Rodna ideologija u Istanbulskoj konvenciji nije prihvatljiva za odgojno-obrazovni sustav, ocjenjuje se u izjavi Znanstvenog vijeća za obrazovanje i školstvo HAZU-a poslanoj medijima u srijedu navečer.
Iako se slažemo s brigom da se zaštite žene i obitelj kao žrtve nasilja, i u tome smislu podupiremo takvu intenciju Istanbulske konvencije, ipak, s obzirom na to da bi ratificiranje Istanbulske konvencije – uključujući i elemente rodne ideologije u njoj – snagom međunarodnoga pravnoga dokumenta nametnulo i uvođenje rodne ideologije u obrazovne sadržaje u Hrvatskoj – osobito ako se uvedu međupredmetni sadržaji kako ih prijedlog kurikulne reforme predviđa – Znanstveno vijeće za obrazovanje i školstvo HAZU na sjednici održanoj 11. prosinca 2017., potaknuto i kontroverzama u javnosti, raspravljalo je o implikacijama mogućega ratificiranja Konvencije u Republici Hrvatskoj te je o tome odlučilo poslati ovu izjavu Predsjednici Republike Hrvatske, predsjedniku Hrvatskoga sabora i saborskim zastupnicima, predsjedniku Vlade Republike Hrvatske i cjelokupnoj hrvatskoj javnosti, navodi se u izjavi Znanstvenog vijeća.
Istanbulska je konvencija međunarodni pravni ugovor koji obvezuje države koje ga prihvate da ga i primjenjuju u cjelokupnoj državnoj regulativi pa i u odgojno-obrazovnome sustavu. Glavni je cilj toga dokumenta zaštita žena i obitelji od nasilja, što nikome dobronamjernome ne može biti sporno. No, isto je tako razvidno da se dijelovi Konvencije temelje na rodnoj ideologiji, što za odgojno-obrazovni sustav Republike Hrvatske smatramo neprihvatljivim jer u nj ne treba unositi zasade bilo kakve partikularne ideologije, pa ni rodne, upozorava se u izjavi.
Hrvatski se odgojno-obrazovni sustav temelji na hrvatskoj i srednjoeuropskoj obrazovnoj tradiciji, čime se čuva identitet hrvatskoga naroda, zemlje i kulture, te na prihvaćanju i primjeni znanstveno potvrđenih dosega znanosti. Ističemo važnost kontinuiranoga kritičkoga promišljanja i prihvaćanja novih spoznaja koje ulaze u sadržaje obrazovanja, a koji trebaju biti prihvatljivi za svih pola milijuna djece i mladih u obrazovnome sustavu te njihove roditelje koji imaju prirodno pravo odgajati djecu u vlastitom svjetonazoru, dodaju članovi Znanstvenog vijeća za obrazovanje i školstvo HAZU-a.
Istanbulskom konvencijom djeci i mladima nametnuo bi se „rodno neutralan“ odgoj, što je posve neprihvatljivo s gledišta slobode odgoja jer pojam roda u Istanbulskoj konvenciji definira se isključivo „ponašanjima, aktivnostima, ulogama“, a izostavlja se spol kao prirodna konstanta i ontološka datost. Nasilje se definira isključivo „rodno uvjetovanim“ s implikacijom da je isključivo muškarac nasilnik, a žena žrtva. Svaki odgojno-obrazovni djelatnik zna iz svakodnevnoga iskustva da to nije tako pa je očito da se u Istanbulskoj konvenciji žele plasirati znanstveno nedokazane teze o rodnom i spolnom ustroju čovjeka, piše među ostalim u izjavi.
Na kraju teksta koji su redigirali akademik Mislav Ježić i prof. dr. sc. Ante Bežen traži se da se Istanbulska konvencija ne ratificira s ideološki spornim formulacijama, nego da se one izostave, ili da se Konvencija ne ratificira, nego da se hrvatskim zakonima zaštite sve žrtve nasilja, a osobito nasilja nad ženama i djecom.Autor-Hina
G.S.
Izjavu Znanstvenoga vijeća za obrazovanje i školstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Braniteljski portal jedini objavljuje u cijelosti…
Izjava Znanstvenoga vijeća za obrazovanje i školstvo
Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
PREDSJEDNICI REPUBLIKE HRVATSKE, PREDSJEDNIKU HRVATSKOGA SABORA I SABORSKIM ZASTUPNICIMA, PREDSJEDNIKU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I CJELOKUPNOJ HRVATSKOJ JAVNOSTI
Rodna ideologija u Istanbulskoj konvenciji
neprihvatljiva za odgojno-obrazovni sustav
Iako se slažemo s brigom da se zaštite žene i obitelj kao žrtve nasilja, i u tome smislu
podupiremo takvu intenciju Istanbulske konvencije, ipak, s obzirom na to da bi ratificiranje
Istanbulske konvencije – uključujući i elemente rodne ideologije u njoj – snagom međunarodnoga
pravnoga dokumenta nametnulo i uvođenje rodne ideologije u obrazovne sadržaje u Hrvatskoj –
osobito ako se uvedu međupredmetni sadržaji kako ih prijedlog kurikulne reforme predviđa –
Znanstveno vijeće za obrazovanje i školstvo HAZU na sjednici održanoj 11. prosinca 2017., potaknuto
i kontroverzama u javnosti, raspravljalo je o implikacijama mogućega ratificiranja Konvencije u
Republici Hrvatskoj te je o tome odlučilo poslati ovu izjavu Predsjednici Republike Hrvatske,
predsjedniku Hrvatskoga sabora i saborskim zastupnicima, predsjedniku Vlade Republike Hrvatske i
cjelokupnoj hrvatskoj javnosti.
Istanbulska je konvencija međunarodni pravni ugovor koji obvezuje države koje ga prihvate da
ga i primjenjuju u cjelokupnoj državnoj regulativi pa i u odgojno-obrazovnome sustavu. Glavni je cilj
toga dokumenta zaštita žena i obitelji od nasilja, što nikome dobronamjernome ne može biti sporno.
No, isto je tako razvidno da se dijelovi Konvencije temelje na rodnoj ideologiji, što za odgojno-
-obrazovni sustav Republike Hrvatske smatramo neprihvatljivim jer u nj ne treba unositi zasade bilo
kakve partikularne ideologije, pa ni rodne.
Hrvatski se odgojno-obrazovni sustav temelji na hrvatskoj i srednjoeuropskoj obrazovnoj
tradiciji, čime se čuva identitet hrvatskoga naroda, zemlje i kulture, te na prihvaćanju i primjeni
znanstveno potvrđenih dosega znanosti. Ističemo važnost kontinuiranoga kritičkoga promišljanja i
prihvaćanja novih spoznaja koje ulaze u sadržaje obrazovanja, a koji trebaju biti prihvatljivi za svih
2
pola milijuna djece i mladih u obrazovnome sustavu te njihove roditelje koji imaju prirodno pravo
odgajati djecu u vlastitom svjetonazoru. Istanbulskom konvencijom djeci i mladima nametnuo bi se
„rodno neutralan“ odgoj, što je posve neprihvatljivo s gledišta slobode odgoja jer pojam roda u
Istanbulskoj konvenciji definira se isključivo „ponašanjima, aktivnostima, ulogama“, a izostavlja se
spol kao prirodna konstanta i ontološka datost. Nasilje se definira isključivo „rodno uvjetovanim“ s
implikacijom da je isključivo muškarac nasilnik, a žena žrtva. Svaki odgojno-obrazovni djelatnik zna iz
svakodnevnoga iskustva da to nije tako pa je očito da se u Istanbulskoj konvenciji žele plasirati
znanstveno nedokazane teze o rodnom i spolnom ustroju čovjeka.
Ukazujemo da školska izobrazba o pozicijama žena i muškaraca u društvu ne smije biti
usmjerena na negiranje muško-ženskih spolnih i svih drugih posljedičnih razlika jer su one biološki,
evolucijski, anatomski i funkcionalno zadane. Također, cilj izobrazbe ne smije biti ni nametanje
shvaćanja da između muškaraca i žena nema svih onih razlika koje proistječu iz njihove biološke i
evolucijske različitosti, a što je sadržano u rodnoj ideologiji u ideji da dijete samo bira svoj rod.
Suprotno tome, cilj izobrazbe mora biti osvješćivanje djece i mladih o razlikama muškaraca i žena i o
nužnosti da te razlike ne smiju služiti kao osnova za društvenu diskriminaciju. To se ne može postići
nasilnim negiranjem i tabuiziranjem razlika, nego osvješćivanjem vrijednosti ljudske osobe, kako
ženske, tako i muške. Ravnopravnost spolova ne smije se tražiti u negiranju prirode, nego u iskrenom,
objektivnom i poštenom odnosu prema njoj. Rodna ideologija stoga predstavlja opasnost i za zdrav i
prirodan razvitak djece i mladih zbog nesagledivih posljedica koje mogu proizići iz njezine
implementacije u školske kurikule.
Pluralno društvo, kakvo Hrvatska gradi, ne bi preko Hrvatskoga sabora smjelo prihvaćati
kontroverzne međunarodne dokumente bez temeljite javne rasprave i suglasja svih relevantnih
stručnjaka i društvenih skupina. A rodna ideologija u podtekstu Istanbulske konvencije nije dovoljno
kritički javno analizirana te su njezine moguće posljedice široj javnosti, a posebno roditeljima i
učiteljima, nedovoljno poznate. Stoga postavljamo pitanje: Tko želi zaobići roditelje i njihovo pravo
na (izbor) odgoj(a) svoga djeteta?
Upozoravamo i na jezični aspekt pojma „žena“, koji se u Istanbulskoj konvenciji definira na
sljedeći način: „žene uključuje i djevojčice mlađe od 18 godina“. No, kako se pojam roda u
Istanbulskoj konvenciji definira isključivo „ponašanjima, aktivnostima, ulogama“, upozoravamo na
nedosljednost ako se ne izostave elementi rodne ideologije iz teksta koji Republika Hrvatska može
prihvatiti. U tome bi slučaju, naime, pojam „žena“ trebalo definirati ovako: „Naziv žena u ovoj
Konvenciji uključuje osobu bilo kojega spola koja je preuzela ponašanja, aktivnosti i uloge žene u
obitelji i društvu.“ Nama se čini očitim da takva definicija nije prihvatljiva.
3
Ako se, naprotiv, izostave svi elementi rodne ideologije, smatramo da bi trebalo pored naziva „žena“
dodati i nazive „djevojka“ i „djevojčica“ kako bi se predmetu Konvencije dalo jasno značenje. No, i u
tome slučaju upozoravamo na to da žrtve nasilja nisu jedino osobe ženskoga spola te Konvencija ne
bi pridonosila zaštiti svih žrtava, čak ni sve djece, i ne čini se dosljedno promišljena u duhu humanosti
i nenasilja.
Zbog svega navedenoga smatramo da se Istanbulska konvencija može usvojiti djelomično, tj.
u dijelu u kojemu se odnosi na zaštitu žena i obitelji od nasilja, ali ne i s onim dijelovima koji sadrže
postavke i terminologiju rodne ideologije. U tome se pridružujemo javno iskazanome stavu
predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović („Provedite obveze iz Istanbulske
konvencije koje nisu prijeporne.“) i ministrice znanosti i obrazovanja Blaženke Divjak u njezinoj izjavi
da u obrazovnim ustanovama nema mjesta ideologijama („Tehnologija a ne ideologija“).
Tražimo, dakle, da se Istanbulska konvencija ne ratificira s ideološki spornim formulacijama,
nego da se one izostave, ili da se Konvencija ne ratificira, nego da se hrvatskim zakonima zaštite sve
žrtve nasilja, a osobito nasilja nad ženama i djecom.
Tekst Izjave redigirali: akademik Mislav Ježić i prof. dr. sc. Ante Bežen.
U Zagrebu, 11. prosinca 2017.
Sekcija za odgoj Znanstvenoga vijeća za obrazovanje i školstvo HAZU
Voditeljica: mr. Ljiljana Klinger, v. r.
Sekcija za opće nazivlje kurikulne reforme Znanstvenoga vijeća za obrazovanje i školstvo HAZU
Voditelj: prof. dr. sc. Ante Bežen, v. r.
Za Znanstveno vijeće za obrazovanje i školstvo HAZU
Potpredsjednik: akademik Vladimir Bermanec, v. r.