Želi li Ministarstvo kulture i medija na ovakav način braniteljima i braniteljskim udrugama dati do znanja da su nekakvo “strano tijelo“ kojem treba zabraniti pristup u zatvoreni krug “hrvatske kulture“, gdje vladaju te obilno dijele novac poreznih obveznika likovi poput Olivera Frljića, koji svojim predstavama izaziva skandale i blati Hrvatsku, ili Nemanje Cvijanovića koji uz financijsku pomoć Ministarstva kulture vraća crvenu zvijezdu na Riječki neboder?…
Zar je moguće da u Republici Hrvatskoj, koja je stvorena u Domovinskom ratu, Ministarstvo kulture dodijeli 20.000 kuna za projekt u kojem se djeci dijele palačinke te ih se tako “mami“ na predstavljanje slikovnica, a istovremeno odbija jedini braniteljski projekt: glazbeno-scenska predstava “Bitka za Vukovar“, koji potiče djecu i mlade na čitanje knjiga o Domovinskom ratu?
Zar je moguće da program glazbeno-scenske predstave “Bitka za Vukovar“ koja je do sada izvedena u 199 gradova u Hrvatskoj i svijetu, a pogledalo ju je više od 96.000 gledatelja, nije dovoljno “kulturna“ da bi dobila financijsku potporu Ministarstva kulture? Kako je moguće da ministarstvo redovito odbija baš sve programe vezane za ovu predstavu, od 2017., kada je vodstvo preuzela Nina Obuljen Koržinek, zaključno sa 2021. godinom, bez obzira na sve pozitivne kritike predstave?
Posebno je zanimljivo što je na ovogodišnjem natječaju: “Poziv za dodjelu potpora programima koji potiču čitanje i razvoj čitateljske publike u kulturi u Republici Hrvatskoj za 2021. godinu“, bilo prijavljeno 417 programa, a jedini braniteljski program “Poticanje čitanja putem edukativne glazbeno-scenske predstave “ BITKA ZA VUKOVAR“ bio je odbijen. Za razliku od svih 417 prijavljenih programa, jedino ovaj braniteljski, u interakciji sa učenicima i mladima, direktno i dokazano razvija čitalačku publiku i potiče čitanje knjiga iz Domovinskog rata, novije hrvatske povijesti i hrvatske kulturne i narodne baštine. Jedino ovaj program, od svih 417, ima više elemenata spojenih u cjelinu. Osim što je edukativan, sadrži projekciju filmova, glumu, nastup folklornih sastava, tako ima i predavanje o domovinskom ratu i hrvatskoj povijesti. Nakon predstave poklanjale bi se knjige o Domovinskom ratu.
Dok je jedini braniteljski program odbijen, prihvaćeni su programi mnogih privatnih poduzeća kojima je osnovna djelatnost tiskanje i prodaja knjiga. Jedan od primjera je projekt izdavačkog i grafičkog poduzeća Ibis grafike d.o.o. – “Zalogaj palačinke, zalogaj slikovnice – poticanje čitanja i razvoj čitateljske publike”. Program je vrlo “inovativan“ i zanimljiv, jer u njemu djelatnici poduzeća palačinkama mame djecu na promociju slikovnica, a onda roditelji vjerojatno i kupe te iste slikovnice.
Ministarstvo je također prihvatilo programe i dodijelilo novac i ostalim privatnim firmama koje se bave izdavaštvom i prodajom knjiga poput SPIRITOSO d.o.o., Školska knjiga d.d., Naklada Ljevak i druge.
Zašto Ministarstvo kulture plaća marketing privatnim poduzećima novcem poreznih obveznika?
Zar nismo u kapitalizmu u kojem privatna poduzeća sami financiraju marketing ili smo još u socijalizmu? Zar ne bi novac poreznih obveznika Ministarstva kulture trebalo dodjeljivati neprofitnim ustanovama, organizacijama i udrugama za određene projekte?
Na ovom se natječaju dodijelilo novac mnogim gradskim knjižnicama, kojima je stalni posao poticanje čitanja i razvoja čitateljske publike, a iste se redovito financiraju od gradova, općina i županija. Novac se odobrio i za projekte mnogim muzejima i kazalištima, ali i spisateljima koji promoviraju svoje knjige poput Ivane Guljašević Kuman, Zrinke Posavec, Ive srnec, Brune Kumana i ostalih.
Postavlja se pitanje – je li jedini braniteljski projekt, u odnosu na ostale, loš projekt, ili pak nije dovoljno dobar, poput onoga u kojem privatno poduzeće djeci dijeli palačinke? Odgovor na pitanje i razlog odbijanja Ministarstva kulture je zapravo taj što je braniteljski projekt učenicima i mladima htio približiti knjige o Domovinskom ratu i pokušati ih naučiti noviju hrvatsku povijest, a to je velika opasnost za sve one koji žele da se Domovinski rat što prije zaboravi.
Udruga branitelja uputila je žalbu na odluku povjerenstva a onda im je stigao nevjerojatan i nerazumljiv odgovor: “…Vaš program nije imao dovoljno elemenata posebnih metoda razvoja čitateljske publike u odnosu na odabrane da bi ušao u ograničen krug zadan mogućnostima ovogodišnje raspodjele sredstava…“ te da je: “…ministrica kulture i medija razmotrila argumente koje ste naveli u svome dopisu, ali je ostala pri odluci koju je donijela na temelju prijedloga Stručnog povjerenstva…“
Razumijemo kako jedini braniteljski projekt treba biti odbijen, jer ne spada u krug “hrvatske kulture“, te kako se mnogi trude da se na sve moguće načine Domovinski rat što prije zaboravi. No, zanimalo nas je tko su članovi povjerenstva pa smo krenuli istraživati. Vrlo brzo smo došli do šokantnih saznanja koja otkrivaju direktan sukob interesa pojedinih članova povjerenstva (a možda i kriminalne radnje) koje se događaju u Ministarstvu kulture. S vama dijelimo saznanje da su pojedini članovi povjerenstva u ovome natječaju odobrili novac za projekte ustanovama u kojima i sami rade ili udrugama u kojima su članovi.
Prijavljene programe vrednovalo je stručno povjerenstvo u kojemu su bili: Katica Mikulčić Matković – ravnateljica gradske knjižnice Velika Gorica. U ovome natječaju njenoj je knjižnici za projekt odobreno 20.000 kn. Lahorka Plejić Poje – profesorica na Filozofskom fakultetu, Ksenija Banović – prevoditeljica, članica Hrvatskog P.E.N. centra (odobreno 20.000 kn) i Upravnoga odbora Društva hrvatskih književnih prevodilaca (odobreno 50.000 kn). Saša Božić – kazališni redatelj, Branka Benčić – ravnateljica Muzeja moderne i suvremene umjetnosti Rijeka (odobreno 25.000 kn). Jadranka Hrga – rukovoditeljica Odjela za filmsku produkciju i komplementarne djelatnosti i Tamara Jurkić Sviben.
Ministarstvo kulture i medija u ovom je natječaju za 79 programa koji potiču čitanje i razvoj čitateljske publike odobrilo ukupno 1.981.000 kuna.
Od ukupno 417 prijavljenih programa, odobreno je 79, od kojih 44 ide za književnost, 12 za kazalište, pet za kulturnu baštinu, četiri za vizualnu umjetnost, tri za film, po jedan za ples i glazbu te devet interdisciplinarnih, priopćilo je Ministarstvo. Najveća potpora, od 60 tisuća kuna, odobrena je Ivani Guljašević Kuman za program “Čudesni svijet između korica“. Po 50 tisuća odobreno je Društvu hrvatskih književnih prevodilaca za “Književni trenutak“ te Gradskoj knjižnici Rijeka za program “Knjiga na nezgodnim mjestima“, a po 40 tisuća dodijeljeno je Gradskoj knjižnici i čitaonici Ogulin za program “Čitanje je radost“, Hrvatskom društvu pisaca za program “Gledam, čitam, pišem” i Trikou Cirkus Teatar za “Čitateljski cabaret“.
Kazališnoj družini “Boomteatar” za “Otok čitanja“ odobreno je 35 tisuća kuna, a Audro Store Transonica j.d.o.o. za “Program poticanja slušanja“ odobrene su 33 tisuće kuna. Za 16 programa odobreno je po 30 tisuća kuna. Taj će iznos dobiti Art radionica Lazareti za “Čitanje s olovkom u ruci“, Centar kulture na Peščenici za “Knapov književni party“, Ekološka udruga “Krka” iz Knina za “Čitajmo, PROmijenimo se”, Hrvatski centar ITI za program “Kako nastaje drama“, Izvan fokusa d.o.o. za “Štivo uživo“ te Naklada Ljevak za program “Zašto mladi trebaju čitati popularno-znanstvene tekstove, i to odmah?”. Po 30 tisuća kuna dobit će Pučko otvoreno učilište Algebra za “Digitalni čitateljski klub“, Sisak Press za “Kreativni Sisak“, Spiritoso d.o.o. za “Interaktivni kviz uz virtualno listanje slikovnice“, Studio Artless za “Artlessov čitateljski kultivator“ i udruga Filmaktiv za program “Knjiga svima“.
Istu će potporu dobiti i udruga Tonkica Palonkica frrr za “Svijet Mladena Kušeca“, Udruga za promicanje književnosti i kulture Skribonauti za “Lastovske slikovnice“, Udruga za promicanje kreativnog izražavanja Garaža za programa “Kreativni most – povezivanje čitanja i vizualne umjetnosti“, Umjetnička organizacija Punctum za program “Iz prve ruke“ te Wolfgang i Dolly d.o.o. za “Diskretni šarm izolacije 2.“ Za ostale programe odobreni su iznosi od 20.000 kuna do 26.000 kuna.
Iz svega možemo zaključiti kako su Ministarstvu kulture i medija prihvatljivi svi programi koji potiču čitanje domaćih i stranih knjiga, prihvatljivi su im programi koji veličaju partizane i zvijezde petokrake (Rijeka 2020 Europska prijestolnica kulture) ili programi predstava koje vrijeđaju Boga, vjeru i Hrvatsku (Oliver Frljić, “Naše nasilje i vaše nasilje” i drugi).
Naravno da su onda neprihvatljivi programi branitelja i braniteljskih udruga koji potiču čitanje knjiga o Domovinskom ratu ili promoviraju sjećanje na Domovinski rat. Sa ovakvim postupcima Ministarstvo kulture samo pomaže Ministarstvu znanosti i tehnologije koje je svojim radom dovelo do toga da danas učenici osnovnih i srednjih škola za školsku lektiru više ne čitaju niti jednu knjigu o Domovinskom ratu, a do danas je objavljeno više od 1.500 knjiga sa tom tematikom. Naši učenici o Domovinskom ratu uče samo u osmom razredu osnovne škole i to na kraju školske godine, a u udžbeniku je tekst o pet godina ratovanja skupljen na samo osam stranica ispunjenih fotografijama. Zahvaljujući udruženom radu Ministarstva znanosti i tehnologije i Ministarstva kulture i medija, danas naša djeca i mladi o Domovinskom ratu koji je stvorio slobodnu i neovisnu Hrvatsku, ne znaju gotovo ništa.
Procijenite sami je li ovo Ministarstvo kulture, “naše“, hrvatsko Ministarstvo i ima li uopće smisla i dalje pokušavati probiti ljušturu “hrvatske kulture“ te dalje predlagati braniteljske programe kojima se promovira sjećanje na Domovinski rat ili odustati i sve ostaviti zaboravu.
Vukovarska večera i glazbeno scenski spektakl “Bitka za Vukovar“, Stockholm, Švedska pred više od 500 gledatelja
Autor / Damir Plavšić
** Stavovi i mišljenja iznesena u kolumnama i komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta Uredništva Braniteljskog portala već isključivo mišljenje i stavove njihovih autora**