenju u postupcima kredita u švicarskim francima. Metodama koje su ih mučile. Predavač i moderator drugog dana tog skupa u ekonomskoj sekciji bio je sudski vještak Zrinko Ručević. Pred kolegama vještacima kao moderator i vođa te sekcije ekonomske grupe vještaka naglasio je da se mora voditi briga i o bankama, a ne samo o pravima potrošača. Da treba uzeti u obzir što se može dogoditi i kakve će posljedice njihovi izračuni imati i na poslovanje banaka. Bilo mi je rečeno i da je on često vještačio za Zagrebačku banku. Nitko od prisutnih kolega na to nije reagirao jer se u Hrvatskoj nitko nikome ne želi zamjeriti“, rekao je ovaj Nacionalov sugovornik i sudionik tog skupa.
Nacional je došao i u posjed „Programa Šestog kongresa sudskih vještaka i procjenitelja s međunarodnim učešćem, Zagreb, 4. i 5. listopada 2019. godine“. Tako se u tom programu u drugom danu tog skupa u sekciji ekonomista za 12.30 pod pokroviteljstvom stalnog sudskog vještaka Zrinka Ručevića najavljuje tema „Tečajne i razlike kamata u CHF i s valutnom klauzulom u CHF (primjeri izračuna, posebnosti konvertiranih kredita, najnovija sudska praksa)“. Dakle, bila je riječ i o konvertiranim kreditima o kojima na Vrhovnom sudu treba odlučivati i njegova supruga Goranka Barać Ručević.
Kako je već Vrhovni sud odlučivao o konvertiranim kreditima, a odluka koja je na Građanskom odjelu Vrhovnog suda dobila većinu, 13 glasova od 22 suca, kojom su za obeštećenje priznate samo zatezne kamate, nije dobila zeleno svjetlo Službe za evidenciju sudske prakse. Tu službu vodi vrhovni sudac Dragan Katić, pa je zato taj predmet ponovo poslan na novo odlučivanje sucima Građanskog odjela Vrhovnog suda. Katić, sudeći po toj njegovoj odluci, zasad nije okrenuo leđa predsjedniku Vrhovnog suda Radovanu Dobroniću, ali to još uvijek ne znači da će ta odluka biti donijeta na vrijeme, prije zastare.
O tome je koordinator Udruge Franak Goran Aleksić nedavno na Pantovčaku razgovarao i s predsjednikom Zoranom Milanovićem. Aleksić je tom prigodom naglasio da je veliki problem što 65 dana prije nastupanja zastare Vrhovni sud još nije donio odluke, a time bi oko 35 tisuća potrošača moglo biti trajno zakinuto za mogućnost tužbe i ostvarenje prava na moguće obeštećenje.
Objašnjavajući nezavidan pravni položaj građana koji su obavili konverziju, Aleksić je prozvao i Vladu zbog ignoriranja tog problema hrvatskih građana, ali to ga ne čudi jer je u svom očitovanju Sudu Europske unije Vlada tvrdila kako su se potrošači konverzijom odrekli svih potraživanja, što je neistina, tvrdi Aleksić.
Nakon razgovora s predstavnicima Udruge Franak, predsjednik Milanović je rekao kako je neprihvatljivo da suci Vrhovnog suda do zadnjeg časa, dakle gotovo do nastupanja zastare još nisu donijeli odluku o pravu na obeštećenje. “Posljedica nedjelovanja sudaca Vrhovnog suda je pravna nesigurnost u kojoj ispašta slabija strana, a u ovom slučaju to su građani, a ne banke. Vrhovni sud mora ispuniti svoju dužnost i donijeti odluku kako bi se okončala pravna nesigurnost kojoj su građani izloženi već gotovo pet godina”, naglasio je Milanović ne ulazeći u sadržaj same odluke, ali smatra da nema opravdanja za nerješavanje tog višegodišnjeg spora.
O tome treba sada odlučivati Vrhovni sud u kojem je sutkinja i supruga Zrinka Ručevića, koji smatra da vještaci u svojim izračunima trebaju voditi računa i o poslovnim interesima banaka. Zato je Nacional i postavio pitanje Vrhovnom sudu kako je u tom predmetu u kojem su donijete tri različite odluke do sada glasala sutkinja Goranka Barać Ručević, supruga vještaka Zrinka Ručevića.
Na to pitanje dobili su odgovor da s takvim podacima Vrhovni sud ne izlazi u javnost. To su, kako im je odgovoreno, tajni podaci. Tako ne možemo znati je li se Goranka Barać Ručević izuzela od glasanja zbog vještačenja njenog supruga u sudskim predmetima vezanim za konverziju kredita u švicarskim francima.
Evo i odgovora koje Nacionalu stigao od glasnogovornika Vrhovnog suda Željka Pajalića: „U odnosu na prva tri pitanja (odnosila su se na to kako je glasala sutkinja Barać Ručević u tri odluke suda, op.p.) ističem da sjednice Građanskog odjela VSRH na kojima se ujednačuje sudska praksa, u povodu različitih odluka sudskih vijeća, nisu otvorene za javnost. Naime, takve sjednice kojima prethodi vijećanje i glasovanje, prema praksi Vrhovnog suda Republike Hrvatske nisu javne. Kada je u pitanju četvrto pitanje (odnosilo se na stav Zrinka Ručevića da vještaci prilikom izračuna obeštećenja trebaju voditi i računa o interesima banaka, op.p.) ne možemo komentirati tvrdnje koje nisu utvrđene do stupnja izvjesnosti. Prema onome što smo uspjeli utvrditi radilo se o savjetovanju održanom prije nepune četiri godine i na kojemu je jedna od tema bila ‘Tečajne i razlike kamata po ugovorima u CHF i s valutnom klauzulom u CHF’. Ne možemo komentirati neprovjerene izjave neimenovanih sudionika tog skupa“.